Jabuke

Jabuke

subota, 29. rujna 2012.

Vrt je živnuo

Tlo je napokon dobro natopljeno, a ugodni i topli jesenski dani pogoduju rastu biljaka, pa je moj vrt nakon one užasne ljetne suše živnuo. Cvijeće mi još uvijek cvate, a u povrtnjaku još ponešto imam za pobrati. Lijepo su se zaokružile i napuhnule i bijele i crvene korabice, imam dva reda mrkve, jedan red blitve, nešto malo cikle, peršina, bijele repe, crne rotkve, salate, endivije i radiča. Prije prvoga jesenskoga mraza trebalo bi pobrati i preostale bučice, rajčice i kasne mahune posijane sredinom srpnja. Gredice s kojih nije sve ubrano bilo bi dobro pokriti netkanom ili najlonskom folijom, pa će i u studenom još biti povrća za berbu. Potkraj mjeseca, kad svo povrće poberemo, ispražnjene gredice trebalo bi prije zime raščistiti. Zaražene biljke ne ostavljajte na gredicama i ne odlažite u kompostište jer se u njima zadržavaju uzročnici biljnih bolesti. Sve zaražene ostatke pokupite i usitnite pa kompostirajte odvojeno, posuto tankim slojem vapna i prekriveno slojem zemlje debelim dvadesetak centimetara. Tako dobiven kompost dobar je za gnojidbu drveća, voćaka, tratine i drugih dijelova vrta na kojima ne uzgajate povrće.

Gredice u novom povrtnjaku – vjerojatno će ih biti osam - voljela bih prije zime duboko preštihati i ukopati polurazgrađeni listinac i pepeo što će se polako u sljedeće tri godine razgrađivati i zadržavati vodu. Dvije gredice sam već preštihala; na prvoj povrće već raste, druga je spremna za sjetvu špinata, sadnju zimske salate i luka, a preostale me strpljivo čekaju. Preko zime ću novopreštihane gredice ostaviti u gruboj brazdi, a na proljeće ću, ako sve bude išlo po planu, preštihane gredice prorahliti vilastom štihačom, po potrebi plitko prekopati, usitniti grabljicama i pripremiti za sjetvu i sadnju. Na prazne gredice dobro je posijati žitarice za zelenu gnojidbu – za popravljanje plodnosti tla jedan od najboljih ozimih usjeva je raž - osobito ako je tlo jako glinasto ili pjeskovito, a stajski gnoj ne možete nabaviti. U ožujku, 2-3 tjedna prije sjetve i sadnje povrća, raž treba pokositi, isjeckati, ostaviti nekoliko dana da pokošena masa uvene, pa uštihati. Dobro je pokošenu masu prije ukopavanja poprskati gnojnicom od koprive, vrbe, stolisnika, breze i gaveza kako bi se što prije u tlu razgradila. Zelenom gnojidbom tlo se obogaćuje biljnim hranivima, korisnim bakterijama i humusom, pa pjeskovita tla postaju kompaktnija i bolje zadržavaju vodu. U rujnu nisam dospjela prebaciti i prozračiti kompostnu hrpu, pa bi i to trebalo učiniti u listopadu. Zreo kompost ću odvojiti i utrošiti za gnojidbu cvjetnjaka, a polurazgrađene otpatke ću složiti u novu hrpu.

U cvjetnjaku bi sve trebalo raščistiti, pokupiti otpalo lišće i stabljike trajnica, ocvale jednoljetnice počupati te sve to odložiti na kompostiranje. Do konca listopada trebalo bi posaditi dvoljetnice: maćuhice, tratinčice, turske karanfile i slično; te višegodišnje lukovičasto cvijeće: tulipane, narcise, zumbule i drugo bilje otporno na hladnoću. Potočnice i tratinčice sam u srpnju posijala izravno na cvjetnu gredicu, a turske karamfile sam uzgojila na posebnoj gredici za uzgoj presadnica pa ću ih sada presaditi u cvjetnjak. I povrće i cvijeće ću sigurno morati i u listopadu još plijeviti i okopavati, a nakon presađivanja flanaca sve biljke treba dobro zaliti.