Biodinamička pasta

Jedna od važnijih mjera zaštite u ekovoćnjaku premazivanje je stabala voćaka biodinamičkom pastom. Pripremiti je možete - po uputi dr. sc. Darka Znaora, jednog od naših najpoznatijih stručnjaka za održivu i ekološku poljoprivredu, objavljenoj u njegovoj knjizi "Ekološka poljoprivreda" - ako pomiješate 15 kg kaolina tj. gline, 15 kg kravlje balege, 15 l goveđe krvi ili mlijeka, 15 l čaja od preslice (30 g suhe preslice kuhajte 1 sat u 10 l vode), 15 l  biodinamičkog preparata 500, 15 l kremena u prahu, 3 kg štirke, 3 kg drvenog pepela, 2 kg vodenog stakla i 2 kg golubljeg izmeta. 

Kravlja balega i golublji izmet sadržavaju stimulatore rasta što potiču rast kambija i stvaranje glatke kore. Goveđa krv uz dodatak ribljeg ulja štiti voćke od srna i zečeva, jer su te životinje biljojedi i ne vole miris krvi. Biološko dinamički pripravak "500" priprema se na gospodarstvu od goveđe balege što se može naučiti na tečajevima koje povremeno organiziraju udruženja za biološko-organsku poljoprivredu.

Prije premazivanja stabala voćaka biodinamičkom pastom, čeličnom četkom ostružite mahovinu, lišajeve i staru odumrlu koru na debljim granama i deblu, a možete ih poprskati i čajem od preslice. 

Stabla voćaka premažite biodinamičkom pastom svakog proljeća poslije rezidbe te u jesen kad otpadne lišće. 

S vremenom će kora na debljim granama i na deblu postati glatka, bez pukotina u koje bi se mogli zavlačiti štetočinci na prezimljavanje ili ljetno mirovanje. 

Osim toga, sloj biodinamičke paste na deblu štiti voćke od smrzavanja, a ubrzava i zarastanje rana nastalih rezidbom.