Snježni pokrivač

Dok nama donosi brojne nevolje, obilan snijeg za bilje u vrtu prava je blagodat. Suh, rastresit i porozan snježni pokrivač s mnogo zraka, naime, vrlo slabo provodi toplinu, pa sprečava zamrzavanje i prejako hlađenje tla, štiteći vrtno bilje od zimske hladnoće. Sloj snijega deblji od 40 cm tako je dobar izolator da temperatura tla na dubini od 3 do 5 cm gotovo nikad nije niža od -6 do -10 Celzijevih stupnjeva. Koliko je važan snježni pokrivač za tratinčice, maćuhice, turske karamfile, šeboj i ostale dvoljetnice, l ukovičasto cvijeće, trajnice, osjetljivo grmlje i drugo ukrasno bilje, pokazuje primjer mjerenja temperature zraka i tla kod snježnog pokrivača debljine 70 cm. Dok je temperatura zraka na površini snijega -39,3 Celzijevih stupnjeva, na površini tla pod snijegom su -3 Celzijeva stupnja. U tlu pod snijegom na dubini od 20 cm tamperatura tla je -1,9 Celzijevih stupnjeva, dok je na istoj dubini u tlu bez snijega -23 Celzijeva stupnja. Pri tako niskim temperaturama bez snijega mnoge se biljke, osobito osjetljive trajnice i grmlje, mogu smrznuti. Osim toga, s površine bijelog snježnog pokrivača odbija se tri puta više sunčevih zraka nego s površine tla pa se snijeg zagrijava sporije. To je osobito povoljno u proljeće jer se sprječava prenaglo zagrijavanje tla i prerano kretanje vegetacije. Snijeg je važan i zbog nakupljanja zimskih oborina, koje u proljeće nakon otapanja povećavaju zalihe vode u tlu.

No previše snijega u vrtu nije poželjno jer može prouzročiti ozbiljne štete na bilju.

Težak i mokar snijeg može primjerice polomiti grane voćaka i ukrasna grmlja.

Pod dugotrajnim debelim zbijenim snježnim pokrivačem prekrivenim ledenom korom nema dovoljno kisika, bilje troši pričuve hraniva jer se pojačava disanje, iscrpljuje se i strada od različitih gljivičnih bolesti. 

Otopi li se debeo snježni pokrivač prenaglo, tlo ne može odmah upiti svu vodu, ona se predugo zadrži na površini tla pa oštećuje i korisno i ukrasno bilje u vrtu.