Vrt u srpnju

 U srpnju u vrtu vlada pravo ljeto; srednja mjesečna temperatura zraka kreće se od 18,9°C u planinskim predjelima do 20,2°C u nizinama. U jadranskom području sa srednjom temperaturom od oko 24,5°C svi osvježenje traže u moru ili sjede u debeloj hladovini. Srednja mjesečna količinaa oborina u nizinskom pojasu je oko 90 l/m², u planinskom oko 60 l/m², a u primorskom dijelu Hrvatske oko 45 l/m².
Sunce u srpnju u Zagrebu izlazi oko 5 h 15 min, a zalazi oko 20h 30 min.
Tijekom dana, kad sunce prži a temperature mogu biti i više od 30°C, nije preporučljivo raditi u vrtu. Sve poslove, a osobito zalijevanje povrća i cvijeća, obavite tijekom jutra ili predvečer.
Povrtnjak je u srpnju pun povrća, pa beremo bučice, krastavce, grah mahunar, rano zelje, kelj, korabice cvjetaču, salatu, blitvu, ciklu, mrkvu, peršin, luk, češnjak, rajčice, paprike, patlidžane, a na Jadranu i dinje i lubenice. Mahune su najbolje kad su mlade i nježne. Stoga ih berite redovito, i to one koje kad ih savinete odmah puknu, a na prerezu su sočne. Redovito pobiranje potiče cvatnju i zametanje novih mahuna. Rajčice berite kad su plodovi posve zreli i crveni, ali još tvrdi, jer tada sadržavaju najviše vitamina. Na vrijeme otkidajte zaperke, a stabljike vežite uz kolce.
Gredice koje su poslije berbe ostale prazne prorahlite vilastom štihačom i osvježite kompostom, pa izravno posijte podzemnu korabu, crnu rotkvu, postrnu bijelu repu, ciklu, endiviju, salatu, radič, blitvu, kinesko zelje, niski grah mahunar i krastavce za kiseljenje. Na Jadranu možete posijati i mrkvu i peršin.
Dijelove povrtnjaka u kojima je tlo manje plodno poboljšajte zelenom gnojidbom. Posijte gusto faceliju, soju ili neku drugu mahunarku te suncokret, kukuruz i druge žitarice. Korijenje usjeva za zelenu gnojidbu rahli tlo, a ukopana zelena masa povećava količinu humusa.

Na gredicu za uzgoj presadnica posijte salatu, endiviju, radič i kasnu korabicu, a presadnice salate, poriluka, radiča, endivije, brokule, kelja pupčara i cvjetače koje su dospjele za presađivanje posadite navečer ili za oblačna vremena na pripremljene gredice. Na Jadranu posadite i zimsko zelje i kelj, te raštiku.
Prema potrebi posijano i posađeno povrće natapajte navečer ili rano ujutro. Koliko god kiše palo, za vrela ljeta nikad je nije dovoljno. Stoga povrće redovito zalijevajte, ali pazite da ne navlažite listove rajčica, tikvica i krastavaca. Njih zalijevajte laganim mlazom tik uz stabljiku, a s kante maknite ružu, jer su sitne kapljice vode na lišću dovoljne sporama gljivica da prouzroče zarazu. Poslije kiše ili zalijevanja povrće okopajte, ne ujutro nego navečer, jer se time sprječava isušivanje tla. Osim toga, vlagu u tlu sačuvat ćete prekrijete li gredice debelim slojem staroga sijena, pokošene trave ili slične usitnjene organske zastirke.
Redovito pregledavajte povrće na gredicama, kako biste pravodobno uočili pojavu bolesti i štetnika i spriječili ih da vam počine veću štetu.

Vrijeme je i za sušenje začinskog i ljekovitog bilja. Lišće sadržava najviše aromatskih tvari prije cvatnje, a cvatovi, primjerice nevena, u punoj cvatnji. Berite lišće i cvatove pa ih sušite u buketićima ili na rešetki u hladu na prozračnu mjestu.
Cvjetnjake tijekom srpnja valja redovito plijeviti, pazeći da se korov ne osjemeni i samozasije. Stoga je najbolje sve nepoželjne biljke na gredicama, ako je ikako moguće, počupati prije no što procvatu.
Redovito uklanjajte ocvale cvjetove na ukrasnom grmlju, trajnicama i ostalom cvijeću koje sada cvate kako bi cvalo što dulje. Po potrebi ukrasno grmlje orezujte da održi željeni oblik i da se razviju mladi izboji koji će cvasti sljedeće godine. Ako želite razmnožiti ukrasno grmlje uzmite nekoliko reznica i utaknite ih u mješavinu pijeska i treseta da se ukorijene. Prije toga dno reznice možete uroniti u hormon za ožiljavanje u prahu - izgleda kao sivi puder, a možete ga nabaviti u poljoprivrednim apotekama. 

Do sredine srpnja možete posijati dvoljetnice: maćuhice, zvončiće, potočnice, vrtne tratinčice, turske klinčeke, islandski mak, pustikaru, divizmu, šeboja i sljez. Posijte ih izravno na mjesto uzgoja ili u plitke posude odnosno na zasebnu gredicu za uzgoj presadnica, koje ćete na jesen posaditi na stalno mjesto.
Ako ima dosta vlage i trava brzo raste, češće kosite travnjak; ako vlada suša travnjak zalijevajte, ali ne prečesto, bolje je jednom obilno zaliti travu s desetak litara vode po četvornom metru nego češće po malo. Time se bolje razvija korijenje, prodire dublje u tlo i bolje crpi zalihe vode. Za zalijevanje vrta ne trošite pitku vodu iz vodovoda; nastojte skupljati kišnicu ili iskopajte bunar ili postavite pumpu.
U srpnju ima posla i s kompostom: ako je kompostište premokro otpatke prorahlite i prebacite kako bi se hrpa što brže prozračila i prosušila, osobito ako je neugodna mirisa i okružena rojevima mušica.
Biljke u posudama na balkonu, na terasi i u kući također valja redovito njegovati: uklanjajte ocvale cvjetove, zalijevajte i po potrebi prignojavajte tekućim gnojivima za ljepšu i obilniju cvatnju.