Kasna jesen

Kad počne obilnije otpadati lišće bukve, breze i ostaloga listopadnoga drveća znamo da je nastupila fenološka kasna jesen koja u našim krajevima u Srednjoj Europi traje od 15. listopada do 1. prosinca. To je razdoblje kad završava vegetacija i biljke se pripremaju za zimsko mirovanje. Noć traje sve dulje, temperature su niže, prestaje kolanje biljnih sokova i stvaranje klorofila u lišću. Zelena boja lišća mijenja se u žutu, smeđu ili grimizno crvenu, ono vene i pada na tlo.

Zbog globalnog zatopljenja temperature zraka i tla mogle bi i u kasnu jesen još uvijek biti znatno više od prosjeka za ovo doba godine. I mali vrtlari, kao i veliki poljoprivredni proizvođači, moraju se na razne načine prilagođavati sve nepovoljnijim vremenskim prilikama, koje onemogućavaju uzgoj povrća, cvijeća i voća onako kako smo navikli.
Ako vrijeme bude povoljno uspjet ćemo obaviti sve zaostale i neophodne radove u našim vrtovima. Jer u korisnom dijelu vrta u kasnu jesen ima još dosta posla, posebice ako je tijekom ljeta bilo prevruće pa nismo uspjeli obaviti sve što je trebalo.
U povrtnjaku ima još dosta povrća za ubrati: salate, endivije, radiča, poriluka, kelja pupčara, brokule, kasne cvjetače, kineskoga zelja, korabice, bijele i žute repe, zimske crne rotkve, rotkvica, špinata, blitve, matovilca, komorača i hrena. Ako ste prije mraza povrće koje dospijeva za berbu prekrili netkanom folijom još neko vrijeme može ostati na gredicama. Prije zimskog zahladnjenja izvadite preostalu ciklu, mrkvu, peršin, celer i pastrnjak pa ukiselite, zamrznite ili spremite u podrum ili odgovarajuće spremište za zimu. Vrtlari u jadranskom području beru i raštiku, zimski kupus i kelj. Na toplijim mjestima njihovih vrtova naći će se još i pokoja rajčica, paprika, patlidžan, tikvica, krastavac i grah mahunar.

Prije zime, za toplih dana bez vjetra, kad svo povrće poberete, prazne gredice raščistite, biljne ostatke odložite u kompostište, pa tlo pognojite organskim gnojivima i duboko preštihajte ili prorahlite vilastom štihačom. Zaražene biljne ostatke ne ostavljajte na gredicama i ne odlažite u kompostište jer se u njima zadržavaju uzročnici biljnih bolesti. Sve zaražene ostatke pokupite i usitnite pa kompostirajte odvojeno, posuto tankim slojem vapna i prekriveno slojem zemlje debelim dvadesetak centimetara. Tako dobiven kompost dobar je za gnojidbu drveća, voćaka, tratine i drugih dijelova vrta na kojima ne uzgajate povrće.
Na prazne gredice dobro je posijati žitarice za zelenu gnojidbu - za popravljanje plodnosti tla jedan od najboljih ozimih usjeva je raž - osobito ako je tlo jako glinasto ili pjeskovito. U ožujku, 2 do 3 tjedna prije sjetve i sadnje povrća, raž treba pokositi, isjeckati, ostaviti nekoliko dana da pokošena masa uvene, pa uštihati. Pokošenu masu prije ukopavanja poprskajte gnojnicom od koprive, vrbe, stolisnika, breze i gaveza kako bi se što prije u tlu razgradila. Zelenom gnojidbom tlo se obogaćuje biljnim hranivima, korisnim bakterijama i humusom, pa pjeskovita tla postaju kompaktnija i bolje zadržavaju vodu.

Niste li dospjeli u ranu jesen, sada prebacite, prorahlite i prozračite kompost. Zreo kompost pritom odvojite i utrošite za gnojidbu cvjetnjaka, a polurazgrađene otpatke dodajte u novu hrpu koju ste u drugom sanduku naslagali tijekom ljeta.
Višegodišnje povrće i začinsko bilje, kao rabarbaru, timijan, metvicu, matičnjak i kadulju, osobito ako se jako raširilo, razmnožite dijeljenjem i presadite.
Ako imate klijalište, niste li dosad, ispraznite ga i dezinficirajte. Za zagrijavanje klijališta sljedeće vrtlarske sezone, nabavite i prikupljajte bioenergetski materijal: stajski gnoj, gnoj peradi, nezaražene otpatke iz vrta, slamu, kukuruzovinu, komušine, lišće i slično. Do punjenja klijališta u veljači, sav prikupljeni materijal, dok je još suh, prekrijte plastičnom folijom.

Blaga klima u jadranskom području omogućuje i u studenom sjetvu mrkve, peršina, matovilca, graška i boba te sadnju češnjaka, luka srebrnjaka, lučica za mladi luk, ozimoga kelja i salate. U kopnenom području u studenom više ne možemo sijati povrće na otvoreno. No u tunele i plastenike možete posaditi lučice za mladi luk, presadnice ozimoga kelja i zimske salate, češnjak i luk srebrnjak te posijati špinat i matovilac.
U voćnjaku valja obaviti važne kasnojesenske radove. Poberite dunje i zimske sorte jabuka i krušaka. Berite ih na vrijeme kako bi se što dulje očuvale u skladištima i izgradile specifičan okus. Kasne sorte mogu podnijeti kratkotrajan mraz do - 3°C, no ne smijete iz brati dok su u takvom ledenom stanju. Dunje berite za suha vremena, tek kad kožica plodova okolo-naokolo bude žute boje.

U jadranskom području u kojem vlada mediteranska klima počinje berba maslina. Pritom je važno odrediti najpovoljniji trenutak za berbu kako bi dobili što kvalitetnije ulje. Vrijeme je i za berbu aktinidija i ranih sorti mandarinki.
Voćke, posebice starija i zapuštena stabla, nakon otpadanja lišća potkraj listopada počnite orezivati, a debla premažite vapnom ili biodinamičkom pastom. Otpale plodove pokupite i preradite ili odložite na kompost, a otpalo lišće ispod voćaka pograbljajte i također uklonite jer u njemu prezimljuju štetnici i bolesti voćaka.
Pred kraj vegetacije kupina, poslije berbe, sve izdanke koji su dali rod u ovoj vegetacijskoj sezoni, trebalo bi odrezati u razini tla. Valja odrezati i sve oštećene, polomljene i slabije izdanke koji su izrasli ove godine. Nakon rezidbe iznesite ih iz nasada i spalite. Prorijedite ovogodišnje izdanke, suvišne odstranite, a ostale ostavite da obrastaju rodnim pupovima i sazrijevaju za sljedeću godinu.
Poslije berbe i završene vegetacije, do konca studenoga, ovisno o stanju tla, obavite jesensku gnojidbu i obradu tla u voćnjaku. Nije li tlo smrznuto i nema li snijega, osobito u jadranskom području, to se može učiniti i tijekom cijele zime. Budete li tlo obrađivali ručno, štihajte 15 do 30 cm duboko, pri čemu se smije prikratiti korijen i potaknuti njegovo razgranjivanje. Ako je tlo u voćnjaku zastrto organskim pokrovom, u jesen ga odgrnite, tlo pognojite i okopajte, pa pokrivku obnovite tako da bude debela oko 15 cm. Prije obrade tlo pognojite organskim i mineralnim gnojivima. Stajski gnoj, kompost i ostala organska gnojiva obogaćuju tlo humusom, mikroorganizmima i gujavicama te poboljšavaju plodnost tla.
Prva polovica studenoga najbolje je vrijeme za sadnju voćaka jer se u to doba sadnice vade iz rasadnika i utrapljuju u prodajnim centrima. Ako ih budete kupovali, birajte dobro razvijene zdrave sadnice i odmah ih posadite. Voćke posađene u jesen brzo obnavljaju korijenov sustav, jer korijen u jesen intenzivno raste pa brzo zarastaju ozljede nastale prilikom vađenja sadnica iz tla u rasadniku.

Kad otpadne lišće možete započeti rezidbu starijih voćaka koje valja prorijediti i pomladiti. Pograbljajte otpalo lišće, pokupite sve otpale plodove, osobito one zaražene monilijom i drugim bolestima.
U kasnu jesen ima još posla i u ukrasnom dijelu vrta. Okopajte ukrasno grmlje, a ruže zagrnite zemljom i prekrijte granama četinjača. Cvjetnjake do kraja listopada treba raščistiti, pokupiti otpalo lišće i stabljike trajnica, počupajte sve osušene nadzemne dijelove jednogodišnjega cvijeća, usitnite i odložite u kompostište. Prazne i nove cvjetnjake prekopajte i pripremite za sadnju novoga cvijeća u jesen ili na proljeće.
Potkraj listopada odrežite stabljike dalija 15 cm iznad tla, izvadite gomolje i ostavite pod nadstrešnicom da se dobro osuše pa ih spremite u papirnate vrećice i odložite u tamno, suho, prohladno i zračno spremište na prezimljavanje.

Želite li dodati u ukrasni dio vrta neku novu vrstu ili sortu listopadnog ukrasnog drveća, grmlja i ruža, početak studenoga najbolje je vrijeme za sadnju. Pritom ih dobro zalijte kako bi mlaz vode iz kante zatvorio šupljine u tlu nastale pri sadnji. Time će se ujedno i korijenje dobro obložiti zemljom što će ubrzati ukorijenjavanje
Kad ih budete kupovali pazite na izgled biljke, veličinu i razvijenost korijena, a pri sadnji pažljivo odaberite mjesto, dovoljno udaljeno od ostalih biljaka u blizini, iskopajte dovoljno veliku jamu i ne štedite na kompostu. Posađeno će se bilje do proljeća dobro ukorijeniti - dok biljke miruju šok presađivanja je najmanji - i sljedeće godine na vrijeme započeti vegetaciju.

Pri sadnji posebno pazite da sadnice koje su bile u loncima posadite tako duboko da razina zemlje u loncu bude u razini sa zemljom. Sadnice ukrasnoga bilja nakon sadnje zagrnite slojem zemlje visokim oko 30 cm za zaštitu od hladnoće tijekom zime.
U prvom desetodnevlju studenoga, ako to niste učinili potkraj listopada, još možete posaditi trajnice, narcise i tulipane.

Tlo u cvjetnjacima s trajnicama na početku studenoga još jednom ako je potrebno plitko prorahlite i uklonite nisko nepoželjno bilje. Tlo među trajnicama prekrijte tankim slojem usitnjena lišća koje će višegodišnje cvijeće tijekom zime štititi od hladnoće. Trajnice prikratite tek u rano proljeće, ostavite uvelo lišće i stabljike kao zaštitu i zimski ukras vrta.
Osim toga, odrežete li stabljike kasnocvatućih trajnica u jesen, primjerice zvjezdana, mogle bi izbiti nove mladice koje će za hladne zime stradati. Ako zima bude hladna i ne bude li snijega koji bi zaštitio trajnice od smrzavanja, obložite ih usitnjenim grančicama četinjača.
Travnjak u kasnu jesen valja još jednom pokositi. Kosilicu namjestite na viši položaj kako biste pritom usitnili svo otpalo lišće. Sve pograbljajte i odložite u sanduk na kompostiranje; usitnjeno lišće i trava brže će se razgraditi i zauzeti manje mjesta u kompostištu.
Novi vrtlari, koji ove godine osnivaju svoj prvi vrt, trebali bi površinu na kojoj će uzgajati povrće, cvijeće i voćke rigolati, dakle prorahliti na dubinu dviju štihača, i ukopati stajnjak ili slično organsko gnojivo, što će se polako u sljedeće tri godine razgrađivati i zadržavati vodu. Površinski sloj pritom obogatite zrelim stajnjakom ili kompostom, a donji sloj prorahlite. Ako je tlo izrazito glinasto ili pjeskovito, na donji sloj tla položite dodatan što deblji sloj gnoja, natrula sijena ili slame, gruba, nezrela komposta ili lišća, što će tijekom godine zadržavati vodu, polako se razgrađivati i obogatiti tlo trajnim humusom. Preko zime novopreštihane gredice ostavite u gruboj brazdi, a na proljeće tlo prorahlite vilastom štihačom, po potrebi plitko prekopajte, usitnite grabljicama i pripremite za sjetvu i sadnju

Najkasnije sredinom studenoga trebalo bi izvaditi rizome kana koje su rasle na gredicama i odložiti ih na zimovanje u suh i umjereno vlažan podrum. Kane u posudama, kao i ostale biljke u loncima koje su tijekom ljeta bile na balkonu i na terasi, sklonite na zimovanje u odgovarajuću hladnu prostoriju u kući, u kojoj temperatura nije viša od 15ºC.

Osjetljivo ukrasno bilje na dvorištu u kasnu jesen omotajte jutenim vrećama ili obložite slamom učvršćenom prućem kako ne bi došlo do smrzavanja korijena tijekom zime, ako temperature budu znatno ispod 0ºC. 

Ukrasne biljke u posudama u kući više ne bi trebalo prignojavati, sve do ožujka, jer u kasnu jesen i zimi nema dovoljno svjetla za rast zdravih izbojaka. Ni obilno zalijevanje nije više preporučljivo, osobito biljaka koje prezimljuju u hladnim prostorijama; uvijek prije zalijevanja provjerite prstom je li površinski sloj supstrata u loncu zasušen. Osim toga, voda ne smije nakon zalijevanja ostati u podlošku, jer to može prouzročiti truljenje korijenja.

E da! Lijepo smo mi to sve što bi trebalo učiniti u kasnu jesen nabrojili u ovom podsjetniku. A što će od svega toga vrijedne vrtlarice i vrtlari – i stari i novi - uspjeti obaviti, to ćemo vidjeti: jer sve ovisi o vremenu i o našem zdravlju. Sretno!