Kad sam počela uzgajati povrće, među prvim biljkama koje sam posijala u svoj mali povrtnjak bila je i blitva. Kad bi dospjela za branje, svaki sam tjedan, sve do kasne jeseni, nabrala punu košaru velikih zelenih listova. Kuhala sam je uz ribu i krumpir, a višak bih blanširala i zaledila, pa je u zamrzivaču znalo biti po dvadesetak paketića blitve što bi bilo dovoljno za cijelu zimu. U jesen je nisam počupala, nego je blitva preko zime ostajala na gredici. U proljeće bi lišće opet naraslo pa sam prije nego što bi biljke pobjegle u cvijet imala još jednu berbu.
Blitva odnosno mangold, lat. Beta vulgaris L. ssp. vulgaris, dvogodišnja je zeljasta biljka iz porodice lobodnjača potječe s obala Sredozemnog, Jadranskog i Kaspijskog mora. Uzgajamo ju zbog ukusnoga hranjiva duguljasta i ovalna zelena ili srebrnastozelena lišća s jakim lisnim rebrima, a dobro uspijeva i u hladnom, i u umjereno toplom i u vrućem podneblju. Budući da se lako prilagođava različitim klimatskim uvjetima i vrlo dobro podnosi niske temperature, može se uzgajati i u našim planinskim krajevima. Unatoč tomu blitva je u nas, i u vrtu i u kuhinji, još uvijek najčešća u jadranskom području, dok u ostalim krajevima i nije baš tako omiljena.
Blitva odnosno mangold, lat. Beta vulgaris L. ssp. vulgaris, dvogodišnja je zeljasta biljka iz porodice lobodnjača potječe s obala Sredozemnog, Jadranskog i Kaspijskog mora. Uzgajamo ju zbog ukusnoga hranjiva duguljasta i ovalna zelena ili srebrnastozelena lišća s jakim lisnim rebrima, a dobro uspijeva i u hladnom, i u umjereno toplom i u vrućem podneblju. Budući da se lako prilagođava različitim klimatskim uvjetima i vrlo dobro podnosi niske temperature, može se uzgajati i u našim planinskim krajevima. Unatoč tomu blitva je u nas, i u vrtu i u kuhinji, još uvijek najčešća u jadranskom području, dok u ostalim krajevima i nije baš tako omiljena.
Kvalitetno lišće blitve dobit ćete izaberete li za njezin uzgoj dobro pognojeno i duboko obrađeno plodno vrtno tlo bogato humusom, a uspijevat će i na suncu i u polusjeni. Za ljetnu potrošnju sjemenke blitve, točnije jednosjemene plodiće srasle u klupko - 1 gram sjemena sadržava 50 do 90 klupka klijavih oko 4 godine - posijte u ožujku ili travnju. Prije sjetve u tlo ukopajte 10 kg/m2 kompostiranoga stajnjaka ili zrela vrtna komposta, a siromašnim tlima dodajte i oko 50 g/m2 mineralna gnojiva, npr. NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S, tj. florin 1 ili 5. Poslije nicanja biljčice okopajte i prorijedite na razmak od 20 cm. Najbolje razvijene suvišne biljke možete posaditi na novu gredicu, jer blitva dobro podnosi presađivanje. Za vegetacije blitvu redovito okopavajte i plijevite te po potrebi zalijte.
Kad lišće poraste berite ga tako da uvijek otkidate samo vanjske velike i lijepo razvijene listove, a unutarnje u rozeti ne dirate. Tako ćete blitvu potaknuti da stalno razvija nove listove.
Dok ljetnu blitvu berete, za jesensko - zimsku potrošnju posijte je još jednom, u kolovozu i rujnu, kako u jadranskom tako i u kopnenom području, izravno na gredice s kojih ste povadili ranu mrkvu, luk ili češnjak. Osim izravnom sjetvom na gredicu, blitvu možete uzgojiti i iz presadnica, pogotovo ako su u kolovozu sve gredice još uvijek popunjene ostalim povrćem. Sjeme posijte na posebnu gredicu ili u hladno klijalište, a kad se razvije nekoliko listića, najbolje razvijene biljke presadite na pripremljene gredice. Njegujte ih kao i one iz proljetne sjetve i češće zalijevajte, posebice ako je ljeto vruće i ne bude dovoljno kiše. Blitva posijana potkraj ljeta i na početku jeseni razvija već u jesen dosta lišća, no glavna će berba velikoga zelenoga blitvina lišća biti tek u proljeće iduće godine, kad ga valja pobrati prije nego što blitva procvate. Na površini od 1 m² dobit ćete 2 - 3 kg lišća.
Energetska vrijednost blitvina lišća je mala: 100 grama kuhana i ocijeđena lišća daje naime samo 20 kcal odnosno 84 kJ. Stoga je blitva vrlo vrijedna niskokalorična dijetetska namirnica, to više što sadržava čitav niz vitamina i minerala: 3139 internacionalnih jedinica vitamina A tj. karotena, 19 mg vitamina C, 0.03 mg vitamina B1, 0.09 mg vitamina B2, 0.3 mg niacina, 0.15 mg pantotenske kiseline, 58 mg kalcija, 86 mg magnezija, 2.3 mg željeza, 33 mg fosfora te 55 mg kalija.
Kultivari blitve mogu se svrstati u dvije osnovne skupine: a) rebrasta blitva sa zadebljalom dugačkom proširenom peteljkom, b) lisnata blitva s kratkom tankom peteljkom. U nas se najčešće uzgaja rebrasta blitva, a najpoznatije su sorte srebrnolisna i lukulus. Peteljke lisnate blitve prije kuhanja se uklanjaju, a lišće se priprema najčešće kao umak ili varivo. Zadebljale sočne peteljke rebrastih sorti ne bacajte, odvojite ih od lišća i skuhajte zasebno dok ne omekšaju. Poslužite ih kao šparoge, začinjene maslacem ili proprženim krušnim mrvicama.