Vrt u svibnju

Prije no što procvate poberite biltvu

U svibnju srednje mjesečne temperature zraka na cijelom području Hrvatske prelaze 10°C; u nizinskom dijelu zemlje iznose oko 15°C, uz obalu i na otocima  oko 17,7°C, a u središnjem planinskom području oko 13,5°C. Početak cvatnje bagrema označava fenološko rano ljeto. U nizinskom pojasu, duž obale i na otocima u svibnju može pasti oko 75 l/m² oborina, a u središnjem planinskom dijelu Hrvatske u prosjeku padne oko 115 l/m². Sunce u svibnju u Zagrebu izlazi oko 5h 20 min, a zalazi oko 20 h 20 min. Imamo dakle dovoljno vremena i ujutro i poslije podne za obavljanje svih neophodnih radova u vrtu. Malo vremena tijekom dana nađe se i za odmor na ležaljki na terasi odakle možemo gledati ruže, božure, pajasmin i drugo ukrasno bilje što u svibnju cvate i ispunjava vrt ugodnim mirisima.

U kopnenom području Hrvatske u korisnom dijelu vrta beremo ozimu i ranoproljetnu salatu, mladi luk, češnjak i luk srebrenac, rotkvice, špargu, rabarbaru, špinat, blitvu, bob, korabicu i ozimi kelj, a na Jadranu ima već i mlade mrkve i cikle, graška, proljetnoga kupusa, kelja i artičoka.

Zastirka na gredicama za rajčice

Prazne gredice, na koje ćete sada sijati i saditi povrće prekopajte i pograbljajte, pa pospite kompostom i sjeckanom travom da se površina ne isušuje. 

Za povrće koje ćete sijati zastirka neka bude tanja, a za sadnju presadnica deblja.

Poštujući plodored izravno posijte salatu, mrkvu, peršin, ciklu, blitvu, rotkvu, podzemnu korabu, krastavce, tikvice, dinje, lubenice, bundeve, grah mahunar i zrnaš, bamiju i kukuruz šećerac. 

Na sjetvenu gredicu za uzgoj presadnica posijte kasni kupus, kelj, cvjetaču, brokulu i korabicu, kelj pupčar, poriluk i salatu. 

Presadnice rajčice

Sredinom svibnja, kad ne bi smjelo biti više mraza, posadite presadnice rajčice, paprike, patlidžana, poriluka, celera i salate uzgojene u toplom klijalištu, te krastavca, tikvice, dinje i lubenice uzgojene u lončićima, pa ih dobro zalijte.

Povrće što ste ga posijali u ožujku i travnju okopavajte, plijevite, prorijedite i po potrebi zalijte. Rahlite li tlo redovito, spriječit ćete rast korova, vlaga će se u tlu dulje zadržavati, a kisik dopirati do korijenja. Slično postižete i zastiranjem gredica provenulom pokošenom travom i sličnom usitnjenom organskom masom. Visokim sortama graška potreban je oslonac, pa kad biljke budu visoke 15 cm postavite granje ili razapnite mrežu. Na Jadranu pincirajte rajčice koje ste posadili u travnju i vežite ih uz kolce.

Voćke, nezaobilazan dio korisnoga vrta, nakon cvatnje plitko okopajte pa krug tla ispod krošnje prekrijte grubim kompostom. Za to može poslužiti i istrošena zemlja za cvijeće iz balkonskih sandučića. Povremeno se prošećite po vrtu i pregledajte sve krošnje voćaka kako biste na vrijeme uočili pojavu bolesti i štetnika. Uočite li da su se vrhovi grančica i cvjetovi na njima osušili, odmah ih odrežite. Ne razbacujte odrezane grančice po tlu, nego sve prikupite i uklonite. Redovito okopavajte, plijevite i rahlite jagode, a kad počnu dozrijevati berite ih rano ujutro. Pokupite pritom i sve natrule plodove kako biste spriječili širenje bolesti.

Otpatke u kompostištu valjalo bi tijekom ovoga mjeseca prebaciti i prozračiti kako bi se ubrzala razgradnja organskih tvari, osobito ako se širi neugodan miris, ako ima mnogo mušica i ako je hrpa premokra.

Pokošenu travu odmah pograbljajte 

I u ukrasnom dijelu vrta u svibnju ima mnogo posla. Valja orezati živicu i pokositi tatinu. Kosite li novi travnjak koji ste zasnovali ovoga proljeća, noževe na kosilici podesite najmanje na 5 cm iznad tla, tako da ne oštetite mladu tek izniklu travu. Pokošenu travu odmah izgrabljajte; ne ostavljajte je na tratini jer će oštetiti mlade nježne busenove na kojima leži. Želite li da vrt uvijek bude uredan, travu kosite svakih desetak dana, prema potrebi i češće.

Tulipane, narcise i slično otporno lukovičasto cvijeće malo dotjerajte: odrežite sve ocvale cvjetove kako se ne bi stvarali plodovi i u njima sjemenke što iscrpljuje biljke. To će omogućiti da se dobro razviju lukovice i u njima začeci cvjetova za sljedeće proljeće.

Nakon cvatnje odrežite uvenule cvjetove jorgovana 

Ocvale cvjetove ruža, jorgovana, i ostalog ukrasnog bilja koje u ovo doba cvate ili završava s cvatnjom, također redovito uklanjajte kako ne bi nagrđivale vrt. Do sredine svibnja trebalo bi posaditi flance kadifica, cinija, kunica, begonija, gazanija, skrletnih kadulja, zajčeka, celozija, lobelija i drugih jednoljetnica koje ste kupili na placu ili sami uzgojili u posudama ili u klijalištu. Ne sadite ih u pravilne redove nego ih što prirodnije rasporedite na gredicama. U otvoreno klijalište ili na gredicu za uzgoj presadnica možete posijati dvogodišnje cvijeće: potočnice, šeboj, tratinčice, maćuhice, pustikaru i zvončiće te zeljaste trajnice kao zvjezdan, pakujac i druge.

Presadnice cvijeća i povrća

Još nije kasno za sjetvu jednoljetnica, a ni sadnju trajnica i vazdazelena grmlja, osobito onih uzgojenih u posudama, koje možete saditi tijekom cijele vrtlarske sezone. Prije sadnje tlo pognojite zrelim  stajnjakom ili kompostom i duboko prekopajte – za grmlje i velike trajnice i do dubine od 50 cm - jer će višegodišnje biljke dugi niz godina ostati na istom mjestu. Pri sadnji, najkasnije do sredine svibnja, biljke pažljivo izvadite iz lončića, prstima malo prorahlite korijenje i posadite u jamu malo veću od promjera lončića. Jamu popunite mješavinom plodne vrtne zemlje i komposta, pa zalijte. Visoke trajnice i trave smjestite u pozadinu ili na sredinu, umjereno visoke ispred njih, a niske uz rub gredice.

Na početku svibnja još možete posaditi i dalije, gladiole te ostalo osjetljivo lukovičasto cvijeće koje cvate ljeti.

Bergenija, jaglaci, ljubice, kukurijek idruge trajnice koje cvatu u rano proljeće dobro podnose dijeljenje i presađivanje poslije cvatnje. Ako je potrebno pritom ih prorijedite i pomladite.

Uz obilje vlage u svibnju sve bujno raste pa tako i korovi; redovito plijevite i okopavajte ukrasno bilje; ne mora biti baš svaka travčica na gredicama i oko grmlja počupana, no ipak nastojte da vrt ne bude previše neuredan. Kad budete sigurni da više ne može biti mraza iz prostorija u kojima su zimovale iznesite fikuse, limune, oleandere, kaktuse i slične biljke koje u loncima preko ljeta mogu biti na balkonu i na terasi. Ne izlažite ih odmah jakom suncu da se ne oprže mlade stabljike i listovi; prvih nekoliko dana neka budu na zasjenjenom dijelu terase.

Biljke u kući također valja redovito njegovati. Po potrebi ih zalijevajte, prihranjujte, orezujte, brišite s listova prašinu ili biljke iznesite na blagu proljetnu kišicu da se istuširaju.