Istodobno sa štihanjem povrtnjak pognojite organskim i mineralnim gnojivima. Zreli stajski gnoj ukopajte na gredice na koje po plodoredu u proljeće dolazi krumpir, kupusnjače, krastavci, tikve, celer i slične kulture koje troše mnogo hraniva. Kad povrtnjak vapnite - kisela tla uza štihanje valja i vapniti; lagana pjeskovita tla svake druge, a teška glinasta tla svake treće godine - uračunajte i staze, a mineralno gnojivo rasipajte samo na gredice. Dobra, plodna, humozna i sipka vrtna tla ne morate štihati svake godine, dovoljno ih je prorahliti ručnim kultivatorima ili vilastom štihačom prije sljedeće sjetve ili sadnje. Tlo pritom ne treba preokretati, kultivatorom gredicu samo lagano prekopajte. Rabite li vilastu štihaču utiskujte ju što dublje u tlo i pomičite amo-tamo nekoliko puta, čime ćete tlo dovoljno prorahliti i ujedno pomiješati kompost rasipan po gredici.
Hoćete li neko tlo štihati ili ne ovisi i o količini vlage u njemu. Tlo je naime najpovoljnije za obradu kad je umjereno vlažno. A je li tlo u vašem vrtu povoljno za obradu, provjerite tako da štihačom izvadite grumen tla. Ako se lomi točno onoliko tla koliko je široka štihača, prionite poslu.
Kako se ne biste svaki put poslije štihanja ukočili, izaberite kvalitetnu štihaču odgovarajuće veličine. Veličina držala štihače trebala bi naime biti po mjeri čovjeka. Duljina držala odgovarajuća je ako držalo doseže do najdonjeg rebra vrtlara ili vrtlarice koja štihaču rabi.