Vjerojatno nema vrtlara kojem se poslije dugotrajna plijevljenja i okopavanja nisu bar jednom ukočila križa. Neki su čak i odustali od uzgoja povrća baš zbog tih nesnosnih bolova u leđima koji se javljaju čim malo dulje ostanemo pognuti. No domišljati stari kineski vrtlari odavna su našli rješenje i za taj problem: izumili su zaobljenu i visoku gredicu. I vi ih možete napraviti od različitih organskih otpadaka iz vrta i kuhinje ako ih složite na hrpu te povrh toga stavite sloj komposta i dobre vrtne zemlje bogate hranivima. Time ćete ujedno raščistiti vrt i voćnjak, jer za njihovo oblikovanje možete upotrijebiti sve drvenaste vrtne otpatke kojih se inače prilično teško riješiti. Poseban su problem svake godine ostaci od rezidbe voćaka, ukrasna drveća i grmlja, koje ljudi još uvijek najčešće spaljuju, onečišćujući zrak i uzrokujući požare. Nemojte to paliti nego sve te otpatke iskoristite za oblikovanje zaobljenih i visokih gredica.
Zaobljenu, tj. brežuljkastu uzdignutu gredicu - širine 120 - 150 cm, a duljine po želji, ovisno o tome koliko imate mjesta i materijala - oblikujte tako da na tlo složite hrpu krupnih drvenastih otpadaka od rezidbe, na to stavite sloj novinskoga papira, kartona ili busenja koji će razdvojiti donji sloj odnosno jezgru hrpe od gornjeg uzgojnoga sloja. Taj uzgojni sloj debeo najmanje 30 cm, u kojem će se razvijati glavnina korijenja povrtnih kultura, napravite od krupnoga komposta, usitnjena lišća i zemlje. Površinski dio toga sloja debeo najmanje 15 cm neka bude mješavina plodne vrtne zemlje i posve zrela komposta. Plodnost teških glinastih tala poboljšajte dodavanjem pijeska, a pjeskovitim tlima dodajte bentonit kako biste poboljšali njegovu sposobnost zadržavanja vode.
No naša zaobljena gredica nije baš tako savršena kako se na prvi pogled čini, ima i ona pokoji nedostatak. Ako je preuska, prestrma i previsoka, sloj tla na vrhu humka za jakih se kiša zarušava na bočne stranice. Stoga gredica mora biti široka i blago zaobljena. Obrubite li je niskim poluoblicama, opekom, kamenom ili betonskim vrtnim elementima, zarušavanje se djelomice može ublažiti. Prebrzo otjecanje vode možete spriječiti izvačenjem plitkih kanalića uzduž bočnih strana gredice. Zbog velike površine i rahlosti tla, brežuljkasta gredica se brzo isušuje, pa je ljeti valja često zalijevati. Taj nedostatak možete ublažiti prekrivanjem tla slamom, usitnjenim lišćem, sjeckanom travom i sličnom organskom zastirkom.
Uzgoj povrća na brežuljkastoj gredici ima niz prednosti pred ravnom gredicom. Ona je uzdignuta i zaobljena, pa je radna površina jednu trećinu veća nego na ravnoj gredici, što je za mali vrt znatno povećanje. Ako je visoka 70–80 cm ne treba se duboko saginjati, pa ne stradaju ni leđa ni kralježnica. Tlo se brzo zagrijava, a zaobljene stijenke brežuljkaste gredice primaju više svjetlosti i topline. Razgradnjom biomase u unutrašnjosti gredice oslobađa se toplina koja tlo dodatno zagrijava. Klijanje i rast biljaka ubrzani su pa se vegetacija, a time i trajanje uzgojne sezone povrća i cvijeća, znatno produljuje. A to znači da se povrće u proljeće može sijati i saditi prije nego na ravnoj, običnoj gredici i u jesen dulje uzgajati. Osim toga, prirod povrća na zaobljenoj gredici veći je nego na ravnoj, a tlo nikad nije premokro jer se suvišna voda brzo ocjeđuje kroz jezgru humka.
Odlučite li se oblikovati jednu ili nekoliko takvih gredica i u svom vrtu, upamtite da je za njezin smještaj važno odabrati sunčani dio vrta. Osvjetljenje je tijekom dana najpovoljnije raspoređeno ako je gredica napravljena u smjeru sjever - jug. To znači da će ujutro dobro biti osvjetljena istočna strana gredice, a poslije podne zapadna. Položite li gredicu u smjeru istok - zapad, sjeverna strana će primati premalo svjetla, a južna će se prejako zagrijavati. Budući da je povrće na obroncima gredice stepenasto raspoređeno, važan je i njihov razmještaj po visini. Kako jedna drugu ne bi zasjenjivale, u sredini gredice, dakle navrh obronka, uzgajajte najviše kulture, a uz rub gredice najniže.
Povrće i cvijeće na zaobljenoj povišenoj gredici možete uzgajati 5 godina bez dodatne gnojidbe, a potom je valja obnoviti. Tijekom tih 5 godina gredica se postupno spušta i na koncu ostane oko 30 cm debeo sloj komposta. Utrošite ga za gnojidbu povrtnjaka, cvjetnjaka i voćnjaka.