Najpoznatije područje uzgoja ličija s najpovoljnijim prirodnim uvjetima je grad Maoming gdje se u godini proizvede više od 100 000 tona tog voća. Osim ličija tu se uzgaja i ostalo suptropsko i tropsko voće kao longan, mango, banane i slično, pa je Maoming imenovan glavnim kineskim voćarskim gradom. Stabla ličija starija od stotinu godina tamo se mogu uočiti posvuda, a 400 drevnih stabala prešlo je 500 godina. U Maomingu se liči bere desetak dana prije nego u ostalim krajevima Kine, u posljednjem desetodnevlju svibnja.
Liči, lat. Lichi chinensis, poznat i pod nazivom azijska trešnja, zimzeleno je stablo ili visoki grm, koji može doseći visinu od dvadeset metara, a može se uzgajati i kao ukrasna biljka. Okruglasta krošnja može biti široka koliko je visoko i samo stablo, a uski kopljasti kožasti sjajnozeleni listovi dugački su od 12 do 20 cm.
 |
| foto: internet |
Cvjetovi su sitni, zelenkasto bijeli ili žuti, a rastu u velikim grozdastim cvatovima. U svakom cvatu razvije se dvadesetak plodova veličine šljive. Plodovi veličine oko 4 cm okruglastosrcoliki su, prekriveni tankom bradavičastom kožicom, koja kad plodovi dozore postaje crvena ili grimiznocrvena, suha, tvrda i krhka. Liči dozrijeva potkraj lipnja i u srpnju, a ponegdje i u kolovozu i rujnu.
 |
| foto: internet |
U sredini slatkog i mirisnog prozirnog ružičastog ili sivkastog sočnog mesa s okusom višnje ili grožđa, mala je tvrda smeđa sjemenka koja se lako odvaja od mesa ploda.
Plodovi ličija jedu se svježi, prerađuju u sok i vino, suše ili konzerviraju kao kompot. Koriste se i kao dodatak voćnim salatama i raznim desertima, a služe i za pripremu likera.
Ovisno o klimi i kultivaru, plodovi ličija sadržavaju od 7 do 21% šećera, 0,7% bjelančevina, 0,3% masti, 0,7% minerala - najviše kalcija i fosfora te vitamine A, B1, B2 te mnogo vitamina C.
Ovisno o klimi i kultivaru, plodovi ličija sadržavaju od 7 do 21% šećera, 0,7% bjelančevina, 0,3% masti, 0,7% minerala - najviše kalcija i fosfora te vitamine A, B1, B2 te mnogo vitamina C.
 |
| foto: internet |
U tradicionalnoj kineskoj medicini liči se koristi za liječenje čira na želucu, dijabetesa, kašlja, nadutosti i pretilosti, a smatra se da ima hipoglikemijsko, antioksidativno, antitumorno, antibakterijsko, antitrombocitno, analgetsko, diuretsko i antivirusno djelovanje.
Osim u pradomovini Kini, liči se uzgaja i u suptropskim predjelima širom svijeta, gdje se udomaćio i rasprostranio.
U Europi se na tržnicama može kupiti svjež liči od studenoga do veljače, uvezen iz Južnoafričke Republike, Madagaskara ili Mauricijusa.
U našim krajevima s kontinentalnom klimom ta se egzotična voćka, kao i avokado, može uzgajati kao lončanica. Sjemenke valja posijati na dubinu od dva centimetra, te zalijevati mekom vodom sobne temperature. Nakon nicanja mlade biljke držimo na svijetlu i toplu mjestu, zaštićenu od izravna sunčeva svjetla.
Starije, razvijene voćke podnose izravno osvjetljenje, pa se ljeti mogu smjestiti u vrt, na balkon ili tarasu. Zalijevati ih treba kad se zemlja u loncu malo zasuši, a presaditi po potrebi, tek kad korijen posve proraste zemlju u posudi.
Osim u pradomovini Kini, liči se uzgaja i u suptropskim predjelima širom svijeta, gdje se udomaćio i rasprostranio.
U Europi se na tržnicama može kupiti svjež liči od studenoga do veljače, uvezen iz Južnoafričke Republike, Madagaskara ili Mauricijusa.
U našim krajevima s kontinentalnom klimom ta se egzotična voćka, kao i avokado, može uzgajati kao lončanica. Sjemenke valja posijati na dubinu od dva centimetra, te zalijevati mekom vodom sobne temperature. Nakon nicanja mlade biljke držimo na svijetlu i toplu mjestu, zaštićenu od izravna sunčeva svjetla.
Starije, razvijene voćke podnose izravno osvjetljenje, pa se ljeti mogu smjestiti u vrt, na balkon ili tarasu. Zalijevati ih treba kad se zemlja u loncu malo zasuši, a presaditi po potrebi, tek kad korijen posve proraste zemlju u posudi.
Nema komentara:
Objavi komentar