Jabuke

Jabuke

subota, 12. siječnja 2013.

Moj plodored


Kad sam počela uzgajati povrće u svom povrtnjaku, nakon strpljivog popravljanja plodnosti tla dodavanjem pijeska, uštihavanjem stajskoga gnoja i usjeva za zelenu gnojidbu, podijelila sam cijelu površinu na četiri polja, sve povrtne kulture svrstala u četiri skupine, te razradila četveropoljni plodored. Skupinu A činile su zeljarice i ostalo povrće iz porodice krstašica, skupinu B tikvenjače i pomoćnice, skupinu C korjenasto povrće iz porodice štitarki, a skupinu D mahunarke. Sve četiri skupine su se vremenski i prostorno izmjenjivale na četiri polja jednake površine. No povrće mi prvih nekoliko godina nije uspijevalo baš najbolje, jer je tlo u tom vrtu poprilično glinasto. Vruća ljeta bez kiše, sve češća u našim krajevima - uz moje neprestano zastiranje tla sjeckanom travom i zalijevanje – pogodovala su samo rajčici, tikvicama, krastavcima, blitvi, peršinu i pastrnjaku. Na koncu sam odustala od uzgoja zelja, brokule, karfiola i kelja, plodored malo izmijenila i rokove sjetve prilagodila vremenskim prilikama. U skupinu A uvrstila sam tikvenjače i dodala gladiole, georgine i slično cvijeće za rez koje se sadi u proljeće. U skupinu B uvrstila sam korjenasto povrće, a dodala sam i korabicu, bijelu i žutu repu, crnu rotkvu i rotkvice te kelj pupčar. Budući da ova skupina ostaje na istom polju najdulje, od jeseni, kad poslije tikvenjača sadim češnjak, pa sve do svibnja treće godine, kad se sadi rajčica, ona je i najbrojnija. No, da bi sve kulture uspjele, valja ih na vrijeme, jednu za drugom, sijati, saditi i pobrati. Skupina C, koju čini rajčica, paprika, patlidžan i začinsko bilje, na gredicama ostaje od proljeća do jeseni, pa poslije njih ima dovoljno vremena za pripremu tla za mahunarke i ostalo povrće iz skupine D. U tu sam skupinu dodala i jednogodišnje cvijeće: cinije, neven, uresnice i slično. Polje za tu skupinu treba za sjetvu pripremiti što ranije u proljeće jer grašak valja posijati najkasnije do sredine travnja kako bi izbjegao ranoljetne vrućine. Niski grah mahunar može se sijati u srpnju i pobrati u jesen, što se pokazalo vrlo dobrim. Kad sam na jesen pobrala mahune, to sam polje pognojila stajnjakom i posijala pšenicu za zelenu gnojidbu. Nju sam ukopala sljedeće proljeće, kao pripremu za uzgoj tikvenjača i ostaloga bilja iz skupine A, koje su u mom plodoredu slijedile nakon mahunarki.
Sad uređujem novi povrtnjak koji će najvjerojatnije biti podijeljen na dva ili tri polja – još nisam donijela konačnu odluku, pa nisam još ni svrstala povrće u skupine -  pa ću dakle sastaviti dvopoljni ili tropoljni plodored. Ove godine ću uzgajati tikvice, bundeve, rajčice, paprike, mahune, grah zrnaš, rotkvu, repu, mrkvu, peršin, korabicu, radič, endiviju, blitvu, špinat, matovilac, salatu, luk i češnjak. Posijat ću i malo začinskoga bilja i posaditi višegodišnje začinsko i ljekovito bilje u cvjetnjak. Od jednogodišnjega cvijeća izabrala sam kao i lani kadifice, cinije, celozije, neven, uresnice, lijepe kate i zajčeke. 
Kad budem išla u kupovinu sjemena, pregledat ću malo onaj vrtuljak s vrećicama sjemena cvijeća i začinskoga bilja u mom agrocentru pa možda još nešto zgodno izaberem.