Jabuke

Jabuke

subota, 31. listopada 2015.

Mušmula

Uz jabuku, krušku, dunju i oskorušu, skupini jezgričavih ili zrnastih voćaka iz potporodice lat. Maloideae, unutar velike porodice ruža, lat. Rosaceae, koju čini više od 100 rodova i 3000 biljnih vrsta, pripada i mušmula, lat. Mespilus germanica, nisko stablo ili grm visok 2-5 metara. Najbolje uspijeva u područjima s umjereno vlažnom i toplom klimom, sa 600-700 mm oborina na godinu, na dubokim, plodnim, propusnim, umjereno vlažnim tlima. Dobro podnosi sušu i niske temperature, a drvo je žilavo i sporo raste pa ne strada ni pri temperaturama od minus 35 Celzijevih stupnjeva. Mušmula cvate kasno, pa joj ne škode ni proljetni mrazovi. Može se uzgajati u krajevima sa srednjom godišnjom temperaturom od 8 do 9 Celzijevih stupnjeva, čak i na nadmorskim visinama od 900 do 1000 metara, na položajima izloženima svim stranama svijeta.
    Osim u jesen i za blage zime, sadimo je i u rano proljeće, najčešće pojedinačno uz rub tratine ili ispred visokog drveća uz niskostablašice i grmlje. Potreban joj je prostor od 15 m četvornih, a jama za sadnju mora biti duboka 60 cm s promjerom jedan metar.
    Posadite jednogodišnju sadnicu, dobivenu cijepljenjem (okuliranjem ili običnim spajanjem) plemke mušmule na sjemenjak mušmule, divlje kruške ili oskoruše, te vegetativne podloge dunje (MA ili BC-29).



   Želite li oblikovati nisko stablo, na visini 60-70 cm, sadnicu prikratite, pa tijekom vegetacije ostavite 4-5 najljepših mladica za glavne kosturne grane. Sve ostale izbojke na deblu i granama odstranjujte ljeti. Druge godine u proljeće glavne grane prikratite na duljinu od 30 cm kako bi se razvila pravilna piramidalna krošnja. Sljedećih nekoliko godina grane redovito prikraćujte, a poslije krošnju prorjeđujte da ne bude pregusta. 
    Mušmula prve plodove razvija u trećoj ili četvrtoj godini poslije sadnje, a u punoj rodnosti može dati 60-70 kg plodova po stablu. Za redovito plodonošenje jednogodišnje grančice svake godine prikratite na polovicu. Poslije dvadesete godine krošnju povremeno pomladite, kako donji dijelovi ne bi ogoljeli.   Stabla mušmule otporna su na bolesti i štetnike, pa je dovoljno jedno prskanje bakrenim pripravcima u kasnu jesen ili u proljeće prije početka vegetacije, što će onemogućiti pojavu glavnih bolesti. Uz redovitu rezidbu, gnojidbu, te obradu ili zastiranje tla mušmula svake godine obilno rađa. Od cvatnje do dozrijevanja potrebno je 180-190 dana. 

Zelenkastosmeđi, tamnosmeđi ili čokoladnosmeđi plodovi s proširenom čaškom, za berbe, poslije prvih mrazova u kasnu jesen, tvrdi su i opori. Jedemo ih svježe tek kad omekšaju, a smeđe, sočno, kiselkasto meso postane kremasto. Prerađujemo ih u voćnu pastu, marmeladu, liker, rakiju, a mogu se dodati jabučnici za brže bistrenje. 
    U hladnijim krajevima sjeverne Europe i na većim nadmorskim visinama mušmula može uspijevati samo kao ukrasno drvce. Plodovi se, naime, ne razvijaju jer su bijeli ili svijetloružičasti cvjetovi osjetljivi na hladnoću, pa nema oplodnje.
    Svi kultivari mušmule, a ima ih pedesetak, od čega ih je u uzgoju desetak, samooplodni su, a mogu biti krupnoplodni ili sitnoplodni, jabukoliki ili kruškoliki. U nas se najčešće uzgaja domaća krupnoplodna, krupna nizozemska i kraljevska mušmula.