Jošta se uzgaja kao ribiz i ogrozd. Posadite je što ranije u jesen kako bi se grmovi ukorijenili prije zime i podnijeli niske temperature. Proljetna sadnja se ne preporučuje jer jošta u proljeće vrlo rano počne rasti, pa bi zaostajala u rastu u prvoj godini nakon sadnje. Posadite ih 5 cm dublje nego što su bile u rasadniku, kako bi se razvilo vegetativno korijenje koje učvršćuje grm. Razmak sadnje može biti 1,5x1 m u kućnim vrtovima, a u nasadima 3x1 ili 2x1 m. Prije sadnje ravnomjerno prikratite korijen, a u proljeće uklonite slabo razvijene grane. Dobro razvijene, jednu do dvije grane, prikratite na dva do tri pupa. Grm oblikujte 4-5 godina tako da svake godine uklonite slabo razvijene, a ostavite po 3 ili 4 dobro razvijene grane. Tako će grm u petoj ili šestoj godini biti potpuno oblikovan s 10 do 15 ravnomjerno raspoređenih grana. Od šeste godine nadalje svake godine odrežite dio starijih suhih oslabljenih grana.
Redovitu rezidbu obavljajte u ožujku, prije pupanja. Sredinu grma prorijedite radi boljeg osvjetljavanja grma, a prikraćivanje izbjegavajte da se grm ne zgušnjava. Osim kao prirodni grm, joštu, kao i ribiz i ogrozd možete oblikovati kao nisko ili visoko stabalce, cijepite li je na zlatni ribiz na visini 1-1,5 m okuliranjem u kolovozu. Možete je uzgajati i kao vodoravni kordonac ili živicu, posadivši sadnice na metar razmaka.
Prije sadnje joštu pognojite s 3-4 kg stajnjaka na četvorni metar i 20-30 dag mineralna gnojiva NPK 7-14-21 ili NPK 5-20-30. Gnoj unesite u tlo rigolanjem 50-60 cm duboko. Gnojidbu stajnjakom, kompostom ili zelenu gnojidbu provedite svake 3-4 godine. Svake godine u jesen joštu pognojite s 50-60 g mineralna gnojiva NPK 7-14-21, a u proljeće s 15-40 g dušikova gnojiva, primjerice KAN 27%, UREA 46% ili NPK 15-15-15. Sva navedena gnojiva mogu se naći u prodaji u malim pakiranjima od 2, 3 ili 10 kg. U tijeku vegetacije možete rabiti i folijarna gnojiva, folifertin i sl. prskajući lišće 2-3 puta. Jošta je osjetljiva na klor pa birajte gnojiva koja ga ne sadrže.
Grmove plitko okopavajte, oko 10 cm, da ne oštetite korijen, 3-4 puta u vegetaciji te u jesen. Osim toga tlo možete prekriti polietilenskom folijom ili zastrijeti slojem slame, trave ili lišća debljine 15-20 cm pri čemu pazite na miševe. U sušnim godinama grmove 2-3 puta zalijte s po 15 l vode po četvornome metru u proljeće, tri puta ljeti i još dva puta poslije berbe. Nema li dovoljno vlage, grozdovi mogu biti rehuljavi.
Jošta je otporna na bolesti, jedino je napadaju lisne uši, pa povremeno valja provesti zaštitu. Zagovornici biološkoga vrtlarstva smatraju da se sadnjom češnjaka oko grmova napad lisnih uši ublaži, što možete pokušati. Jošta je vrlo dekorativna, pa je pogodna za uzgoj u malim vrtovima, a prinos može biti 5,5 do 10 kg po grmu, jer joj je rodnost velika. Uzgajana kao živica odjeljuje povrtnjak od ostalih dijelova vrta.
Grmove plitko okopavajte, oko 10 cm, da ne oštetite korijen, 3-4 puta u vegetaciji te u jesen. Osim toga tlo možete prekriti polietilenskom folijom ili zastrijeti slojem slame, trave ili lišća debljine 15-20 cm pri čemu pazite na miševe. U sušnim godinama grmove 2-3 puta zalijte s po 15 l vode po četvornome metru u proljeće, tri puta ljeti i još dva puta poslije berbe. Nema li dovoljno vlage, grozdovi mogu biti rehuljavi.
Jošta je otporna na bolesti, jedino je napadaju lisne uši, pa povremeno valja provesti zaštitu. Zagovornici biološkoga vrtlarstva smatraju da se sadnjom češnjaka oko grmova napad lisnih uši ublaži, što možete pokušati. Jošta je vrlo dekorativna, pa je pogodna za uzgoj u malim vrtovima, a prinos može biti 5,5 do 10 kg po grmu, jer joj je rodnost velika. Uzgajana kao živica odjeljuje povrtnjak od ostalih dijelova vrta.