Najpovoljnije
vrijeme za sadnju jagoda treće je desetodnevlje kolovoza, kad ima dovoljno
svjetlosti i topline za uspješan razvoj sadnica. U toplijim područjima jagode
sadite i u rujnu, a u hladnijim saditi možete već na početku kolovoza, pa čak i
ranije, od konca lipnja. Pritom pazite na plodored kako ih ne biste posadili na
površinu na kojoj ste uzgajali rajčicu, krumpir ili same jagode. Naime, stari
višegodišnji nasad jagoda zaražen je štetnim kukcima, gljivicama, virusima i nematodama. Stare biljke iskopajte
i spalite - ne ukopavajte ih u tlo – kako biste spriječili širenje nametnika,
posebice bolesti što se u tlu zadržavaju godinama, kao verticillium i
phytophtora. Na tim površinama uzgajajte barem jednu godinu okopavine ili
posijte biljke za zelenu gnojidbu, primjerice grašak, grahoricu, lupine, sastricu,
slačicu, uljanu rotkvicu i slično. Svojstva tla mogu se popraviti i sjetvom
nevena i kadifice koja iz korijena izlučuje tvari što rastjeruju nametnike. Sadite samo zdrave, nezaražene jednogodišnje sadnice s najmanje tri dobro razvijena
lista i korijenom duljine prsta, oko 8 cm. Sve premalene i prevelike, bolesne,
oštećene, osušene ili stare sadnice crna korijena odbacite jer se neće dobro
primiti. Vriježe i osušeno lišće na sadnicama odstranite. Da ne istrune srce
sadnice, pazite na dubinu sadnje, nikad ne sadite jagode preduboko.
Za
dobar primitak i razvitak biljaka, prvih 7-10 dana poslije sadnje zalijevajte
ih s 10 l vode po m2 dva puta u danu, ujutro i predvečer. Sljedećih tjedan dana zalijte jednom u
danu, a poslije, do obilnijih kiša, svaki drugi ili treći dan predvečer. Korove, koji se
ljeti brzo razvijaju, redovito plijevite ili uništavajte okopavanjem. Mjesec
dana nakon sadnje počinju se razvijati vriježe i cvjetovi te iscrpljuju biljke.
Vriježe režite škarama ili nožićem, a cvjetove uštipnite noktima, tri do četiri
puta, sve do sredine rujna.
