Od kraja travnja do kraja lipnja, 28-76 dana poslije pune cvatnje, dozrijevaju trešnje. Od početka zriobe prvih, najranijih sorta, do završetka berbe vrlo kasnih sorta prođe oko šest tjedana, pa se sve sorte na osnovi toga svrstavaju u 6 skupina. Svaka skupina dozrijeva 7-10 dana. Plodovi nastaju na svibanjskim kiticama, rodnim izbojcima koji na mladim trešnjama nastaju na kosturnim granama, a na starijim stablima na obrastajućem dijelu krošnje. Trešnje rode u trećoj ili četvrtoj godini poslije sadnje, a urod može biti 2-3 kg po stablu. Od pete do osme godine urod je 30-70 kg, od trinaeste do sedamnaeste 60-120 kg, a od osamnaeste do dvadeset druge 70-200 kg po stablu. Dugovječnost trešnje i visina uroda ovise o svojstvima podloge na koju je cijepljena, o plodnosti tla, klimi i njezi. Najbujnija su i najdugovječnija stabla cijepljena na sjemenjake divlje trešnje, a u povoljnim uvjetima mogu poživjeti dulje od 100 godina. Pojedina stabla trešanja, osobito ona pojedinačna, ni poslije dugo godina ne počnu davati plodove. Uzrok tome nisu samo kasni proljetni mrazovi nego i to da većina sorti trešanja nije samooplodna, nego stranooplodna. Ne samo što sorte nisu samooplodne nego i pojedine skupine sorti nisu međusobno oplodne. Stoga uvijek valja posaditi nekoliko sorta. Nerodnost trešnje, osim tih genetskih činilaca, uzrokuju i vremenski uvjeti za cvatnje i neposredno nakon nje. Pri temperaturi 13-14 stupnjeva C, primjerice, pčele slabije lete. Za oplodnju su važna i hraniva koja trešnja mora primiti iz tla, a najvažniji je bor. Ako ga nema dovoljno, zametnuti se plodovi prestaju razvijati i otpadaju.
