Ako
ste nadavno sagradili, kupili ili naslijedili kuću, vjerojatno ćete
poželjeti vrt oko nje oblikovati na svoj način. Bilo da je riječ o novom
vrtu na praznoj parceli ili o starom, kojega bi trebalo obnoviti i
preurediti, prije početka bilo kakvih radova, bilo na papiru bilo na
terenu, morate znati što želite i kako zamišljate svoj budući vrt.
Održite obiteljski sastanak, iznesite svi svoje želje i dogovorite se tko će biti glavni nositelj projekta tj. vrtni arhitekt. Sve želje razmotrite, proučite vrtlarske časopise, knjige i mrežne stranice: pronaći ćete bezbroj savjeta. Nabavite milimetarski papir, pribor za crtanje i jednu lijepu malu bilježnicu - i olovku s gumicom - u koju ćete pisati bilješke o svemu što radite u vezi s vrtom.
Kad se odlučite kako će vaš novi vrt izgledati i koje će elemente sadržavati, pređite na crtanje plana. Na milimetarskom papiru nacrtajte točan tlocrt u mjerilu 1:100 (1 cm na papiru predstavlja 100 cm tj. 1 m u prirodi) i označite sve postojeće elemente: kuću, garažu, šupu i slične pomoćne objekte, postojeće staze, lijepo staro stablo ili grm koji želite zadržati, kanalizaciju, cijevi, vodovodno okno i drugo. Naznačite sjever, sunčane i sjenovite dijelove te njihove promjene tijekom dana, jer je to važno za raspored biljaka. Odaberite dijelove vrta koje želite učiniti skrovitijima, a ne zaboravite ni smještaj prometnica i drugih izvora buke i prašine. Povrtnjak bi primjerice zbog ispušnih plinova iz automobila trebao biti udaljen najmanje 150 m od ceste na kojoj je promet gust.
Prozirnim papirom za kopiranje prekrijte tlocrt i skicirajte nove elemente koje želite unijeti u vrt, uzimajući u obzir potrebnu površinu. Dio vrta ispred kuće okrenut prema ulici neka bude ukrasni vrt, a iza kuće smjestite voćke, povrtnjak, cvjetnjak i druge željene sadržaje. Cijeli vrt obrubite srednjevisokom živicom - možete je pustiti da prirodno raste ili je redovito orezivati - od cvatućega ili vazdazelenoga grmlja: forzicija, sljezolika, dunjarice, dojcija, bazga, biserak, bekovina, vajgelija, suručica, pajasmin, pirakanta, japanska dunja, lovorvišnja, kurika, božikovina, mahonija, kalina i slično. Potom ucrtajte terase i staze. Glavna terasa uz kuću mora biti dovoljno prostrana, površine najmanje 20 četvornih metara, da se na njoj može komotno sjediti za stolom i ležati na ležaljkama. Osim te terase, u velikom se vrtu može oblikovati još jedno mjesto za sjedenje i odmor udaljeno od kuće, u sjeni voćke ili nekog ukrasnog stabla. Staze koje spajaju pojedine dijelove vrta moraju biti široke 60 cm ako po stazi hoda jedna osoba, a 120 cm ako hodaju dvije osobe jedna uz drugu.
Iza kuće, na površini blago nagnutoj prema jugu ili jugozapadu, smjestite povrtnjak;
neka bude na suncu, jer je povrću potrebno najmanje 6 sati sunčeva
osvjetljenja na dan. Širina gredica u povrtnjaku može biti 100 – 120 cm,
a duljina i njihov broj ovisi o veličini vrta, broju povrtnih kultura i
količini povrća koju želite uzgojiti. Stazice između gredica najčešće
su široke 30 cm, a možete ih popločiti, održavati kratko košenu travu
ili prekrivati usitnjenom korom drveća. U sklopu povrtnjaka mogu biti i
gredice za uzgoj višegodišnja povrća, jagoda i cvijeće za rez.
U kutu vrta, blizu povrtnjaka, podignite kompostište zapremine oko 3 prostorna metra, drveno ili zidano, pregrađeno na tri dijela, za svježi, poluzreli i zreli kompost, napravljeno tako da se daske što ga ograđuju s jedne strane mogu vaditi. Pokraj kompostišta smjestite mali plastenik ili drveno klijalište za uzgoj presadnica povrća i cvijeća, površine 2-3 četvorna metra, prekriveno ostakljenim prozorima, pleksiglasom ili dvostrukom plastičnom prozirnom folijom. U blizini povrtnjaka neka bude i bačva ili betonski bazen za vodu jer voda za zalijevanje ne smije biti hladna. Osim toga, koristite li vodu iz vodovoda, kad odstoji nekoliko dana na suncu, iz nje se gubi štetni klor.
Uz kompostište oblikujte malu gredicu za jednogodišnje penjačice: ukrasni slak, dragoljub, mirisna grahorica, ukrasne tikvice i slično, te postavite drvenu pregradu po kojoj će se biljke širiti i sprječavati isušivanje komposta. Uz penjačicu smjestite klupicu da se vrijedna vrtlarica ili vrtlar povremeno malo odmori. Prostor oko kompostišta, klijališta i bačve mora biti dovoljno velik da možete nesmetano raditi i prolaziti s tačkama.
Na sjevernoj strani dvorišta neka budu crnogorična stabla za zaštitu od hladnoće i vjetra. Može to biti smreka, jela, bor, pačempres, duglazija, omorika, tisa, borovica, tuja i slično. Preostali prostor između kuće i povrtnjaka neka bude travnjak; posijte djetelinskotravnu smjesu koja podnosi gaženje i čestu košnju koji će poslužiti za igru, a ne za gledanje. Potom razmjestite i ostalo ukrasno grmlje i drveće: primjerice magnoliju, japansku trešnju, javor, pajasmin, suručicu, ruže itd. uzimajući u obzir promjer krošnje svakoga stabla i grma. U velikom će vrtu biti mjesta i za nekoliko stabala voćaka: orah, trešnja, višnja, jabuka, kruška, breskva, marelica, lijeska i drugo, te za grmove ribiza, ogrozda, jošte, maline i kupine.
Imate li malu djecu, u blizini glavne terase - djeca vam uvijek moraju biti na oku - uredite i malo dječje igralište na koje ćete smjestiti pješčanik, ljuljačku, klackalicu, penjalicu, tobogan i sl.. Drvenu penjalicu, ljuljačku ili kućicu možete napraviti tako da ih kad djeca porastu iskoristite kao oslonce za penjačice. Tlo oko sprava može biti posuto debelim slojem kore drveta da ublaži padove.
Uz terasu, po mogućnosti blizu kuhinje, oblikujte gredicu za ljekovito i začinsko bilje: timijan, ljupčac, bosiljak, čubar, matičnjak i slično, a možete im dodati i niske cvatuće trajnice. Uz rub terase postavite pergolu po kojoj će se penjati vinova loza, pasiflora, tekoma ili glicinija i za vrućih ljetnih popodneva praviti hladovinu.
Na vrtnom planu rasporedite i druge korisne i ukrasne vrtne elemente: raznovrsne cvjetne gredice na kojima ćete uzgajati jedogodišnje, dvogodišnje, višegodišnje i lukovičasto cvijeće, kamenjar, bilje u loncima, pokretni tuš, bazen, fontanu, hranilište i pojilo za ptice, vrtni roštilj, klupu, prostor za sušenje rublja, radni kutak za domaćicu tj. vrtlaricu i slično, a morat ćete pronaći zgodno mjesto i za kantu za smeće te ostavu za alat i pribor, ako je nema u sklopu kuće. Imate li psa ili ga planirate nabaviti, i za njega valja predvidjeti prostor kamo ćete smjestiti njegov boks i kućicu. Pojedine dijelove vrta koje želite detaljnije isplanirati nacrtajte u mjerilu 1:50.
Dakle, želja će biti mnogo pa treba doista dobro razmisliti koje elemente uvrstiti u plan, a što izostaviti. U velikom će vrtu, na parceli od 1200 - 1300 četvornih metara, biti dovoljno mjesta za većinu vrtnih elemenata koje sam spomenula, no mali vrt koji se prostire na 300 - 400 četvornih metara mnogo je teže oblikovati. Stoga, pogotovo ako imate malo prostora na raspolaganju, nemojte se žuriti s radovima jer jednom oblikovan vrt, kao i kuću, teško je mijenjati. Nastojte sve dijelove vrta uskladiti tako da vrt u konačnici bude i koristan i lijep i ugodan te da svi članovi obitelji budu zadovoljni.
Nacrtajte nekoliko varijanti plana pa izaberite najbolju. Ako niste vješti u crtanju, potražite programe za oblikovanje vrtova na internetu, možda će vam to lakše poći za rukom.
Nakon planiranja nabavite i pripremite vrtlarski alat i pribor: štihaču običnu i vilastu, motiku, lopatu, grablje, škare, sadilicu, lopaticu, ručni kultivator, motičice, običnu kantu, bačvu za vodu, crijevo za zalijevanje, kantu za zalijevanje, metar, špagu, kolčiće i drugo. Nadam se da tačke već imate.
Kad pripremite sve što vam je potrebno, ako su povoljne vremenske prilike i tlo nije premokro, započnite s radovima na terenu. Raščistite parcelu, izradite terase i staze - na nagnutom terenu bit će potrebne i stube i potporni zidovi - zasijte travu, posadite živicu, ukrasno drveće, grmlje i voćke. Ostale vrtne elemente možete dodavati malo po malo svake godine. Ne žurite se s oblikovanjem povrtnjaka i cvjetnjaka; bolje je prvih nekoliko godina na njihovu mjestu uzgajati djetelinskotravne smjese i usjeve za zelenu gnojidbu, kao žitarice, suncokret i slično, posebice ako tlo u vašem vrtu sadržava premalo humusa.
Obavite li strpljivo većinu radova sami, oblikovanje vrta će, istina, potrajati nekoliko godina, ali zadovoljstvo što ste jedan vrt oblikovali sami svojim vlastitim rukama bit će nemjerljivo.
Održite obiteljski sastanak, iznesite svi svoje želje i dogovorite se tko će biti glavni nositelj projekta tj. vrtni arhitekt. Sve želje razmotrite, proučite vrtlarske časopise, knjige i mrežne stranice: pronaći ćete bezbroj savjeta. Nabavite milimetarski papir, pribor za crtanje i jednu lijepu malu bilježnicu - i olovku s gumicom - u koju ćete pisati bilješke o svemu što radite u vezi s vrtom.
Kad se odlučite kako će vaš novi vrt izgledati i koje će elemente sadržavati, pređite na crtanje plana. Na milimetarskom papiru nacrtajte točan tlocrt u mjerilu 1:100 (1 cm na papiru predstavlja 100 cm tj. 1 m u prirodi) i označite sve postojeće elemente: kuću, garažu, šupu i slične pomoćne objekte, postojeće staze, lijepo staro stablo ili grm koji želite zadržati, kanalizaciju, cijevi, vodovodno okno i drugo. Naznačite sjever, sunčane i sjenovite dijelove te njihove promjene tijekom dana, jer je to važno za raspored biljaka. Odaberite dijelove vrta koje želite učiniti skrovitijima, a ne zaboravite ni smještaj prometnica i drugih izvora buke i prašine. Povrtnjak bi primjerice zbog ispušnih plinova iz automobila trebao biti udaljen najmanje 150 m od ceste na kojoj je promet gust.
Prozirnim papirom za kopiranje prekrijte tlocrt i skicirajte nove elemente koje želite unijeti u vrt, uzimajući u obzir potrebnu površinu. Dio vrta ispred kuće okrenut prema ulici neka bude ukrasni vrt, a iza kuće smjestite voćke, povrtnjak, cvjetnjak i druge željene sadržaje. Cijeli vrt obrubite srednjevisokom živicom - možete je pustiti da prirodno raste ili je redovito orezivati - od cvatućega ili vazdazelenoga grmlja: forzicija, sljezolika, dunjarice, dojcija, bazga, biserak, bekovina, vajgelija, suručica, pajasmin, pirakanta, japanska dunja, lovorvišnja, kurika, božikovina, mahonija, kalina i slično. Potom ucrtajte terase i staze. Glavna terasa uz kuću mora biti dovoljno prostrana, površine najmanje 20 četvornih metara, da se na njoj može komotno sjediti za stolom i ležati na ležaljkama. Osim te terase, u velikom se vrtu može oblikovati još jedno mjesto za sjedenje i odmor udaljeno od kuće, u sjeni voćke ili nekog ukrasnog stabla. Staze koje spajaju pojedine dijelove vrta moraju biti široke 60 cm ako po stazi hoda jedna osoba, a 120 cm ako hodaju dvije osobe jedna uz drugu.
U kutu vrta, blizu povrtnjaka, podignite kompostište zapremine oko 3 prostorna metra, drveno ili zidano, pregrađeno na tri dijela, za svježi, poluzreli i zreli kompost, napravljeno tako da se daske što ga ograđuju s jedne strane mogu vaditi. Pokraj kompostišta smjestite mali plastenik ili drveno klijalište za uzgoj presadnica povrća i cvijeća, površine 2-3 četvorna metra, prekriveno ostakljenim prozorima, pleksiglasom ili dvostrukom plastičnom prozirnom folijom. U blizini povrtnjaka neka bude i bačva ili betonski bazen za vodu jer voda za zalijevanje ne smije biti hladna. Osim toga, koristite li vodu iz vodovoda, kad odstoji nekoliko dana na suncu, iz nje se gubi štetni klor.
Uz kompostište oblikujte malu gredicu za jednogodišnje penjačice: ukrasni slak, dragoljub, mirisna grahorica, ukrasne tikvice i slično, te postavite drvenu pregradu po kojoj će se biljke širiti i sprječavati isušivanje komposta. Uz penjačicu smjestite klupicu da se vrijedna vrtlarica ili vrtlar povremeno malo odmori. Prostor oko kompostišta, klijališta i bačve mora biti dovoljno velik da možete nesmetano raditi i prolaziti s tačkama.
Na sjevernoj strani dvorišta neka budu crnogorična stabla za zaštitu od hladnoće i vjetra. Može to biti smreka, jela, bor, pačempres, duglazija, omorika, tisa, borovica, tuja i slično. Preostali prostor između kuće i povrtnjaka neka bude travnjak; posijte djetelinskotravnu smjesu koja podnosi gaženje i čestu košnju koji će poslužiti za igru, a ne za gledanje. Potom razmjestite i ostalo ukrasno grmlje i drveće: primjerice magnoliju, japansku trešnju, javor, pajasmin, suručicu, ruže itd. uzimajući u obzir promjer krošnje svakoga stabla i grma. U velikom će vrtu biti mjesta i za nekoliko stabala voćaka: orah, trešnja, višnja, jabuka, kruška, breskva, marelica, lijeska i drugo, te za grmove ribiza, ogrozda, jošte, maline i kupine.
Imate li malu djecu, u blizini glavne terase - djeca vam uvijek moraju biti na oku - uredite i malo dječje igralište na koje ćete smjestiti pješčanik, ljuljačku, klackalicu, penjalicu, tobogan i sl.. Drvenu penjalicu, ljuljačku ili kućicu možete napraviti tako da ih kad djeca porastu iskoristite kao oslonce za penjačice. Tlo oko sprava može biti posuto debelim slojem kore drveta da ublaži padove.
Uz terasu, po mogućnosti blizu kuhinje, oblikujte gredicu za ljekovito i začinsko bilje: timijan, ljupčac, bosiljak, čubar, matičnjak i slično, a možete im dodati i niske cvatuće trajnice. Uz rub terase postavite pergolu po kojoj će se penjati vinova loza, pasiflora, tekoma ili glicinija i za vrućih ljetnih popodneva praviti hladovinu.
Na vrtnom planu rasporedite i druge korisne i ukrasne vrtne elemente: raznovrsne cvjetne gredice na kojima ćete uzgajati jedogodišnje, dvogodišnje, višegodišnje i lukovičasto cvijeće, kamenjar, bilje u loncima, pokretni tuš, bazen, fontanu, hranilište i pojilo za ptice, vrtni roštilj, klupu, prostor za sušenje rublja, radni kutak za domaćicu tj. vrtlaricu i slično, a morat ćete pronaći zgodno mjesto i za kantu za smeće te ostavu za alat i pribor, ako je nema u sklopu kuće. Imate li psa ili ga planirate nabaviti, i za njega valja predvidjeti prostor kamo ćete smjestiti njegov boks i kućicu. Pojedine dijelove vrta koje želite detaljnije isplanirati nacrtajte u mjerilu 1:50.
Dakle, želja će biti mnogo pa treba doista dobro razmisliti koje elemente uvrstiti u plan, a što izostaviti. U velikom će vrtu, na parceli od 1200 - 1300 četvornih metara, biti dovoljno mjesta za većinu vrtnih elemenata koje sam spomenula, no mali vrt koji se prostire na 300 - 400 četvornih metara mnogo je teže oblikovati. Stoga, pogotovo ako imate malo prostora na raspolaganju, nemojte se žuriti s radovima jer jednom oblikovan vrt, kao i kuću, teško je mijenjati. Nastojte sve dijelove vrta uskladiti tako da vrt u konačnici bude i koristan i lijep i ugodan te da svi članovi obitelji budu zadovoljni.
Nacrtajte nekoliko varijanti plana pa izaberite najbolju. Ako niste vješti u crtanju, potražite programe za oblikovanje vrtova na internetu, možda će vam to lakše poći za rukom.
Nakon planiranja nabavite i pripremite vrtlarski alat i pribor: štihaču običnu i vilastu, motiku, lopatu, grablje, škare, sadilicu, lopaticu, ručni kultivator, motičice, običnu kantu, bačvu za vodu, crijevo za zalijevanje, kantu za zalijevanje, metar, špagu, kolčiće i drugo. Nadam se da tačke već imate.
Kad pripremite sve što vam je potrebno, ako su povoljne vremenske prilike i tlo nije premokro, započnite s radovima na terenu. Raščistite parcelu, izradite terase i staze - na nagnutom terenu bit će potrebne i stube i potporni zidovi - zasijte travu, posadite živicu, ukrasno drveće, grmlje i voćke. Ostale vrtne elemente možete dodavati malo po malo svake godine. Ne žurite se s oblikovanjem povrtnjaka i cvjetnjaka; bolje je prvih nekoliko godina na njihovu mjestu uzgajati djetelinskotravne smjese i usjeve za zelenu gnojidbu, kao žitarice, suncokret i slično, posebice ako tlo u vašem vrtu sadržava premalo humusa.
Obavite li strpljivo većinu radova sami, oblikovanje vrta će, istina, potrajati nekoliko godina, ali zadovoljstvo što ste jedan vrt oblikovali sami svojim vlastitim rukama bit će nemjerljivo.