Jabuke

Jabuke

subota, 30. siječnja 2010.

Plodored u povrtnjaku - zašto?

Želimo li u povrtnjaku uzgojiti što više kvalitetna povrća, valja nam odabrati najpovoljniji način gnojidbe i obrade tla, kulture i sorte koje ćemo uzgajati, najpovoljnije vrijeme sjetve, sadnje i berbe te načine njege povrtnih kultura. Osim toga, za uspješan uzgoj povrća potrebno je isplanirati vremensku i prostornu izmjenu usjeva na gredicama odnosno plodored.
A zašto je plodored tako važan?
Nekoliko je razloga tomu. Uzgajate li naime neku vrstu povrća često ili neprestano na istoj površini, urod se pomalo smanjuje i kakvoća mu opada. Tlo postane umorno jer se nakupljaju tvari što ih izlučuje korijen i štetni spojevi nastali raspadanjem biljnih ostataka u tlu. Pretjerano se razmnože pojedine skupine bakterija i oblića, nagomilaju se jaja, kukuljice, odrasli štetni kukci i spore gljivica uzročnica bolesti povrtlarskih kultura, pa postupno sve više ugrožavaju biljke. Prošire se i mnogostruko razmnože jednogodišnji i trajni korovi, specifični za svaku kulturu.
Osim toga, pojedine vrste povrća troše veće količine nekih hranjiva. Uzgajate li ih neprestano na istoj površini, zalihe se toga hranjiva iscrpe. Kulture koje troše mnogo vode, kao rajčica, paprika, krastavci, tikvice i kupusnjače u dobrom se plodoredu izmjenjuju s korjenjačama, lukovičarkama i mahunarkama, koje ne treba mnogo zalijevati. Često natapanje i orošavanje povrća narušava naime mrvičavost tla i ubrzava mineralizaciju humusa. Tlo postane umorno i zbog nejednolike razvijenosti korijenova sustava. Krastavci, dinje, tikve i druge tikvenjače ukorijenjuju se plitko i crpe hranjiva iz površinskog sloja tla, a mahunjače i korjenjače prodiru dublje pa upijaju i hranjiva iz dubljih slojeva.
Za skladan plodored važna je i pripadnost pojedine vrste povrća određenoj biljnoj porodici; u tablici što sam je priložila uz ovaj tekst pogledajte kojoj biljnoj porodici pripada pojedina povrćarska kultura. Mnogi se štetnici i uzročnici biljnih bolesti naime javljaju na različitim biljnim vrstama unutar jedne porodice.

Prije nego što počnete sijati i saditi svoje prvo povrće na svoj novi povrtnjak, uzimajući u obzir sve što sam navela, pomno isplanirajte prostornu i vremensku izmjenu povrtlarskih kultura, i na poljima i na pojedinim gredicama unutar svakoga polja, vodeći računa o gnojidbi povrtnjaka organskim gnojivima (stajskim gnojem ili kompostom). Rajčica, paprika, patlidžan, kupusnjače, krastavci, dinje i lubenice najbolje uspijevaju ako ih uzgajate u prvoj godini nakon gnojidbe stajskim gnojem, a korjenjače, lukovičasto povrće i mahunjače dobro uspijevaju u drugoj godini nakon gnojidbe organskim gnojivima. No neke vrste povrća: špinat, salata, matovilac, endivija i radič, ne moraju se uvijek premještati; mogu se neprestano uzgajati na istom mjestu, pa ih možete uzgajati kao međuusjev, podusjev ili naknadni usjev uz glavnu kulturu na svim poljima.
Želite li spriječiti umor tla sa svim lošim posljedicama i uzgajati kvalitetno povrće na prirodan način, ne primjenjujući pesticide, za svoj novi povrtnjak sastavite dobar i skladan, ako ne tropoljni ili četveropoljni, a ono bar dvopoljni povrtlarski plodored. Tijekom svake vrtlarske sezone redovito pratite kako uspijeva pojedina kultura - kad ste što posijali, kad je dospjelo za berbu i slično - zapisujte u vrtlaričinu tj vrtlarevu bilježnicu, sve dok ne pronađete najpovoljniji raspored kultura na gredicama kojim ćete biti posve zadovoljni.