Dozrijevanje trešanja

Od kraja travnja do kraja lipnja, 28 - 76 dana nakon pune cvatnje, dozrijevaju trešnje, lat. Prunus avium, jednodomne listopadne voćke iz porodice ruža, lat. Rosaceae. Od početka zriobe prvih najranijih sorta do završetka berbe vrlo kasnih sorta prođe oko šest tjedana, pa se sve sorte na osnovi toga svrstavaju u 6 skupina. Svaka skupina dozrijeva 7 - 10 dana. Cvjetovi trešanja su dvospolni, pravilni, promjera 2,5 - 3,5 cm, a smješteni su na 2 - 5 cm dugim stapkama. Po 2 - 6 cvjetova skupljeno je u štitaste cvatove. Cvjetovi imaju dvostruko ocvijeće, a čaška je građena od pet duguljastih, unazad povinutih lapova cjelovitog ruba. Cvjetni vjenčić se sastoji od pet obrnuto jajolikih bijelih latica veličine 1 - 1,5 cm. U plodnici se nalaze dva sjemena zametka, a tučak je okružen mnogobrojim prašnicima. Prašnici se sastoje od bijelih prašničkih niti na čijem vrhu su smještene žute prašnice. Trešnje cvatu u travnju i svibnju, a cvatnja traje desetak dana.
Plod trešnje je okrugla sjajna mesnata koštunica tamnocrvenkaste boje, promjera oko 1 cm, a u njenom središtu je svijetlosmeđa glatka koštica koja kao i peteljka miriše na badem.
Plodovi trešanja nastaju na svibanjskim kiticama, rodnim izbojcima koji na mladim voćkama nastaju na kosturnim granama, a na starijim stablima na obrastajućem dijelu krošnje. Trešnje rode u trećoj ili četvrtoj godini poslije sadnje, a urod može biti 2 - 3 kg po stablu. Od pete do osme godine urod je 30 - 70 kg, od trinaeste do sedamnaeste 60 - 120 kg, a od osamnaeste do dvadeset druge 70 - 200 kg po stablu.

Dugovječnost trešnje i visina uroda ovise o svojstvima podloge na koju je cijepljena, o plodnosti tla, klimi i njezi. Najbujnija su i najdugovječnija stabla cijepljena na sjemenjake divlje trešnje, a u povoljnim uvjetima mogu poživjeti dulje od 100 godina.
Poneka stabla trešanja, osobito ona pojedinačna, ni poslije dugo godina ne počnu davati plodove. Uzrok tome nisu samo kasni proljetni mrazovi nego i to da većina sorti trešanja nije samooplodna, nego stranooplodna. Ne samo što sorte nisu samooplodne nego i pojedine skupine sorti nisu međusobno oplodne. Stoga uvijek valja posaditi nekoliko sorta, a ne pojedinačna stabla ili nekoliko stabala iste sorte.
Nerodnost trešnje, osim tih genetskih činilaca, uzrokuju i vremenski uvjeti za vrijeme cvatnje i neposredno nakon nje. Pri temperaturi 13 - 14 Celzijevih stupnjeva, primjerice, pčele slabije lete pa ne prenose dovoljno peludi na cvjetove trešanja. Osim toga, ako u doba cvatnje puše jak vjetar pčele ne izlaze iz košnica, pa je mogućnost oprašivanja i oplodnje cvjetova smanjena.
Za razvitak plodova trešnje važna su i hraniva koja stablo mora primiti iz tla, a najvažniji je bor. Ako ga nema dovoljno, zametnuti se plodovi mogu prestati razvijati pa otpadaju.