Ruža

Ruža

subota, 5. siječnja 2013.

Mješovite gredice u povrtnjaku


Duga zimska popodneva, dok gledamo kako vani pada snijeg, idealna su za planiranje proljetne sjetve i sastavljanje novoga ili mijenjanje, ako je potrebno, već uhodana plodoreda. Sad valja odlučiti što ćemo sljedeće vrtlarske sezone uzgajati, kada i koliko posijati ili posaditi. Pritom razmislite isplati li se uporno uzgajati nešto što ne uspijeva i je li vam ustaljen, iz godine u godinu isti raspored bilja na gredicama već pomalo dosadio. Istina je da je lakše okopavati i njegovati povrće ako je ono pravilno raspoređeno u povrtnjaku, no ne bi li povrtnjak bio ljepši oku i ugodniji nosu, osobito u malom vrtu, kad bi među povrće pomiješali i cvijeće za rez, začinsko i ljekovito bilje, čak i jagodasto voće, niske trajnice i grmlje?
Šarene povrtne gredice nisu samo lijepe oku, nego su i korisne. Pa nisu naše bake bez razloga obrubljivale povrće cvjetnim gredicama i uz plot sijale i sadile visoke georgine, gladiole, uresnice, sljez i drugo cvijeće! Visoko bilje, naime, zaštićuje povrće od vjetra, pa se unutar obrubljene površine stvara specifična mikroklima povoljna za povrće.
Kad budete kupovali sjeme povrća i cvijeća, birajte što više sorti različitih boja. Naime, što je povrtnjak šareniji to je manja mogućnost masovne pojave štetnika. Tako na lišću crvenih sorti salate, primjerice, nema mnogo lisnih uši, jer su zelene životinjice na crvenom lišću uočljivije, pa ih njihovi prirodni neprijatelji lakše uhvate.
Različite vrste povrća, začinskoga bilja i cvijeća mogu se uzgajati zajedno na mješovitim gredicama u povrtnjaku, ako dobro uskladite različit način rasta i potrebe pojedinih kultura za vodom i hranivima. Brižno kombinirajući kulture u povrtnjaku, pazeći na njihov vremenski slijed i prostornu izmjenu, može se postići najkvalitetniji i najveći mogući urod povrća i cvijeća čak i u najmanjem vrtu. Osim toga, mješovitim uzgojem različitih kultura na istoj gredici ograničavamo i sprječavamo veće štete na povrću koje uzrokuju različite biljne bolesti i štetnici.
Na mješovitoj gredici štetnici se razvijaju sporije nego na gredici na kojoj  raste samo jedna biljna vrsta, jer teže nalaze biljke kojima se hrane, a uz druge uzročnike bolesti moraju se i izboriti za tu hranu. Osim toga, cvijeće i cvatuće grmlje privlači leptire i druge kukce, čije se ličinke hrane jajašcima i ličinkama kukaca kojima je omiljena hrana naše povrće. U vrt pun raznovrsna bilja dolaze i ptice i ostale male životinje, pa nastaje jedna cjelovita životna zajednica u kojoj sva stvorenja nalaze dovoljno hrane za preživljavanje, a dovoljno voća, povrća i cvijeća ostane i za nas.
Različite mirisne tvari koje biljke izlučuju i izlučevine korijena koje ispuštaju u tlo poboljšavaju biljno zajedništvo i štite biljke od nametnika. Mnogi štetni kukci, naprimjer, orijentiraju se prema mirisu biljke domaćina. Miriši li susjedna biljka jače, štetnik se zbuni i odleti dalje. Mnogo je takvih primjera u mješovitom uzgoju. Uzgajate li primjerice kupusnjače i rajčice na istoj gredici, kupusov bijelac koji izgriza lišće kupusnjača, zbunjen je i smeten zbog intenzivna mirisa koji izlučuje lišće rajčice. Češnjak i luk ometaju i rastjeruju mrkvinu muhu, a krasuljica, lat. Anthriscus cerefolium, ometa biljne uši. Vrtna grbica, lat. Lepidium sativum, i dragoljub, lat. Tropaeolum majus, štite rajčicu i voćke od lisnih uši, a metvica i timijan odvraćaju kupusova bijelca. Korijenove izlučevine kadifice i nevena sprječavaju štetne nematode, sitne obliće u tlu.
Uzgoj različitih biljnih vrsta na istoj gredici poboljšava i aromu pojedine povrtlarske kulture. Poznato je da čubar, lat. Satureia hortensis, uzgajan uz grah mahunar poboljšava okus mahuna, kopar, lat. Anethum graveolens, okus krastavaca, a peršin doprinosi boljem okusu plodova rajčica. Korijandar, lat. Coriandrum sativum, i kiml, lat. Carum carvi, daju bolji okus gomoljima krumpira.
Biljke koje usklađeno raspoređene jedne uz druge rastu na mješovitoj gredici nisu međusobno u suparništvu, nego najbolje iskorištavaju rezerve hraniva i vode u tlu. Neke se ukorjenjuju pliće, a neke dublje, pa vodu i hraniva crpe na različitim dubinama, a tlo je time najpovoljnije prokorijenjeno po cijeloj dubini.
Odlučite li se da i vi u svom vrtu oblikujete mješovite gredice, kad budete sastavljali godišnji plan uzgoja povrća brižljivo izaberite vrste i sorte povrća, cvijeća i začinskoga bilja koje ćete uzgajati, kako bi mješovite gredice što bolje funkcionirale. Biljke koje budete izabrali uskladite prema potrebi za vodom i hranivima te isplanirajte prostornu i vremensku izmjenu usjeva na svakoj gredici.
I uvijek nastojte da ni jedan red u povrtnjaku nikad ne bude dugo prazan. Čim poberete jednu vrstu povrća, odmah posijte ili posadite sljedeću. Tako možete i u malom vrtu, na stotinjak četvornih metara, uzgojiti dovoljno povrća za svoju obitelj i svaki dan tijekom vegetacije pronaći nešto što je dospjelo za berbu. Tlo u povrtnjaku neće nikad biti golo i bolje ćete iskoristiti biljna hraniva u tlu. Stoga pričuvu sjemena redovito nadopunjavajte, a klijalište neka bude uvijek puno presadnica povrća i cvijeća, kojima ćete popunjavati prazna mjesta na gredicama.