Posijte krastavce

Za uzgoj krastavaca, jednogodišnjih zeljastih penjačica iz porodice tikvenjača, latinskoga imena Cucumis sativus, podrijetlom iz tropskih krajeva istočne Indije, odaberite sipko, toplo, humozno i propusno tlo neutralne reakcije.
Gredice, prošle jeseni pognojene s najmanje 10 litara zreloga stajskoga gnoja po četvornomu metru, plitko prekopajte i pograbljajte, pa prekrijte 15 - 20 cm debelim slojem lišća, slame, sijena i komposta. Ispod zastirke tlo je toplije i vlažnije, a organske tvari polako se razgrađuju i redovito opskrbljuju biljke hranivima. Krastavci rastu brže, berba započinje ranije, dulje traje, a urod može biti 40 - 50 posto veći.

  

Budući da su krastavci dobri penjači, postavite im oslonac od metalnih šipki ili čvrsta pruća duljine 2 m i tanke užadi. Plodovi će biti uvijek čisti, lakše ih je brati, a lišće se razvija na toplu zraku, a ne pri tlu, pa je mogućnost zaraze uzročnicima gljivičnih bolesti manja.
Za oslonac na rubovima gredica učvrstite po tri šipke u tronožac, a na sredini po dva na razmaku od 1,20 m u obliku obrnutoga slova V. Povrh ukrštenih šipki postavite poprečno čvrsto zavezane šipke, a na njih privežite tanku užad na razmaku 30 - 40 cm. Svako uže učvrstite pomoću kolčića zabijena u tlo te na nekoliko mjesta zavežite čvor kako bi se krastavci mogli viticama bolje učvršćivati. 

Uza svako uže, u dva reda razmaknuta 90 cm, posijte po 3 - 4 žućkaste duguljaste sjemenke. U jednom ih je gramu 30 - 60, a dobru klijavost zadržavaju 6 - 8 godina. Kliju kad je noćna temperatura tla viša od 8 Celzijevih stupnjeva pri temperaturi zraka od 15 do 20 C stupnjeva, a to je u našim kontinentalnim krajevima sredinom svibnja. 

Krastavci niču 4 - 8 dana nakon sjetve, cvatu za 40 - 50 dana, a prve plodove, duguljaste bobe, ubiremo nakon 50 - 70 dana.

Nakon nicanja pokraj svakog užeta ostavite po jednu biljku - ostale odrežite nožem i ne čupajte ih da se ne ošteti osjetljivo korijenje biljke koja ostaje - kako bi krastavci imali dovoljno mjesta za razvitak bočnih vriježa.

Naime, na glavnoj su vriježi uglavnom muški cvjetovi s prašnicima, a na bočnim se vriježama poslije prvih muških oblikuju ženski cvjetovi s plodnicama. 

Ako nakon razvića sedmog lista glavnoj vriježi odrežete vrh, razvit će se više bočnih vriježa s mnogo plodova.

U krajevima s dugim i toplim ljetom krastavce, osobito kultivare sa sitnijim plodovima za ukiseljavanje, možete posijati i kasnije krajem lipnja, najkasnije na početku srpnja za berbu do konca jeseni. Umjesto sjetve, uza svako uže možete posaditi presadnice krastavaca koje ste uzgojili u posudicama ili kupili od rasadničara.

Ljeti, kad krastavcima treba mnogo vode i hraniva za normalan razvitak plodova, zalijevajte ih kišnicom ili odstajalom vodom iz bačve. Rabite li hladnu vodu izravno iz vodovoda, biljke doživljavaju šokove, zaostaju u rastu, a mogu i odumrijeti. 

Pazite da ne navlažite lišće kako ne biste potpomagali zarazu plamenjačom, pepelnicom i antraknozom. Njihovim je sporama dovoljna i najsitnija kapljica vode za klijanje i razvitak micelija. 

Šipke i špagu, kao oslonac za krastavce, možete upotrijebiti i za rajčice, visoki grašak, grah mahunar, puzave tikvice, ukrasne penjačice, prilagodivši visinu veličini svake biljke. 

U jesen, poslije berbe, konstrukciju rastavite i spremite pod nadstrešnicu pa sljedeće godine opet postavite na gredice na kojima ćete prema razrađenu plodoredu uzgajati navedeno povrće.

Zasnivanje nove tratine

Premda se trave mogu sijati tijekom cijele godine, novu tratinu najčešće zasnivamo u rano proljeće, u ožujku i travnju, kad je vlažnost i temperatura tla i zraka povoljna za nicanje. 

Ljeta su u našim krajevima, i na Jadranu i u kopnenom području, posebice proteklih godina, prilično vruća i sušna, pa to doba nije povoljno za zasnivanje tratine jer bi novozasijanu površinu trebalo neprestano zalijevati. 

Stoga je bolje, ne stignete li sjetvu obaviti u proljeće, trave koje će činiti vaš lijepi novi zeleni sag posijati potkaj ljeta i na početku jeseni: potkraj kolovoza, u rujnu i na početku listopada. 

Brižljivo izaberite najpogodniju travnu smjesu za svoj vrt. Koje ćete trave izabrati ovisi o plodnosti tla, klimi i svojstvima trava, ali i o tome hoće li tratina biti samo ukras vrta ili će služiti za dječju igru, smještaj stola i roštilja, ležaljki za odmor i slično. 

Važno je i koliko vremena namjeravate utrošiti na tratinu, jer neke trave zahtijevaju redovitu gnojidbu i njegu. Da bi tratina bila lijepa i ravnomjerno zelena cijele godine, trave se moraju gusto razrastati i brzo obnavljati nakon košnje, te dobro podnositi gaženje, bolesti, niske temperature i snježni pokrivač.

 

U poljoprivrednim ljekarnicama i vrtnim centrima možete pronaći raznovrsne travne smjese u manjim pakiranjima za male vrtove, i to za različite namjene i položaje. 

Za sunčane dijelove vrta i plitka, pjeskovita i suha tla izaberite travne smjese koje sadržavaju tankolisnu rosulju, običnu i crvenu vlasulju, engleski ljulj, puzavi troskot i trstastu vlasulju. 

Za sjenovite dijelove vrta izaberite travne smjese koje sadržavaju engleski ljulj, crvenu vlasulju, busenastu crvenu vlasulju, pršljenastu crvenu vlasulju, livadnu vlasnjaču, šumsku vlasnjaču i tankolisnu rosulju. 

Smjesa za vlažna i teška glinasta tla može sadržavati i nisku, vrlo otpornu sitnolisnu bijelu djetelinu koja odlično veže tlo, uspijeva i na kiselim tlima te upija dušik iz zraka. Tratina će svake godine u proljeće biti posuta bijelim točkicama dodate li travnoj smjesi i sjeme običnih tratinčica.

U posve zasjenjenim dijelovima vrta, posebice ispod velikih stabala bora, smreke i jele, tlo je suho, iglice četinjača ga zakiseljuju, pa trava ne uspijeva. Ne ustrajte na tratini, nego tlo pospite grubo usitnjenom korom drveća.
Kao dobra zamjena za travu, posebice na manjim površinama što nisu predviđene za hodanje, mogu poslužiti i niske trajnice, vazdazeleno grmlje i puzavice. 

Na polusjenovitu i sjenovitu staništu tlo će vrlo brzo prekriti volujsko oko, kavkaska potočnica, jaglaci, pjenica, bergenija, patuljasta astilba, niske mlječike, modrica, ljubica, krespin, broćika, valdštajnija, vrkuta, mala pavenka, puzava kurika, golterija, pahisandra ili sitnolisni bršljan.

Ne patite li za travnatim sagom, u prijatelja ili susjeda poljoprivrednika u kraju u kojem namjeravate oblikovati novu tratinu pokupite sjeme koje se natrusilo ispod stoga ili bala sijena. Sjetvom tog sjemena dobit ćete prirodan travnjak s velikim brojem različitih vrsta, koji će i bez zalijevanja u ljetnim mjesecima lakše prebroditi sušu i visoke temperature. Neovisno o tome koje ćete trave izabrati, za svaki četvorni metar tratine pripremite 30 - 35 g travne smjese. Prije sjetve tlo preorite, preštihajte ili prekopajte, usitnite grabljama i uklonite korov, osobito korijenje i podanke nepoželjnih višegodišnjih biljaka, pa cijelu površinu što bolje poravnajte. 

Tlo slabije plodnosti pritom pognojite bilo kojim organskim gnojivoom: stajnjakom, kompostom, gnojem peradi ili tvorničkim peletiranim organskim gnojivima, kako biste poboljšali mikrobiološku aktivnost i mrvičavost tla te sposobnost zadržavanja vode. Ljepljivim glinastim tlima dodajte i pijesak za popravljanje mehaničkog sastava tla i poboljšavanje propusnosti.
Tlo povaljajte ili lagano ugazite daskama pričvršćenim na vrtlarske čizme remenčićima ili uzicom. Uz rubove buduće tratine motičicom izvucite jarčiće i posebno ih zasijte kako bi rub gusto obrastao travom. 

Potom cijelu površinu podijelite na nekoliko dijelova, a ukupnu količinu sjemena razdijelite u isto toliko posudica. Zasijte iz zamaha, hodajući polako u dva smjera, svaki dio tratine posebno, kako bi se sjeme što ravnomjernije raspodijelilo po cijeloj površini. Grabljicama sjeme ukopajte na dubinu 1 - 1,5 cm. 

Nakon toga cijelu površinu ponovno čvrsto ugazite ili povaljajte te lagano poprskajte. Bude li vrijeme povoljno, a tlo dovoljno vlažno, trava će niknuti za 8 - 14 dana. 

Za lijepih i toplih dana, uz jaku noćnu rosu, trava brzo raste pa će vaša lijepa zelena tratina ubrzo doseći visinu od desetak centimetara kad je valja prvi put pokositi.

Plan uzgoja povrća

Kad se odlučite koje ćete vrste povrća uzgajati u svom novom povrtnjaku i na koliko velikoj površini, u skladu s plodoredom koji ste odabrali, povrće rasporedite na pojedina polja i gredice. 

Kako biste što bolje iskoristili površinu povrtnjaka dobro je znati najpovoljnije rokove sjetve i sadnje pojedinih vrsta povrća, broj tjedana od sjetve do potrošnje, potrebnu količinu sjemena, potreban prostor, razmake između redova, povoljne sljedeće kulture i slične podatke što ćete ih pronaći u tablicama koje prilažem uz ovaj tekst.

    

Vrsta povrća	Količina sjemena za jedan red duljine 4 m (g)	Klijavost  (godina)	Dubina sjetve  (cm)	Broj tjedana od sjetve do potrošnje
mrkva	5	3-5	1,5	12 - 24
peršin	8 -10	2	1,5	32
pastrnjak	5	1	1,5	32
cikla	5	2	2,5	16
celer	2,5	4	1	20 - 28
luk	50 - 60 lučica	-	5	20
poriluk	2,5	4	1,5	26
kelj	2,5	4 - 5	1,5	20
kelj pupčar	2,5	4	1,5	18 - 24
cvjetača	2,5	3	1,5	18 - 24
korabica	5	4	1,5	14
rotkvice	2,5	4	1,5	5 - 6
brokula	2,5	3	1,5	24 - 52
špinat	2,5 - 3	2	2,5	10
salata	2,5	3	1,5	10
rajčica	2,5	3	1,5	16
krastavci	15 sjemenki	6	2,5	14
tikvice	10 sjemenki	6	3	14 - 16
grašak	20	2	5	14
grah mahunar	15 - 20	2	5	12

Rokovi sjetve i sadnje pojedinih vrsta povrća ovise o svojstvima svake biljke te o vremenskim prilikama pojedinoga kraja, pa je tako u kontinentalnom području Hrvatske najpovoljnije vrijeme za sadnju presadnica rajčice, paprike i slična povrća kojemu je potrebno mnogo topline sredina svibnja, grah mahunar možete sijati od svibnja do srpnja, a ozimi špinat valja posijati u listopadu.  
Vodite brigu i o načinu uzgoja pojedinih vrsta; neke vrste povrća, primjerice tikvice, krastavce, grašak, grah mahunar i slično, sijemo izravno na gredice, a neke, primjerice rani kupus, kelj, rajčice, paprike i slično, sijemo u posude ili u klijališta pa uzgojene presadnice tzv. flance, sadimo na gredice kad prođe opasnost od mraza. 

Precizno isplanirajte kada ćete i gdje uzgajati presadnice kako ne biste neke vrste posijali prerano, a neke prekasno. 

No klimatske promjene sve jače utječu na naše povrtlarske kulture pa ćemo morati i rokove sjetve i sadnje možda već ove godine, a u idućim godinama sigurno, mijenjati i prilagođavati izmijenjenim vremenskim prilikama.

       KALENDAR SJETVE I SADNJE POVRĆA U KONTINENTALNOM PODRUČJU

IZRAVNA SJETVA	SJETVA ZA UZGOJ PRESADNICA	SADNJA
VELJAČA	VELJAČA	VELJAČA
GRAŠAK, ROTKVICA	KUPUS RANI, KELJ, CVJETAČA, KORABICA, SALATA, RAJČICA, PAPRIKA, PATLIDŽAN	LUK KOZJAK
OŽUJAK	OŽUJAK	OŽUJAK
MRKVA, PERŠIN, PASTRNJAK, CRNA ROTKVA, ROTKVICA, GRAŠAK, BOB, ŠPINAT, CRNI KORIJEN	KUPUS RANI, KELJ RANI, CVJETAČA RANA, KORABICA RANA, SALATA, RAJČICA, PAPRIKA, PATLIDŽAN, CELER, PORILUK	LUK, ČEŠNJAK, LUK KOZJAK, SALATA, RABARBARA, HREN
TRAVANJ	TRAVANJ	TRAVANJ
MRKVA, PERŠIN, CIKLA, ŽUTA REPA, CRNA ROTKVA, ROTKVICA, CRNI KORIJEN, ŠPINAT, BOB, GRAŠAK	ŠPARGA, KUPUS KASNI, KELJ KASNI, CVJETAČA KASNA, KORABICA KASNA, PORILUK, SALATA	KUPUS RANI, KELJ RANI, CVJETAČA RANA, KORABICA RANA, SALATA, ŠPARGA, HREN
SVIBANJ	SVIBANJ	SVIBANJ
CIKLA, ŽUTA REPA, CRNI KORIJEN, CRNA ROTKVA, SALATA, GRAH MAHUNAR, KRASTAVCI, TIKVICE, BUNDEVA PEČENICA, KUKURUZ ŠEĆERAC	KUPUS KASNI, SALATA, KELJ KASNI, KELJ PUPČAR, BROKULA, PORILUK, CVJETAČA KASNA, KORABICA KASNA	CELER, SALATA, RAJČICA, PAPRIKA, PATLIDŽAN, PORILUK
LIPANJ	LIPANJ	LIPANJ
MRKVA, CIKLA, ŽUTA REPA, RADIČ, CRNA ROTKVA, GRAH MAHUNAR, KUKURUZ  ŠEĆERAC	KORABICA KASNA, PORILUK, SALATA, ENDIVIJA, RADIČ	KUPUS KASNI, KELJ KASNI, SALATA, KELJ PUPČAR, BROKULA, PORILUK, CVJETAČA KASNA, KORABICA KASNA
SRPANJ	SRPANJ	SRPANJ
ŽUTA REPA, ROTKVA, BIJELA REPA, KINESKI KUPUS, GRAH MAHUNAR, CIKLA, MRKVA	PORILUK, KORABICA KASNA, ENDIVIJA	KUPUS KASNI, KELJ KASNI, KORABICA KASNA, SALATA, RADIČ, PORILUK
KOLOVOZ	KOLOVOZ	KOLOVOZ
ŠPINAT, CIKLA, SALATA ZIMSKA, LUK SREBRNJAK, KINESKI KUPUS, BLITVA	SALATA ZIMSKA	KORABICA KASNA, ENDIVIJA, PORILUK, LUK KOZJAK
RUJAN	RUJAN	RUJAN
ŠPINAT, MATOVILAC, ROTKVICA	SALATA ZIMSKA	SALATA ZIMSKA, LUK SREBRNJAK, ČEŠNJAK, LUK KOZJAK
LISTOPAD	LISTOPAD	LISTOPAD
ŠPINAT OZIMI		SALATA ZIMSKA, KELJ ZIMSKI, LUK SREBRNJAK

 

Ako je vaš vrt malen, a želite jesti povrće iz vlastita povrtnjaka, površinu za uzgoj povrća što vam je na raspolaganju valja što bolje iskoristiti. Kako biste uzgojili što više povrća i u tom malom povrtnjaku, možete po dvije kulture istodobno uzgajati na istoj površini. Primjerice, špinat ili blitvu posijete u jesen i ostaje na gredici do travnja. 

Potkraj ožujka ili na početku travnja među špinat možete posaditi rani kelj ili kupus, koji ćete dalje uzgajati na toj površini nakon što špinat počupate. 

Slično tome, u usjev bilo koje povrtne kulture u rano proljeće možete posijati rotkvice koje dorastu za potrošnju za 4 - 5 tjedana. Kad ih poberete glavni usjev dalje neometano raste. Tako možete slagati različite kombinacije svake godine, pa izabrati one najpovoljnije, imajući uvijek na umu glavna pravila plodoreda.

Mogućnosti je mnogo, povrće doista možete uzgajati, ovisno o klimatskim prilikama kraja u kojem živite, na različite načine i u različito vrijeme tijekom godine, posebice ako imate i mali plastenik ili staklenik pa možete sezonu uzgoja povrća započeti ranije u proljeće i produljiti do dugo u jesen.

Površinu povrtnjaka možete racionalno iskoristiti i tako da ispod visokog povrća kojemu je potrebno više mjesta sadite ili sijete manje bujne vrste koje brzo dospijevaju za berbu. 

Uz rub gredice s krastavcima možete primjerice posijati špinat, ispod kelja pupčara i brokule kasnu korabicu i rotkvice, a među luk srebrnjak matovilac. 

Pokraj rajčica dobro uspijeva bosiljak, a presadnice salate, endivije i radiča možete posaditi gdje god ima mjesta, među kupus, kelj i druge vrste povrća. 

Kad birate povrće za mješoviti uzgoj na pojedinim gredicama uvijek imajte na umu koliko je prostora svakoj biljci potrebno za normalan rast; podatke o tome za neke vrste povrća pronaći ćete u priloženoj tablici.

VRSTA POVRĆA	POTREBAN PROSTOR   ( u cm)
cvjetača	50 x 50
brokula	40 x 40
grah mahunar	40 x 40
češnjak	20 x 20
korabica	25 x 25
zelje	50 x 50
salata glavatica	25 x 25
mrkva	15 x 15
endivija	30 x 30
blitva	35 x 35
rotkvice	10 x 10
crna rotkva	20 x 20
cikla	12 x 12
celer	35 x 35
paprika	30 x 30
rajčica	60 x 60
tikvice	100 x 100
luk	12 x 12
radič	15 x 15
kelj pupčar	50 x 50

Kad budete birali povrće za svoj novi povrtnjak uvijek mislite i na to koje će vrste povrća istodobno dobro uspijevati jedna uz drugu, dakle jesu li povoljne ili nepovoljne susjedne kulture. 

Pritom uvijek uzmite u obzir i to koje ćete vrste posijati ili posaditi u proljeće, a koje tijekom ljeta ili u jesen. 

Povoljne susjedne kulture za grašak su primjerice krastavci, kupusnjače, kukuruz šećerac, mrkva, korabica, salata, rotkva, rotkvice, tikvice, kopar, komorač i celer, a nakon kupusa na istoj površini dobro uspijeva endivija, grašak, jagode, grah mahunar, krastavci, krumpir, mrkva, poriluk, salata, celer, špinat, luk i kukuruz šećerac.

VRSTA POVRĆA	POVOLJNI SUSJEDI	NEPOVOLJNI SUSJEDI
krastavci	grah mahunar, kopar, grašak, komorač, salata, kukuruz šećerac, luk, poriluk, kumin	rotkva, cikla, kupusnjače, mrkva, rajčica, celer, krumpir
krumpir	grah mahunar, bob, kupusnjače, korabica, kukuruz šećerac, špinat, kadifica, kumin, korijandar, dragoljub	grašak, krastavci, češnjak, cikla, luk, tikvice, rajčica, celer, suncokret
češnjak	jagode, krastavci, mrkva, cikla, rajčica	grašak, kupusnjače, grah mahunar, krumpir, poriluk, luk
kupusnjače	grah, kopar, endivija, grašak, salata, celer, špinat, rajčica, poriluk	jagode, češnjak, luk, krastavci, grbica, krumpir
korabica	grah mahunar, grašak, krumpir, salata, rajčica, rotkvice, cikla, celer, špinat, poriluk	kupus, kelj, cvjetača, brokula
salata	grah mahunar, rotkvice, boreč, krasuljica, kopar, grašak, jagode, krastavci, kupusnjače, poriluk, mrkva, rajčica, luk, vlasac	peršin, celer, rotkva
mrkva	luk, češnjak, poriluk, salata, rotkvice, rajčica, grašak, vlasac, kopar	cikla, rotkva
celer	grah mahunar, grašak, salata, špinat, rajčica	krumpir, krastavci, peršin
luk	čubar, kopar, salata, mrkva, cikla, jagode	grah mahunar, grašak, krumpir, kupusnjače, češnjak, poriluk, rotkvice, rotkva, šparga
poriluk	krastavci, kupusnjače, korabica, salata, celer	grah mahunar, grašak, češnjak, blitva, cikla, luk
blitva	grah mahunar, kupusnjače	poriluk, rotkva
cikla	krastavci, češnjak, korabica, luk	krumpir, blitva, mrkva, poriluk, špinat, rajčica, grah mahunar
tikvice	grah mahunar, luk	krumpir
rotkva	grah mahunar, grašak, zeljarice, salata, špinat, rajčica	mrkva, krastavci, blitva
rajčica	češnjak, peršin, celer, luk, dragoljub, bosiljak, grbica	grah mahunar, grašak, krumpir, komorač, krastavci, cikla, kukuruz šećerac
špinat	kupusnjače, grah mahunar, korabica, krumpir, rotkva, celer, rajčica	cvjetača, rukola
grah mahunar	krastavci, krumpir, kupus, salata, blitva, rotkva, celer, špinat, tikvice, jagode	grašak, češnjak, luk, poriluk, rajčica, cikla
matovilac	kupus, kelj, poriluk	špinat, blitva
peršin	rajčica, dragoljub	rotkvice, rotkva, luk, poriluk, salata

Prilikom odabira vrsta i sorti povrća za svaku novu povrtlarsku sezonu mislite i na to koje su vrste povrća povoljne kao sljedeće kulture na istoj površini.

Vrsta povrća	Povoljna sljedeća kultura
Kupus, cvjetača, raštika	Endivija, grašak, jagode, grah mahunar, krastavci, krumpir, mrkva, poriluk, salata, celer, špinat, luk, kukuruz šećerac
Grah mahunar	Jagode, krumpir, blitva, poriluk, cikla, špinat, kukuruz šećerac
Salata, endivija	Cvjetača, lisnati kelj, mrkva, poriluk, rotkvice, rotkva, kelj pupčar, kupus, špinat, kukuruz šećerac
Krastavci, tikvice	Cvjetača, raštika tj. lisnati kelj, korabica, poriluk, rotkvice, rotkva, kelj pupčar, kupus, kukuruz šećerac
Krumpir	Cvjetača, grah mahunar, raštika, korabica, kelj pupčar, kupus, kukuruz šećerac
Korabica, kelj pupčar	Endivija, grašak, jagode, bob, krastavci, krumpir, tikvice, mrkva, poriluk, salata, celer, špinat
Mrkva	Cvjetača, grašak, raštika, kupus, poriluk, rotkvice, rotkva, kelj pupčar, luk
Poriluk	Cvjetača, grah mahunar, bob, raštika, korabica, blitva, celer, rotkvice, rotkva, cikla, kupus, kukuruz šećerac
Rotkvice, rotkva	Grah mahunar, grašak, jagode, bob, raštika tj. lisnati kelj, krastavci, krumpir, tikvice, poriluk, celer, špinat, kukuruz šećerac, luk
Cikla, blitva	Grah mahunar, bob, poriluk, celer, kukuruz šećerac
Celer	Cvjetača, raštika, korabica, poriluk, rotkvice, rotkva, kelj pupčar, cikla, kukuruz šećerac
Špinat	Jagode, poriluk, kukuruz šećerac
Luk	Cvjetača, lisnati kelj, krastavci, korabica, tikvice, blitva, rotkvice, rotkva, kelja pupčar, cikla, kupus, kukuruz šećerac

Kad donesete konačnu odluku što ćete uzgajati, kada i kako, sve što budete isplanirali za prvu godinu skicirajte tako da nacrtate svaku gredicu, podijelite je u redove i zapišete što ćete sijati ili saditi u proljeće, što tijekom ljeta, a što u jesen.
Tako na jednoj gredici povrće možete rasporediti na sljedeći način:
1. U prvi red u proljeće posadite luk, kad ga poberete posijte crnu rotkvu, kad počupate rotkvu u jesen posijte špinat koji ostaje do sljedećeg proljeća na gredici.
2. U drugi red u proljeće posijte ranu mrkvu pomiješanu s rotkvicom, rotkvice ćete ubrzo pojesti, a mrkva ostaje do konca ljeta; kad izvadite mrkvu posadite flance endivije.
3. U treći red posijte blitvu, berite je tijekom ljeta i ostavite da prezimi do proljeća.
4. U četvrti red u proljeće posijte peršin, a kad ga u jesen izvadite, posadite flance zimske salate.

    

PROLJEĆE	LJETO	JESEN
4. red  PERŠIN	PERŠIN	SALATA ZIMSKA
3. red  BLITVA	BLITVA	BLITVA
2.red  MRKVA+ROTKVICA	MRKVA + ROTKVICA	ENDIVIJA
1. red  LUK	CRNA ROTKVA	ŠPINAT

Zimske i ranoproljetne dane, kad je vani hladno, kad pada snijeg ili pljušti kiša i puše hladan vjetar, a mi sjedimo zavaljeni u mekanu fotelju i nestrpljivo čekamo početak nove vrtlarske sezone, svake godine iskoristite za prelistavanje vrtlarskih priručnika i biranje povrća koje ćete uzgajati, rokova sjetve i sadnje, proučavanje dobrih i loših susjeda te skiciranje plana svake gredice.

Tijekom godine bilježite u vrtlarski podsjetnik kako pojedina kultura uspijeva i koliki vam je bio urod. Ti će vam podaci znatno olakšati planiranje uzgoja povrća u nadolazećim godinama.
Ako imate velik vrt pa znatan dio parcele možete izdvojiti za povrtnjak, neće biti teško napraviti plan uzgoja povrća jer će biti dovoljno mjesta za uzgoj svega što želite. Isplanirati mali povrtnjak malo je teže pa se nadam da će vam moje tablice u tome bar malo pomoći.