Listinac

Ako se vaš vrt nalazi u blizini šume vaše dvorište može stalno biti prepuno lišća, jer ga drveće koje u blizini raste, osobito breze i jasenovi, neprestano odbacuju.  

A što s tolikim lišćem? 
Najbolje bi bilo svo to lišće kompostirati, i to odvojeno od ostalih otpadaka iz vrta jer među lišćem ima i mnogo lišća voćaka koje može biti zaraženo biljnim bolestima. Na otpalu lišću voćaka prezimljuju naime gljivice uzročnice krastavosti jabuke i kruške, sive pjegavosti lišća kruške, šupljikavosti lišća koštuničavih voćaka i drugih bolesti. Tijekom zime oblikuju se plodišta puna spora koje u proljeće uzrokuju početnu zarazu mladog lišća. Kako biste to onemogućili, lišće što bolje usitnite i ubrzajte njegovu razgradnju. U zatravljenim voćnjacima to učinite rotacijskom kosilicom kad otpadne svo lišće. 

Veću količinu lišća skupite i oblikujte hrpu u dubokoj sjeni ispod drveća, gdje će se polako razgrađivati. Zaraženo lišće najbolje je slagati u sredinu hrpe, gdje će temperatura za razgradnje biti viša, pa će se brže uništiti spore gljivica. 

Da se lišće ne razleti po voćnjaku, hrpu ogradite prenosivim drvenim, žičanim ili plastičnim okvirom. Sljedeće jeseni okvir dignite s hrpe, koja će biti kompaktna, ali se mora razgrađivati još godinu dana. U okvir slažite novu hrpu koja ća dati trajan humus za otprilike dvije godine. 

Budući da lišće sadržava lignin i hemicelulozu koja se sporo razgrađuje, ne preporučuje se odlagati ga na kompostište. Naime, organski otpaci iz kućanstva koji se obično rabe za dobivanje vrtnog komposta, razgrade se već nakon 6-12 mjeseci. Budete li ipak lišće odlagali u kompostište, morate ga dobro usitniti.
Listinac, trajni humus nastao razgradnjom lišća – od 4 m3 lišća može se dobiti 1,5 m3 humusa – pogodan je za gnojidbu i zastiranje tla pri uzgoju jagodastog voća. Dobro je gnojivo i za isprana pjeskovita tla, jer ih obogaćuje trajnim humusom iz kojeg se biljna hraniva polako oslobađaju dulje vrijeme.