Botanički pesticidi

Za suzbijanje bolesti i štetočinja u biovrtu ili ekovrtu mogu se upotrebljavati različiti biljni pripravci tj. botanički pesticidi dobiveni ekstrakcijom začinskog i ljekovitog bilja: gaveza, stolisnika, maslačka, kamilice, koprive, preslice, luka, paprike, ružmarina, pelina, rusomače, bujadi... 

To bilje nije otrovno, pa se može rabiti u bilo kojoj fazi razvoja voćke, a plodovi se smiju jesti odmah nakon prskanja bez bojazni od trovanja. 

Njihova učinkovitost još uvijek nije dovoljno proučena, ali u praksi je potvrđeno neizravno pesticidno djelovanje. Biljni pripravci odbijaju i otežavaju napad bolesti i štetočinja, jačaju otpornost voćaka, te pokreću mehanizme u samim biljkama koji ih potiču na vlastitu obranu.

Na europskom tržištu može se pronaći niz komercijalnih biljnih pripravaka na osnovi ljekovitog i začinskog bilja, a možemo ih pripremati i sami na svom gospodarstvu. Pritom valja rabiti svježe ili osušeno bilje ubrano na sunčanu mjestu kako bi sadržavalo što više korisnih tvari. 

Prikupljati ga treba u kasno jutro ili poslije podne, kad nije vlažno, radi bržeg sušenja. 

Biljni materijal valja nasjeckati i sušiti na prozračnome mjestu u sjeni pri temperaturi nižoj od 25°C, pa spremiti u papirnate vrećice, kartonske ili drvene kutije.

 

Za prskanje voćaka na gospodarstvu se može pripremiti hladni vodeni ekstrakt, čaj, juha i gnojnica, za što je najbolje upotrijebiti kišnicu. 

Hladni vodeni ekstrakt pripremite tako da usitnjeno bilje namačete 24 sata u hladnoj vodi te ocijedite i prskate. 

Za pripremu juhe nasjeckano bilje namačite 24 sata u hladnoj vodi, potom 20-60 minuta kuhajte, ostavite da se ohladi i procijedite. 

Čaj tj. uvarak ili oparak, dobivate ako bilje prelijete vrelom vodom, ohladite i ocijedite. Želite li pripremiti gnojnicu, usitnjeno bilje namačite u hladnoj vodi 1-2 tjedna, ovisno o temperaturi. Kako se ne bi širio neugodan vonj, dodajte kameno brašno. Kad završi proces vrenja, gnojnica se više ne pjeni i može se se dodavati vodi za zalijevanje povrća i voćki. 

Za svaki biljni pripravak koji se koristi u ekološkoj poljoprivredi postoji precizan recept kojega se valja pridržavati i u vrtu i u voćnjaku, a može se naučiti na tečajevima koje razne ekološke udruge povremeno održavaju. 

Osim začinskog i ljekovitog bilja kao botanički se pesticidi rabe i ekstrakti otrovnoga bilja: duhan, buhač, vratić, kvasija, deris, neem i drugo. Također ih je moguće pripremiti na gospodarstvu, ali valja to činiti točno po uputama. 

Možda je ipak bolje rabiti tvorničke pripravke, jer takvi biljni ekstrakti mogu biti otrovni za pčele, toplokrvne životinje i ljude, pa pri njihovoj pripremi i primjeni budite oprezni. Nakon prskanja uvijek pričekajte desetak do dvadeset dana do konzumiranja povrća i voća. 

Mogućnost miješanja biljnih pripravaka koji se upotrebljavaju u eko-voćnjaku nije potpuno poznata i zato je nužna provjera. Malu količinu sredstava koje želite miješati ulijte u menzuru ili sličnu staklenu posudu. Pojavi li se talog, miješanje se ne preporučuje, jer je to znak da je došlo do kemijske reakcije među sastojcima.

Biodinamička pasta

Jedna od važnijih mjera zaštite u ekovoćnjaku premazivanje je stabala voćaka biodinamičkom pastom. Pripremiti je možete - po uputi dr. sc. Darka Znaora, jednog od naših najpoznatijih stručnjaka za održivu i ekološku poljoprivredu, objavljenoj u njegovoj knjizi "Ekološka poljoprivreda" - ako pomiješate 15 kg kaolina tj. gline, 15 kg kravlje balege, 15 l goveđe krvi ili mlijeka, 15 l čaja od preslice (30 g suhe preslice kuhajte 1 sat u 10 l vode), 15 l  biodinamičkog preparata 500, 15 l kremena u prahu, 3 kg štirke, 3 kg drvenog pepela, 2 kg vodenog stakla i 2 kg golubljeg izmeta. 

Kravlja balega i golublji izmet sadržavaju stimulatore rasta što potiču rast kambija i stvaranje glatke kore. Goveđa krv uz dodatak ribljeg ulja štiti voćke od srna i zečeva, jer su te životinje biljojedi i ne vole miris krvi. Biološko dinamički pripravak "500" priprema se na gospodarstvu od goveđe balege što se može naučiti na tečajevima koje povremeno organiziraju udruženja za biološko-organsku poljoprivredu.

Prije premazivanja stabala voćaka biodinamičkom pastom, čeličnom četkom ostružite mahovinu, lišajeve i staru odumrlu koru na debljim granama i deblu, a možete ih poprskati i čajem od preslice. 

Stabla voćaka premažite biodinamičkom pastom svakog proljeća poslije rezidbe te u jesen kad otpadne lišće. 

S vremenom će kora na debljim granama i na deblu postati glatka, bez pukotina u koje bi se mogli zavlačiti štetočinci na prezimljavanje ili ljetno mirovanje. 

Osim toga, sloj biodinamičke paste na deblu štiti voćke od smrzavanja, a ubrzava i zarastanje rana nastalih rezidbom.

Oprezno s pesticidima

Ako u voćnjaku uočite simptome bolesti i broj štetočinja prijeđe prag štetnosti pa je neophodno primijeniti pesticide, činite to vrlo oprezno. Pri kupnji tražite sredstva s kratkom karencom, manje otrovna - treća ili četvrta skupina po otrovnosti - koja nisu jako štetna za okoliš i korisne životinje. 

Kod pripreme otopine pesticida strogo se pridržavajte uputa proizvođača o potrebnoj koncentraciji. Ne povećavajte količinu sredstva kako ne bi došlo do paleža i otpadanja lišća. Čak i propisani omjeri mogu biti fitotoksični za osjetljive vrste voćaka, primjerice breskve, marelice, jagode, smokve i aktinidiju. 

Voćari koji imaju mali broj stabala na okućnici često imaju problema s odmjeravanjem potrebne količine pesticida da bi dobili otopinu koncentracije navedene u uputi za pojedino sredstvo. Primjerice, ako je navedena koncentracija 0,02 %, to znači da u 100 ml vode treba dodati 0,02 ml pesticida. Za malu prskalicu od 1 l to je 0,2 ml. 

Danas su u prodaji neki pesticidi koji imaju priloženu mjericu za tako male količine, a u slučaju da toga nema mogu se rabiti plastične žličice za doziranje ljekovitih sirupa, antibiotika i slično u koje stane oko 5 ml tekućine, mala žličica za kavu u koju stane oko 2 ml, čajna žličica je zapremine oko 4 - 6 ml tekućine te žlica za juhu od 11 - 13 ml. Za mjerenje pesticida može poslužiti i kapaljka jer u jednom mililitru ima 15 - 25 kapljica, a također i štrcaljka za injekcije od 1 ili 2 ml. Žličice kojima smo mjerili pesticide više ne smijemo rabiti u druge svrhe zbog opasnosti od trovanja.

Ako je riječ o pesticidima u obliku prašiva, tada valja preciznom vagom odmjeriti potrebnu količinu sredstva u određenoj posudici i nju ubuduće upotrebljavati kao mjericu. Uvijek imajte na umu da je važno pripremiti sredstvo u preporučenoj koncentraciji jer previsoke koncentracije mogu oštetiti voćke, a preniske neće biti dovoljno djelotvorne. Prskate li s više pripravaka istodobno  primjerice insekticid + fungicid + akaricid, provjerite smiju li se miješati. Svaki pesticid pripremite posebno, te najprije u spremnik prskalice ulijte otopljeno prašivo, a zatim tekuće pripravke. Ako u uputi nema podataka o miješanju, držite se pravila da se sigurno mogu miješati samo istovrsni oblici preparata (EC + EC, WP + WP). Detaljne podatke o miješanju različitih preparata obvezno potražite u uputama ili kod najbližeg stručnjaka u poljoprivrednoj apoteci. 

Za prskanje odijenite zaštitno odijelo, po mogućnosti nepropusno, a na ruke navucite plastične ili gumene rukavice. Perite ih uvijek prije skidanja, a radno odijelo perite odvojeno od ostalog rublja. 

Koristite gumene čizme ili čvrste cipele kako pesticid ne bi mogao doprijeti do kože. Na glavu stavite šešir sa širokim obodom ili kapu sa štitnikom za oči. Uporabite i štitnik za lice ili barem zaštitne naočale. 

Usta i nos zaštitite maskom da ne udišete pesticid.Voćke nikad ne prskajte za vjetrovita vremena, pazite da pesticid ne dospije na susjedno bilje. 

Ne pušite i ne jedite za vrijeme prskanja, ne ispuhujte začepljene sapnice ustima. Pesticide držite na stalnome mjestu u zaključanom ormariću ili prostoriji, čuvajte ih u originalnoj ambalaži, ne presipavajte i ne pretačite u druge boce ili posude. Pesticidi ne smiju biti uz stočnu hranu i namirnice, a posebno pazite da ne budu nadohvat djeci.

Integralna zaštita voćaka

Budući da pesticidi imaju niz loših svojstava, te poskupljuju uzgoj voćaka, suvremeno voćarstvo nastoji uvođenjem integralne zaštite njihovu primjenu uvelike smanjiti. To znači da se bolesti i štetočinci suzbijaju ne samo kemijski već i ostalim metodama: agrotehničkim, mehaničkim i biološkim, kako bi zaštita voćaka bila ekološki prihvatljiva.
Agrotehničkim mjerama sprečavamo širenje bolesti i štetočinaca stvaranjem nepovoljnih uvjeta za njihov razvoj. Već pri sadnji valja odabrati orporne sorte, dobro pripremiti tlo i sadnice pravilno posaditi. Tlo mora biti plodno kako bi osiguralo dovoljno hraniva za voćke, a klima mora odgovarati pojedinim vrstama i sortama. Razmaci sadnje ne bi smjeli biti premali kako nasad ne bi bio pregust, jer se tada bolesti i štetočinci bolje razvijaju. Voćke valja redovito njegovati, a posebice je važna rezidba i gnojidba tla.
Mehaničkim mjerama lovimo insekte lovnim pojasevima oko debla, posebnim lovkama i feromonima (tvari koje sadrže miris ženke te privlače mužjake) ili ljepljivim pločicama. Sve oštećene i zaražene dijelove voćke valja ukolniti i spaliti, posebice zapredeno lišće, osušene plodove „mumije“, jer u njima prezimljuju štetočinci i bolesti.
Vrlo su važne i biološke mjere. Da bi se korisne životinje naselile u voćnjaku moramo im osigurati boravišta, skloništa i gnjezdišta i održavati ih. Uz voćnjak se može oblikovati slobodna ili poljska živica sadnjom gloga, drijena, trnine, klena, bazge, lijeske, svibovine i sličnoga grmlja i niskog drveća u kojoj će se gnijezditi korisne ptice kao zelena žuna, vjetruša, sova ušara, grmuše, sjenice, rusi svračak. Ptice i ostale korisne životinje hrane se puževima, crvima, gusjenicama, ličinkama, odraslim kukcima, a neke love i miševe, štakore, ose, skakavce, zmije (škanjac mišar čak i riđovku). U voćnjaku su poželjne i ostale korisne ptice: kukavice, sove, slavuji, zebe, češljugari, drozdovi, rusogrle lastavice i druge. Neke ptice su ponekad i štetne jer se hrane voćnim plodovima (vrane, čvorak, gavran, mala zeba), ali njihova korisnost ipak prevladava. Osim ptica trebalo bi omogućiti život i kornjačama, sljepiću, gatalinki, žabi krastači, livadnoj gušterici, šumskoj rovki, lasici, ježu, krtici i netopiru.
Kako bismo osigurali uvjete za život svim korisnim životinjama slab napadaj štetočinaca može se tolerirati. Time se uspostavlja prirodna ravnoteža u nastaloj životnoj zajednici i stvara cjelovit hranidbeni lanac. To znači da svaki organizam koristi neki drugi organizam u toj zajednici za svoju ishranu. Ako se koriste jako otrovni pesticidi koji ubijaju sve žive organizme u voćnjaku, narušava se ta ravnoteža i neki štetočinci mogu se jako razmnožiti jer su uništeni njihovi prirodni neprijatelji.
Bilo da uzgajamo nekoliko voćkica ispred kuće ili posjedujemo veliki voćnjak trebali bismo poznavati ne samo bolesti i štetočine nego i njihove prirodne neprijatelje, te ih čuvati. Prirodni neprijatelji štetočinaca su i neki kukci grabežljivci i nametnici: božje ovčice, ose najeznice, grabežljive stjenice, trčci, osolike muhe, muhe gusjeničarke i mrežokrilke. Njihova nazočnost u voćnjaku može se povećati rabimo li pesticide koji imaju manje loših svojstava, ne uništavaju korisne kukce, a dobro suzbijaju bolesti, štetne kukce i grinje te su ekološki prihvatljivi.

U biološke mjere zaštite spada i primjena biopesticida koji uključuju gljive, bakterije, nematode, viruse, ekstrakte biljaka i životinja te semiokemikalije (supstance koje utječu na ponašanje kukaca kao što su feromoni). Oni su našli mjesto u kontroli insekata, grinja, fitoparazitnih nematoda i patogenih prouzrokovača oboljenja. Jedan od tih pripravaka je bioinsekticid koji se sastoji od spora i toksina bakterije Bacillus thuringiensis, ne uništava korisne kukce, nije opasan za pčele, neznatno je opasan za ljude. Suzbija gusjenice gubara, dudovca, maslinova moljca, grozdove moljce, jabučne moljce i druge štetočince, a ovisno o proizvođaču pripravci nose različite nazive: Thuricide, Bactospein, Baturad ili Biobit. Istražuju se i druge bakterije i gljivice koje žive kao nametnici na gljivama uzročnicama bolesti i štetočincima, a u uporabi je još jedan biofungicid Trichodex za suzbijanje sive plijesni, a sadržava spore gljive Trichoderma harzianum.
U velikim voćnjacima agronomi za suzbijanje glavnih bolesti i štetočinaca još uvijek primjenjuju, ovisno o zakonskim propisima u pojedinim državama, pesticide. No pritom je važno uvijek promatrati pojavu štetočinaca i bolesti i pratiti izvješća stručnih službi koje određuju najpovoljnije vrijeme prskanja voćaka. Bolesti voćaka valja naime suzbijati kad nastupe povoljni vremenski uvjeti za njihov razvoj, a kukce i grinje samo ako se prijeđe prag štetnosti tj. kritičan broj kukaca. Nipošto ne smijemo prskati voćke pesticidima za svaki slučaj.
Uz redovito provođenje svih mjera integralne zaštite, u malim voćnjacima primjena pesticida može biti minimalna, čak može i posve izostati. To je posebice zanimljivo kao mogućnost proizvodnje zdravog voća bez primjene otrovnih pesticida.