Ruža

Ruža

subota, 16. siječnja 2010.

Plan uzgoja povrća

Kad se odlučite koje ćete vrste povrća uzgajati u svom novom povrtnjaku i na koliko velikoj površini, u skladu s plodoredom koji ste odabrali, povrće rasporedite na pojedina polja i gredice.
Kako biste što bolje iskoristili površinu povrtnjaka dobro je znati najpovoljnije rokove sjetve i sadnje pojedinih vrsta povrća, broj tjedana od sjetve do potrošnje, potrebnu količinu sjemena, potreban prostor, razmake između redova i slične podatke što ćete ih pronaći u tablicama koje prilažem uz ovaj tekst.
Rokovi sjetve i sadnje pojedinih vrsta povrća ovise o svojstvima svake biljke te o vremenskim prilikama pojedinoga kraja, pa je tako u kontinentalnom području Hrvatske najpovoljnije vrijeme za sadnju presadnica rajčice, paprike i slična povrća kojemu je potrebno mnogo topline sredina svibnja, grah mahunar možete sijati od svibnja do srpnja, a ozimi špinat valja posijati u listopadu.

Vodite brigu i o načinu uzgoja pojedinih vrsta; neke vrste povrća, primjerice tikvice, krastavce, grašak, grah mahunar i slično, sijemo izravno na gredice, a neke, primjerice rani kupus, kelj, rajčice, paprike i slično, sijemo u posude ili u klijališta pa uzgojene presadnice tzv. flance, sadimo na gredice kad prođe opasnost od mraza. Isplanirajte kada ćete i gdje uzgajati presadnice kako ne biste neke vrste posijali prerano, a neke prekasno.
Ako je vaš vrt malen, a želite jesti povrće iz vlastita povrtnjaka, površinu za uzgoj povrća što vam je na raspolaganju valja što bolje iskoristiti. Kako biste uzgojili što više povrća i u tom malom povrtnjaku, možete po dvije kulture istodobno uzgajati na istoj površini. Primjerice, špinat ili blitvu posijete u jesen i ostaje na gredici do travnja. Potkraj ožujka ili na početku travnja među špinat možete posaditi rani kelj ili kupus, koji ćete dalje uzgajati na toj površini nakon što špinat počupate. Slično tome, u usjev bilo koje povrtne kulture u rano proljeće možete posijati rotkvice koje dorastu za potrošnju za 4 - 5 tjedana. Kad ih poberete glavni usjev dalje neometano raste. Tako možete slagati različite kombinacije svake godine, pa izabrati one najpovoljnije, imajući uvijek na umu glavna pravila plodoreda.

Površinu povrtnjaka možete racionalno iskoristiti i tako da ispod visokog povrća kojemu je potrebno više mjesta sadite ili sijete manje bujne vrste koje brzo dospijevaju za berbu. Pritom imajte na umu koliko je prostora svakoj biljci potrebno za normalan rast; podatke o tome za neke vrste povrća pronaći ćete u priloženoj tablici.
Uz rub gredice s krastavcima možete primjerice posijati špinat, ispod kelja pupčara i brokule kasnu korabicu i rotkvice, a među luk srebrnjak matovilac.
Pokraj rajčica dobro uspijeva bosiljak, a presadnice salate, endivije i radiča možete posaditi gdje god ima mjesta, među kupus, kelj i druge vrste povrća.

Mogućnosti je mnogo, povrće doista možete uzgajati, ovisno o klimatskim prilikama kraja u kojem živite, na različite načine i u različito vrijeme tijekom godine, posebice ako imate i mali plastenik ili staklenik pa možete sezonu uzgoja povrća započeti ranije u proljeće i produljiti do dugo u jesen.
Kad donesete konačnu odluku što ćete uzgajati, kada i kako, sve što budete isplanirali za prvu godinu skicirajte tako da nacrtate svaku gredicu, podijelite je u redove i zapišete što ćete sijati ili saditi u proljeće, što tijekom ljeta, a što u jesen.

Tako na jednoj gredici povrće možete rasporediti na sljedeći način:
1. U prvi red u proljeće posadite luk, kad ga poberete posijte crnu rotkvu, kad počupate rotkvu u jesen posijte špinat koji ostaje do sljedećeg proljeća na gredici.
2. U drugi red u proljeće posijte ranu mrkvu pomiješanu s rotkvicom, rotkvice ćete ubrzo pojesti, a mrkva ostaje do konca ljeta; kad izvadite mrkvu posadite flance endivije.
3. U treći red posijte blitvu, berite je tijekom ljeta i ostavite da prezimi do proljeća.
4. U četvrti red u proljeće posijte peršin, a kad ga u jesen izvadite, posadite flance zimske salate.



Kad budete birali povrće za svoj novi povrtnjak mislite i na to koje će vrste povrća istodobno dobro uspijevati jedna uz drugu, dakle jesu li povoljne ili nepovoljne susjedne kulture, te koje su vrste povrća povoljne kao sljedeće kulture na istoj površini.
Povoljne susjedne kulture za grašak su primjerice krastavci, kupusnjače, kukuruz šećerac, mrkva, korabica, salata, rotkva, rotkvice, tikvice, kopar, komorač i celer, a nakon kupusa na istoj površini dobro uspijeva endivija, grašak, jagode, grah mahunar, krastavci, krumpir, mrkva, poriluk, salata, celer, špinat, luk i kukuruz šećerac.



Zimske dane, kad vani pada snijeg, a mi sjedimo zavaljeni u mekanu fotelju i čekamo proljeće, i ove i idućih godina iskoristite za prelistavanje vrtlarskih priručnika i biranje povrća koje ćete uzgajati, rokova sjetve i sadnje, proučavanje dobrih i loših susjeda te skiciranje plana svake gredice. Tijekom godine bilježite u vrtlarski podsjetnik kako pojedina kultura uspijeva i koliki vam je bio urod. Ti će vam podaci znatno olakšati planiranje uzgoja povrća u nadolazećim godinama.
Ako imate velik vrt pa znatan dio parcele možete izdvojiti za povrtnjak, neće biti teško napraviti plan uzgoja povrća jer će biti dovoljno mjesta za uzgoj svega što želite. Isplanirati mali povrtnjak malo je teže pa se nadam da će vam moje tablice u tome bar malo pomoći.