Prije no što procvate poberite biltvu |
U
svibnju srednje mjesečne temperature zraka na cijelom području Hrvatske prelaze
10°C; u nizinskom dijelu zemlje iznose oko 15°C, uz obalu i na otocima oko 17,7°C, a u središnjem planinskom
području oko 13,5°C. Početak cvatnje bagrema označava fenološko rano ljeto. U
nizinskom pojasu, duž obale i na otocima u svibnju može pasti oko 75 l/m²
oborina, a u središnjem planinskom dijelu Hrvatske u prosjeku padne oko 115
l/m². Sunce u svibnju u Zagrebu izlazi oko 5h 20 min, a zalazi oko 20 h 20 min.
Imamo dakle dovoljno vremena i ujutro i poslije podne za obavljanje svih
neophodnih radova u vrtu. Malo vremena tijekom dana nađe se i za odmor na
ležaljki na terasi odakle možemo gledati ruže, božure, pajasmin i drugo ukrasno
bilje što u svibnju cvate i ispunjava vrt ugodnim mirisima.
U
kopnenom području Hrvatske u korisnom dijelu vrta beremo ozimu i ranoproljetnu
salatu, mladi luk, češnjak i luk srebrenac, rotkvice, špargu, rabarbaru,
špinat, blitvu, bob, korabicu i ozimi kelj, a na Jadranu ima već i mlade mrkve
i cikle, graška, proljetnoga kupusa, kelja i artičoka.
Zastirka na gredicama za rajčice |
Prazne
gredice, na koje ćete sada sijati i saditi povrće prekopajte i pograbljajte, pa
pospite kompostom i sjeckanom travom da se površina ne isušuje.
Za povrće koje
ćete sijati zastirka neka bude tanja, a za sadnju presadnica deblja.
Poštujući
plodored izravno posijte salatu, mrkvu, peršin, ciklu, blitvu, rotkvu, podzemnu
korabu, krastavce, tikvice, dinje, lubenice, bundeve, grah mahunar i zrnaš,
bamiju i kukuruz šećerac.
Na sjetvenu gredicu za uzgoj presadnica posijte kasni
kupus, kelj, cvjetaču, brokulu i korabicu, kelj pupčar, poriluk i salatu.
Presadnice rajčice |
Povrće
što ste ga posijali u ožujku i travnju okopavajte, plijevite, prorijedite i po
potrebi zalijte. Rahlite li tlo redovito, spriječit ćete rast korova, vlaga će
se u tlu dulje zadržavati, a kisik dopirati do korijenja. Slično postižete i
zastiranjem gredica provenulom pokošenom travom i sličnom usitnjenom organskom
masom. Visokim
sortama graška potreban je oslonac, pa kad biljke budu visoke 15 cm postavite
granje ili razapnite mrežu. Na
Jadranu pincirajte rajčice koje ste posadili u travnju i vežite ih uz kolce.
Voćke, nezaobilazan dio korisnoga vrta, nakon cvatnje plitko okopajte pa krug tla ispod krošnje prekrijte grubim kompostom. Za to može poslužiti i istrošena zemlja za cvijeće iz balkonskih sandučića. Povremeno se prošećite po vrtu i pregledajte sve krošnje voćaka kako biste na vrijeme uočili pojavu bolesti i štetnika. Uočite li da su se vrhovi grančica i cvjetovi na njima osušili, odmah ih odrežite. Ne razbacujte odrezane grančice po tlu, nego sve prikupite i uklonite. Redovito okopavajte, plijevite i rahlite jagode, a kad počnu dozrijevati berite ih rano ujutro.
Pokupite pritom i sve natrule plodove kako biste spriječili širenje bolesti.
Otpatke u kompostištu valjalo bi tijekom ovoga mjeseca prebaciti i prozračiti kako bi se ubrzala razgradnja organskih tvari, osobito ako se širi neugodan miris, ako ima mnogo mušica i ako je hrpa premokra.
Pokošenu travu odmah pograbljajte |
Tulipane,
narcise i slično otporno lukovičasto cvijeće malo dotjerajte: odrežite sve
ocvale cvjetove kako se ne bi stvarali plodovi i u njima sjemenke što
iscrpljuje biljke. To će omogućiti da se dobro razviju lukovice i u njima
začeci cvjetova za sljedeće proljeće.
Nakon cvatnje odrežite uvenule cvjetove jorgovana |
Presadnice cvijeća i povrća |
Još
nije kasno za sjetvu jednoljetnica, a ni sadnju trajnica i vazdazelena grmlja,
osobito onih uzgojenih u posudama, koje možete saditi tijekom cijele vrtlarske
sezone. Prije sadnje tlo pognojite zrelim
stajnjakom ili kompostom i duboko prekopajte – za grmlje i velike
trajnice i do dubine od 50 cm - jer će višegodišnje biljke dugi niz godina
ostati na istom mjestu. Pri sadnji, najkasnije do sredine svibnja, biljke
pažljivo izvadite iz lončića, prstima malo prorahlite korijenje i posadite u
jamu malo veću od promjera lončića. Jamu popunite mješavinom plodne vrtne
zemlje i komposta, pa zalijte. Visoke trajnice i trave smjestite u pozadinu ili
na sredinu, umjereno visoke ispred njih, a niske uz rub gredice.
Na početku
svibnja još možete posaditi i dalije, gladiole te ostalo osjetljivo lukovičasto
cvijeće koje cvate ljeti.
Bergenija, jaglaci, ljubice, kukurijek idruge trajnice koje cvatu u rano proljeće dobro podnose dijeljenje i presađivanje poslije cvatnje. Ako je potrebno pritom ih prorijedite i pomladite.
Uz obilje vlage u svibnju sve bujno raste pa tako i korovi; redovito plijevite i okopavajte ukrasno bilje; ne mora biti baš svaka travčica na gredicama i oko grmlja počupana, no ipak nastojte da vrt ne bude previše neuredan. Kad budete sigurni da više ne može biti mraza iz prostorija u kojima su zimovale iznesite
fikuse, limune, oleandere, kaktuse i slične biljke koje u loncima preko ljeta
mogu biti na balkonu i na terasi. Ne izlažite ih odmah jakom suncu da se ne oprže
mlade stabljike i listovi; prvih nekoliko dana neka budu na zasjenjenom dijelu
terase.
Biljke u kući također valja redovito njegovati. Po potrebi ih
zalijevajte, prihranjujte, orezujte, brišite s listova prašinu ili biljke
iznesite na blagu proljetnu kišicu da se istuširaju.