Jabuke

Jabuke

subota, 6. kolovoza 2011.

Špinat


Prvih nekoliko godina moga vrtlarskoga staža, dok sam bila još mlada i nadobudna vrtlarica, pokušavala sam uzgajati mnoge vrste povrća, pa tako i špinat. Kad sam vidjela da je blitvu mnogo lakše uzgajati – njeno lišće mi je ukusnije nego lišće špinata, a jedem i peteljke – odmah sam odustala od omiljenog povrća mornara Popaja.
No neki ljudi ne vole blitvu pa se ipak odlučuju za uzgoj špinata. A špinat, lat. Spinacea oleracea, najbolje uspijeva pri umjerenim temperaturama – najpovoljnija temperatura za rast lišća je 15-18°C - s dovoljno vlage u tlu i u zraku, u vrijeme kad su dani kratki. Pri dnevnom osvjetljenju duljem od 12 do 14 sati vrlo brzo procvate. Stoga je to vrijedno povrće, čije lišće sadržava mnogo željeza, ali  i drugih minerala i vitamina, najbolje uzgajati kasno ljeti, u jesen, zimi i u rano proljeće. Budući da bolje uspijeva u hladnijim nego u toplijim krajevima, uspjelo se uzgaja i u planinskim krajevima, u kojima ga valja sijati, posebice otporne zimske sorte, primjerice matador, viroflay i slične, u kolovozu, pa će do zime dati dva, a u proljeće još dva do tri reza. U ostalim krajevima špinat sijte sve do konca rujna, na razmak 20-25 cm između redova te 5-10 cm između biljaka u redu, poslije bilo koje kulture koju do tada poberete, npr. poslije  ranoga kupusa, kelja, rajčice, paprike, krastavaca, dinja i sl. Ovisno o vremenskim prilikama, za berbu će dospijeti u jesen, a rezati ga možete i zimi te u proljeće sve dok ne procvate. Špinat dobro podnosi niske zimske temperature, no ako nema snijega, a temperature budu niže od -13°C, zaštitite ga prekrivanjem tla slamom. Špinat nikad ne sijte na gredicu koja je iste godine pognojena stajnjakom, uvijek izaberite gredicu koju ste organskim gnojivima obilno pognojili prethodne jeseni i na kojoj ste do sjetve špinata uzgajali rajčice, krastavce, paprike, kupusnjače, krumpir i slične kulture. Tlo pognojeno stajnjakom i sličnim gnojivima sadržava naime mnogo dušika, pa se razvija bujno lišće lošijega okusa. U takvom se lišću, posebice u lisnim žilama i peteljkama, nagomilavaju nitrati. Oni sami po sebi nisu škodljivi, ali se pri višim temperaturama poslije berbe, osobito ako kuhani špinat podgrijavate, mogu pretvoriti u otrovne nitrite i kancerogene nitrozamine.
Budete li špinat uzgajali na manje plodnim tlima, prije sjetve plitko ukopajte jedno do dva vjedra komposta i 70 g/m2 mineralnoga gnojiva s manjim udjelom dušika, a s većim udjelom fosfora i kalija, npr. florin 1 ili 5, ali ne florin 2, 3 i slični. Kvalitetno lišće špinata dobit ćete samo ako ga uzgajate na dubokim, propusnim, rahlim, pjeskovito-glinastim, plodnim tlima s mnogo humusa. Ne podnosi ni prekisela ni jako alkalna tla; na kiselim tlima lišće vene, a na alkalnim je izrazito valovito. Ta je biljka stoga i svojevrsni pokazatelj kvalitete vrtnoga tla: ako uspijeva špinat dobro će uspijevati i sve druge povrtne kulture.