Jabuke

Jabuke

srijeda, 9. travnja 2014.

Velike bundeve

Jednogodišnje zeljaste penjačice iz roda tikava, lat. Cucurbita, unutar porodice tikvenjača, lat. Cucurbitaceae, među najstarijim su poljoprivrednim kulturnim biljkama, a potječu iz tropskih zona Afrike, istočne Indije i srednje Amerike. Brojni arheološki nalazi iz Meksika i Perua svjedoče da su ih stari američki narodi poznavali i uzgajali prije 4000 godina.
Dok se u nas za ljudsku prehranu najčešće uzgajaju različiti kultivari tikvica, lat. Cucurbita pepo, u ostalim europskim zemljama, osobito u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji poznate su i brojne sorte tikve šećerke, lat. Cucurbita moschata, sijamske tikve, lat. Cucurbita ficifolia melanosperma te velike tikve, odnosno bundeve, lat. Cucurbita maxima.


 Najčešći su kultivari te velike tikve, koju mi narezanu na kriške najčešće pečemo u pećnici, bijela vrtna, plava banana, plavi hubbard, zlatni hubbard, chioggia, north georgia, olive, peruanska, crveni hokkaido i twonga. Plodovi, velike bobe, mogu biti okrugli, okruglastospljošteni i ovalni s glatkom ili slabo segmentiranom bjelkastom, olovnosivom, tamnoplavom ili žarkonarančastom korom. Meso im je čvrsto, bijeložuto, žuto, narančasto ili narančastocrveno, neutralna, slatkasta okusa i specifična mirisa, a obiluje mineralima i vitaminima, osobito askorbinskom kiselinom tj. Vitaminom C. Stoga bi te velike lijepe bundeve, kao i sve ostale jestive tikve, češće trebale obogaćivati i naš jelovnik.

Budući da velika tikva ima dugu vegetaciju pa u sjeverozapadnim i središnjim krajevima Hrvatske ne može posve dozreti, u tim područjima svijetlosmeđe krupne sjemenke posijte sredinom travnja u "tople kućice". Na razmaku od 1 m iskopajte jame dubine i širine od oko 40 cm, napunite ih svježim stajnjakom ili biljnim otpacima uz dodatak kokošjega gnoja te prekrijte 20 cm debelim slojem plodne zemlje i komposta. U svaku kućicu posijte 3-4 sjemenke s tim da poslije nicanja, pri temperaturi od 12 Celzijevih stupnjeva, ostavite jednu do dvije biljke jer su bundeve vrlo bujne. Za zaštitu od mraza svaku kućicu prekrijte prozirnom plastičnom folijom koju možete navući preko oslonca napravljena od dva komada pocinčane žice savijena u obliku obrnutoga slova U. Foliju skinite tek kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazova, jer su tikve vrlo osjetljive.  Kad prvi izbojak bude imao 8 čvorova, pincirajte mu vrh da potaknete grananje. Kasnije, kad se na svakom postranom ogranku iza prvog ženskog razvije muški cvijet, opet vrhove prikratite, pa pustite bundevu da dalje slobodno raste. Ovim postupkom ćete na svakoj biljci dobiti nekoliko manjih plodova umjesto golemih pojedinačnih.
Velike  tikve najbolje uspijevaju na dubokim, plodnim, vlažnim tlima s mnogo organske tvari. No, na prevlažnim tlima mogu stradati od pepelnice i plamenjače, a plodovi su preveliki i sadržavaju manje šećera. Stoga ih ne zalijevajte previše, njihov dubok korijen naći će i sam dovoljno vlage. Plodovi tada mogu biti manji, ali mogu sadržavati više suhe tvari s udjelom šećera do 9 posto.



Bobe bundeva ne berite prije listopada, pričekajte da prvi mraz oprži lišće. Odrežite ih s 5 cm valjkaste peteljke, operite ako su blatnjave i ostavite da se osuše na suncu. Čuvajte ih pri temperaturi 18-25 Celzijevih stupnjeva kako bi posve dozorile. Kako budu dospijevale kožica će biti sve tanja i svjetlija, a narančasto meso sve slađe. Jednu po jednu trošite za pečenje, pripremanje juhe, variva, kolača, namaza, kompota ili marmelade, a meso bundeve narezano na kockice možete i zalediti.
Ljekovite sjemenke osušite, malo spremite za rezervu jer dobru klijavost zadržavaju 5-8 godina, a ostale osušite u pećnici pa ih jedite kao grickalice ili dodajte u kruh, domaće kekse i slične kolače.