Vrt u studenom

 Prosječna temperatura zraka u nizinskom području kontinentalnog dijela Hrvatske u studenom je oko 5,5°C, u planinskom oko 3,5°C, a u jadranskom području, uz obalu i na otocima, oko 12,1°C. Prosječna količina oborina u studenom u planinskom području može iznositi oko 148 l/m², u priobalju oko 120 l/ m², a u ravničarskom dijelu Hrvatske oko 70 l/m². U Zagrebu sunce na početku studenoga izlazi oko 6 h 40 min, a zalazi oko 16 h 40 min. Potkraj mjeseca izlazi u 07 h, a zalazi oko 16 h 20 min.
Meteorolozi iz DHMZ - a kažu da će na početku studenoga i dalje biti iznadprosječno toplo s tim da je ujutro mjestimice moguća magla. Minimalna temperatura zraka očekuje se u rasponu od 6°C do 10°C. Očekivane vrijednosti maksimalne temperature bit će u rasponu od 18°C do 22°C, a potom će temperatura zraka malo pasti. Maksimalne vrijednosti temperature zraka očekuju se u rasponu od 11°C do 16°C. Srednja dnevna temperatura tla na dubini od 10 cm bit će od 12°C do 14°C. Očekivane temperaturne sume bit će znatno iznad prosjeka za ovo doba godine. Uvjeti za obavljanje radova na otvorenom bit će uglavnom povoljni. 

Ako vrijeme doista bude povoljno kao što predviđaju meteorolozi i mi ćemo uspjeti obaviti sve zaostale i neophodne radove. Jer u korisnom dijelu vrta u studenom ima još dosta posla, posebice ako je u listopadu bilo kišovito pa nismo uspjeli obaviti sve što je trebalo.
U povrtnjaku ima još dosta povrća za ubrati; salate, endivije, radiča, poriluka, kelja pupčara, brokule, kasne cvjetače, kineskoga zelja, korabice, bijele i žute repe, zimske crne rotkve, rotkvica, špinata, blitve, matovilca, komorača i hrena. Ako ste prije mraza povrće koje dospijeva za berbu prekrili netkanom folijom još neko vrijeme može ostati na gredicama. Prije no što padne snijeg izvadite preostalu ciklu, mrkvu, peršin, celer i pastrnjak pa zamrznite ili spremite u trap, podrum ili odgovarajuće spremište za zimu. Vrtlari u jadranskom području beru i raštiku, zimski kupus i kelj. Na toplijim mjestima njihovih vrtova naći će se još i pokoja rajčica, paprika, patlidžan, tikvica, krastavac i grah mahunar. 

Prije zime, za toplih dana bez vjetra, prazne gredice raščistite, biljne ostatke odložite u kompostište, pa tlo pognojite organskim gnojivima i duboko preštihajte.
Višegodišnje povrće i začinsko bilje, kao rabarbaru, timijan, metvicu, matičnjak i kadulju, osobito ako se jako raširilo, razmnožite dijeljenjem i presadite. Niste li dosad, ispraznite klijalište i dezinficirajte ga, a kompost još jednom prorahlite i prozračite. 

Za zagrijavanje klijališta sljedeće sezone nabavite i prikupljajte bioenergetski materijal: stajski gnoj, gnoj peradi, nezaražene otpatke iz vrta, slamu, kukuruzovinu, komušine, lišće i slično. Do punjenja klijališta u veljači sav prikupljeni materijal, dok je još suh, prekrijte plastičnom folijom. Blaga klima u jadranskom području omogućuje i u studenom sjetvu mrkve, peršina, matovilca, graška i boba te sadnju češnjaka, luka srebrnjaka, lučica za mladi luk, ozimoga kelja i salate. U kopnenom području u studenom više ne možemo sijati na otvoreno. No u tunele i plastenike možete posaditi lučice za mladi luk, presadnice ozimoga kelja i zimske salate, češnjak i luk srebrnjak te posijati špinat i matovilac.

Prva polovica mjeseca studenoga najbolje je vrijeme za sadnju voćaka jer se u to doba sadnice vade iz rasadnika i utrapljuju u prodajnim centrima. Ako ih budete kupovali, birajte dobro razvijene zdrave sadnice i odmah ih posadite. Voćke posađene u jesen brzo obnavljaju korijenov sustav, jer korijen u jesen intenzivno raste pa brzo zarastaju ozljede nastale prilikom vađenja sadnica iz tla u rasadniku.
Kad otpadne lišće možete započeti rezidbu starijih voćaka koje valja prorijediti i pomladiti. Pograbljajte otpalo lišće, pokupite sve otpale plodove, osobito one zaražene monilijom i drugim bolestima. 

U studenom ima još posla i u ukrasnom dijelu vrta. Okopajte ukrasno grmlje, a ruže zagrnite zemljom i prekrijte granama četinjača. Uredite cvjetne gredice: počupajte sve osušene nadzemne dijelove jednogodišnjega cvijeća, usitnite i odložite u kompostište, pa prazne dijelove cvjetnjaka preštihajte i pripremite za proljetnu sjetvu i sadnju. Tlo u cvjetnjacima s trajnicama na početku studenoga još jednom ako je potrebno plitko prorahlite i uklonite nisko nepoželjno bilje. Tlo među trajnicama prekrijte tankim slojem usitnjena lišća koje će višegodišnje cvijeće tijekom zime štititi od hladnoće. Trajnice prikratite tek u rano proljeće, ostavite uvelo lišće i stabljike kao zaštitu i zimski ukras vrta. Osim toga, odrežete li stabljike kasnocvatućih trajnica u jesen, primjerice zvjezdana, mogle bi izbiti nove mladice koje će za hladne zime stradati. Ako zima bude hladna i ne bude li snijega koji bi zaštitio trajnice od smrzavanja, obložite ih usitnjenim grančicama četinjača.
Želite li dodati u ukrasni dio vrta neku novu vrstu ili sortu listopadnog ukrasnog drveća, grmlja i ruža, početak studenoga najbolje je vrijeme za sadnju. Pritom ih dobro zalijte kako bi mlaz vode iz kante zatvorio šupljine u tlu nastale pri sadnji. Time će se ujedno i korijenje dobro obložiti zemljom što će ubrzati ukorijenjavanje. 

U prvom desetodnevlju studenoga, ako to niste učinili potkraj listopada, još možete posaditi trajnice, tulipane i narcise. 

Travnjak u studenom valja još jednom pokositi. Kosilicu namjestite na viši položaj kako biste pritom usitnili svo otpalo lišće. Sve pograbljajte i odložite u sanduk na kompostiranje; usitnjeno lišće i trava brže će se razgraditi i zauzeti manje mjesta u kompostištu. Novi vrtlari, koji ove godine osnivaju svoj prvi vrt, trebali bi površinu na kojoj će uzgajati povrće, cvijeće i voćke rigolati, dakle prorahliti na dubinu dviju štihača. Površinski sloj pritom obogatite zrelim stajnjakom ili kompostom, a donji sloj prorahlite. Ako je tlo izrazito glinasto ili pjeskovito, na donji sloj tla položite dodatan što deblji sloj gnoja, natrula sijena ili slame, gruba, nezrela komposta ili lišća, što će tijekom godine zadržavati vodu, polako se razgrađivati i obogatiti tlo trajnim humusom. Osjetljivo ukrasno bilje na dvorištu omotajte jutenim vrećama ili obložite slamom učvršćenom prućem. Najkasnije sredinom studenoga trebalo bi izvaditi rizome kana koje su rasle na gredicama i odložiti ih na zimovanje u suh i umjereno vlažan podrum.

Biljke u loncima koje su tijekom ljeta bile na balkonu i na terasi, sklonite na zimovanje u odgovarajuću hladnu prostoriju u kući, u kojoj temperatura nije viša od 15 Celzijevih stupnjeva. Ukrasne biljke u posudama u kući više ne bi trebalo prignojavati, sve do ožujka, jer u kasnu jesen i zimi nema dovoljno svjetla za rast zdravih izbojaka. Ni obilno zalijevanje nije više preporučljivo, osobito biljaka koje prezimljuju u hladnim prostorijama; uvijek prije zalijevanja provjerite prstom je li površinski sloj supstrata u loncu zasušen. Osim toga, voda ne smije nakon zalijevanja ostati u podlošku, jer to može prouzročiti truljenje korijenja. 

E da! Lijepo smo mi to sve što bi trebalo učiniti u studenom nabrojili u ovom podsjetniku. A što će od svega toga vrijedne vrtlarice i vrtlari – i stari i novi - uspjeti obaviti, to ćemo vidjeti: jer sve ovisi o vremenu i o našem zdravlju.