Salata, lat. Lactuca sativa, jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, omiljeno je povrće bila već u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu, a česta je i danas, i u vrtovima i na našim jelovnicima. Lišće joj je niske energetske vrijednosti, ali obiluje dragocjenim vitaminima, napose vitaminima C, B i E, a sadržava i kalij, kalcij, željezo, magnezij, bakar, jod, mangan, litij i ostale minerale. Mliječni sok sadržava jabučnu i limunsku kiselinu te alkaloid laktucin, kojem se pripisuje blago umirujuće djelovanje. Uzgajamo je cijele godine, i na otvorenu i u zaštićenu prostoru, što nam omogućuje mnoštvo kultivara, proljetnih, ljetnih i zimskih, kao i onih za zaštićene prostore, nastalih tijekom prošlih 2000 godina. Najbolje uspijeva u područjima s blagom klimom pri temperaturi 15 - 20°C, na plodnim, humusnim, mrvičastim, ocjeditim pjeskovito-ilovastim tlima neutralne reakcije s mnogo hraniva. Za oblikovanje lijepih glavica sa sočnim lišćem salati je potrebno mnogo svjetla i vlage, i u tlu i u zraku. Najraniju salatu, mekolisne rane sorte kao što je majska kraljica, atrakcija i slične, uzgajamo u klijalištima, niskim tunelima, plastenicima i drugim zaštićenim prostorima. Ljetne sorte, zagrebačku kristalku, dalmatinsku ledenku, great lakes, ljubljansku ledenku, brazilijanku, ledu i mnoge druge, uzgajamo u povrtnjaku na otvorenom tijekom cijeloga ljeta, bilo izravnom sjetvom, svakih 10-14 dana, bilo iz presadnica. Salata je biljka dugog dana, pa se često dogodi da se tijekom kasno proljetnog i ljetnog uzgoja glavice uopće ne oblikuju nego biljke odmah procvatu i pobjegnu u sjeme.
Zimske sorte, npr. nansen, posavku, zimsku rjavku, vegorku i slične, sijemo potkraj ljeta, od sredine kolovoza do sredine rujna. Sitne sivobijele ili žućkaste, duguljaste i na oba kraja zašiljene sjemenke, posijte u hladno klijalište ili na dobro usitnjenu sjetvenu gredicu u utore duboke 1 cm, razmaknute na 8 -10 cm, koje valja načiniti pomoću tanke letvice. Budući da su sjemenke vrlo lagane – u jednom ih je gramu 800 – 1200 – ne sijte ih nikad izravno iz vrećice nego sjemenke istresite na dlan pa ih drugom rukom lagano rasipavajte u utor, kao da solite jelo. Kad salata nakon 3-4 dana nikne, pažljivo je oplijevite, tlo oko biljčica plitko prorahlite malim ručnim grabljicama i prema potrebi zalijevajte. Kad narastu prva dva prava lista presadnice prepikirajte ili prorijedite na razmak od 3 cm. Redovito ih zalijevajte, okopavajte i plijevite. Presadnice će za sadnju na gredice u povrtnjaku dospijeti za 4-5 tjedana. Posadite ih na razmak 15-25 cm, gdje god, u povrtnjaku ili u cvjetnjaku, pronađete malo mjesta, na sunčane dobro osvijetljene gredice. Za svaki red duljine 4 m pripremite dvadesetak dobro razvijenih presadnica. Poslije sadnje, kasnije u jesen, tlo oko svake biljke salate obložite zrelim kompostiranim stajskim gnojem ili vrtnim kompostom, koji ćete u rano proljeće ukopati. S jednoga četvornoga metra u proljeće ćete ubrati 1-3 kg, pa i više, lijepih velikih glavica zelene salate. Berite ih svakodnevno, perite list po list pod mlazom vode te pripremite kao predjelo ili kao prilog glavnom jelu. Ukusno lišće zelene salate začinite suncokretovim, bučinim, sojinim ili maslinovim uljem, voćnim ili vinskim octom, limunovim sokom te majonezom, dodajući masline, luk, češnjak, peršin, bosiljak, kopar, vlasac, dragušac i slično začinsko bilje. Zelenu salatu možete dodati i u miješane salate od raznovrsna kuhana i svježa povrća, pomiješana s krumpirom, rižom ili tjesteninom.