Životne dobi voćke

 Kao i sva ostala živa bića, i voćke proživljavaju različite promjene, rastu, razvijaju se i na koncu ostare i odumiru. U prvom dijelu života, mladenačkoj dobi, rastu uspravno, snažno, krošnja im se razvija u visinu, a manje u širinu. Jednogodišnji su izbojci dugački, a intenzivno raste i korijen. Voćke se lako prilagođavaju svim promjenama sredine. Kad se uspostavi sklad između razvijenosti krošnje i korijena, sposobne su za zametanje cvjetnih pupova, cvatnju i rodnost.Time prelaze u rodnu dob, smanjuje se vegetativni rast, povećava se broj cvjetnih pupova. Uspostavljanjem ravnoteže između vegetativnog rasta i zametanja cvjetnih pupova, voćke ulaze u punu rodnost. U tom najvažnijem razdoblju u životu voćke krošnja postaje sve šira jer se grane povijaju pod teretom plodova.
U trećoj, starosnoj dobi voćke sve slabije rastu i rubni dijelovi se počnu sušiti. Voćke se slabo prilagođavaju uvjetima sredine i rodnost im se smanjuje. U većim voćnjacima, u kojima se voće proizvodi za tržište, uzgoj nije više ekonomski opravdan pa se nasadi iskrčuju.
Koliko će trajati pojedina dob u životu voćke ovisi o mnogobrojnim činiteljima, a ponajviše o genetskim svojstvima vrsta i sorti te agrotehničkim mjerama koje voćari provode tijekom uzgoja. Mladenačko doba traje vrlo nejednako, u većine voćaka 3-5 godina. Može trajati i kraće kao kod jagoda, malina ili ribiza, ili dulje, primjerice u oraha čak 10-15 godina. Voćari nastoje skratiti tu dob i ubrzati dolaženje voćaka u rod. To se postiže cijepljenjem sorti na slabo bujne podloge; za jabuku su to podloge M9, M26, M27, a za krušku podloga dunja MA. Osim toga voćari različitim mjerama, npr. savijanjem grana, usporavaju vegetativni rast voćaka čime se povećava zametanje cvjetnih pupova. Dob rodnosti traje od 5 do nekoliko desetaka, pa i stotinu godina, što ovisi o vrsti voćke i pažnji kojom je njegujemo i uzgajamo.