Od početka zriobe prvih najranijih sorta do završetka berbe vrlo kasnih sorta prođe oko šest tjedana, pa se sve sorte na osnovi toga svrstavaju u 6 skupina. Svaka skupina dozrijeva 7 - 10 dana.
Cvjetovi trešanja su dvospolni, pravilni, promjera 2,5 - 3,5 cm, a smješteni su na 2 - 5 cm dugim stapkama. Po 2 - 6 cvjetova skupljeno je u štitaste cvatove. Cvjetovi imaju dvostruko ocvijeće, a čaška je građena od pet duguljastih, unazad povinutih lapova cjelovitog ruba. Cvjetni vjenčić se sastoji od pet obrnuto jajolikih bijelih latica veličine 1 - 1,5 cm. U plodnici se nalaze dva sjemena zametka, a tučak je okružen mnogobrojim prašnicima. Prašnici se sastoje od bijelih prašničkih niti na čijem vrhu su smještene žute prašnice. Trešnje cvatu u travnju i svibnju, a cvatnja traje desetak dana.
Plod trešnje je okrugla sjajna mesnata koštunica tamnocrvenkaste boje, promjera oko 1 cm, a u njenom središtu je svijetlosmeđa glatka koštica koja kao i peteljka miriše na badem.
Plodovi trešanja nastaju na svibanjskim kiticama, rodnim izbojcima koji na mladim voćkama nastaju na kosturnim granama, a na starijim stablima na obrastajućem dijelu krošnje.
Trešnje rode u trećoj ili četvrtoj godini poslije sadnje, a urod može biti 2 - 3 kg po stablu. Od pete do osme godine urod je 30 - 70 kg, od trinaeste do sedamnaeste 60 - 120 kg, a od osamnaeste do dvadeset druge 70 - 200 kg po stablu.
Dugovječnost trešnje i visina uroda ovise o svojstvima podloge na koju je cijepljena, o plodnosti tla, klimi i njezi.
Najbujnija su i najdugovječnija stabla cijepljena na sjemenjake divlje trešnje, a u povoljnim uvjetima mogu poživjeti dulje od 100 godina.
Poneka stabla trešanja, osobito ona pojedinačna, ni poslije dugo godina ne počnu davati plodove. Uzrok tome nisu samo kasni proljetni mrazovi nego i to da većina sorti trešanja nije samooplodna, nego stranooplodna. Ne samo što sorte nisu samooplodne nego i pojedine skupine sorti nisu međusobno oplodne. Stoga uvijek valja posaditi nekoliko sorta, a ne pojedinačna stabla ili nekoliko stabala iste sorte.
Nerodnost trešnje, osim tih genetskih činilaca, uzrokuju i vremenski uvjeti za vrijeme cvatnje i neposredno nakon nje. Pri temperaturi 13 - 14 Celzijevih stupnjeva, primjerice, pčele slabije lete pa ne prenose dovoljno peludi na cvjetove trešanja. Osim toga, ako u doba cvatnje puše jak vjetar pčele ne izlaze iz košnica, pa je mogućnost oprašivanja i oplodnje cvjetova smanjena.
Za razvitak plodova trešnje važna su i hraniva koja stablo mora primiti iz tla, a najvažniji je bor. Ako ga nema dovoljno, zametnuti se plodovi mogu prestati razvijati pa otpadaju.
Nema komentara:
Objavi komentar