Priprema tla za sadnju jagoda

Namjeravate li u kolovozu ili rujnu posaditi jagode, u srpnju pripremite tlo na gredici koju ste izabrali za uzgoj toga slatkoga voća. Pritom pazite da ne izaberete dio vrta u kojem ste ove godine uzgajali rajčicu, krumpir, grašak ili kukuruz zbog zajedničkih štetnika i bolesti. Jagode najbolje uspijevaju na dubokom, zračnom, pjeskovito-ilovastom tlu s mnogo humusa, dobre sposobnosti zadržavanja vode, kisele reakcije (pH 5,8 – 6,5). Ako je tlo pjeskovito, loša svojstva mu popravite dodavanjem organskih gnojiva. Pri obradi tla pazite da ono ne bude premokro, kako mu se ne bi pogoršala struktura. Gnojidbu mineralnim gnojivima obavite najmanje 3-4 tjedna prije sadnje. 

Dok se za veće nasade potrebna količina mora izračunati na osnovi analize tla, za male se površine može preporučiti 8-10 kg na 100 četvornih metara NPK 15-15-15 ( florin 2 ili 3) s dodatkom 1% foksima za uništavanje štetnika u tlu, ili 8 kg NPK 7-14-21 S (florin 5) uz dodatak 2 kg KAN-a. Mineralno gnojivo rasipajte po cijeloj površini te ukopajte u tlo do dubine od 30 do 35 cm. Nakon toga gredicu poravnajte i tlo dobro usitnite. Pritom je dobro ukopati 200-500 kg pregorjelog stajskog gnoja ili komposta, pogotovo ako prethodnu kulturu niste gnojili organskim gnojivom.
Ako je površina predviđena za sadnju jagoda jako zakorovljena višegodišnjim korovima kao što je pirika, divlji sirak, slak ili osjak u rano proljeće gredicu prekrijte debelim slojem kartona i strpljivo čekajte do kraja ljeta da biljke ispod prekrivača istrunu. Tada vilastom štihačom – ne koristite običnu štihaču jer ćete njome usitniti preostale podzemne stabljike i time razmnožiti nepoželjne biljke - izvadite što više preostala korijenja iz tla. 

Potom usitnite tlo grabljama i u rujnu posijte za zelenu gnojidbu 1 kg stočnoga graška ili sastrice s dodatkom 0,6 kg zobi ili raži na 100 četvornih metara. Dobivenu zelenu masu ukopajte u travnju iduće godine, pa potom uzgajajte povrće sve do sredine kolovoza, kad bi trebalo gredice pripremiti za uzgoj jagoda, jer je to najbolje vrijeme za njihovu sadnju.

Jesensko štihanje - duboka obrada tla

Kad jesensko povrće poberemo i većina gredica u povrtnjaku ostane prazna, vrijeme je za gnojidbu i duboku obradu tla. 

Hoćete li neko tlo štihati ili ne, ovisi o tipu tla, njegovim fizikalnim svojstvima i trenutačnu stanju. Glinasta tla, zbijena i teška, trebalo bi štihati svake jeseni. Prevrtanjem tla nastaju naime krupni grumeni, u njima se tijekom zime smrzava voda, oni se šire i drobe pa tlo postaje sipko i mrvičasto. 

Dobro je u jesen preštihati i tlo novoga povrtnjaka, koji nije dugo u kulturi, jer na dubini od 30 cm još ima neiskorištena humusa. Štihanjem će se pomiješati s površinskim slojem tla i poboljšati njegovu plodnost. Osim toga, štihanjem se kompost, stajnjak ili masa za zelenu gnojidbu pomiješa s tlom i popravlja njegova kemijska i fizikalna svojstva u obradivu sloju.

 

Kad štihate ne izostavljajte staze između gredica, nego i njih prorahlite. Pritom ne mijenjajte položaj gredica i stazica i ne gazite po gredicama, osim kad štihate, kako bi se očuvala dobra mrvičasta struktura tla. Stoga prije štihanja na rubove gredica utisnite kolčiće za označavanje stazica. Veliki potrošači, kao rajčica, krumpir, paprika, kupusnjače, jagode i slične kulture, djelomično će iskoristiti i vodu i hraniva iz tla ispod staza.

Istodobno sa štihanjem povrtnjak pognojite organskim i mineralnim gnojivima. Zreli stajski gnoj ukopajte na gredice na koje po plodoredu u proljeće dolazi krumpir, kupusnjače, krastavci, tikve, celer i slične kulture koje troše mnogo hraniva. 

Kad povrtnjak vapnite - kisela tla uza štihanje valja i vapniti; lagana pjeskovita tla svake druge, a teška glinasta tla svake treće godine - uračunajte i staze, a mineralno gnojivo rasipajte samo na gredice.

Dobra, plodna, humozna i sipka vrtna tla ne morate štihati svake godine, dovoljno ih je prorahliti ručnim kultivatorima ili vilastom štihačom prije sljedeće sjetve ili sadnje. Tlo pritom ne treba preokretati, kultivatorom gredicu samo lagano prekopajte. 

Rabite li vilastu štihaču utiskujte ju što dublje u tlo i pomičite amo-tamo nekoliko puta, čime ćete tlo dovoljno prorahliti i ujedno pomiješati kompost rasipan po gredici.
Hoćete li neko tlo štihati ili ne, ovisi i o količini vlage u njemu. Tlo je naime najpovoljnije za obradu kad je umjereno vlažno. A je li tlo u vašem vrtu povoljno za obradu, provjerite tako da štihačom izvadite grumen tla. Ako se lomi točno onoliko tla koliko je široka štihača, prionite poslu.
Kako se ne biste svaki put poslije štihanja ukočili, izaberite kvalitetnu štihaču odgovarajuće veličine. Veličina držala štihače trebala bi naime biti po mjeri čovjeka. Duljina držala odgovarajuća je ako držalo doseže do najdonjeg rebra vrtlara ili vrtlarice koja štihaču rabi.