četvrtak, 21. ožujka 2013.

Sunovrat lijep kao Narcis

U ožujku i travnju, uz forzicije, bergenije, ljubice i ostale proljetnice cvatu i sunovrati, odnosno narcise, lat. Narcissus spp., omiljene lukovičaste trajnice podrijetlom iz Portugala, španjolske, južne obale Francuske i sjeverne obale Maroka. Danas ih uzgajamo u vrtovima i u parkovima širom svijeta, od Nizozemske do Kalifornije.


Poznato je pedesetak vrsta i nekoliko tisuća ukrasnih kultivara i hibrida, točnije više od 26,400 imenovanih sunovrata. Budući da mnogi više nisu u uzgoju, danas je registrirano oko 14,000 kultivara.
Prema obliku listova i građi cvjetova svrstani su u 13 odjela. Dok im se u područjima s hladnom klimom cvatnja proteže na 8 tjedana, u toplim područjima sunovrati cvatu i do 6 mjeseci. 
Najdulje cvatu na gredicama koje su ujutro izložene suncu, a ostatak dana u djelomičnoj su sjeni. Vrućina i izravno jako sunce uzrokuju brže venuće cvjetova. 
Uski tanki listovi sunovrata izbijaju izravno iz lukovice, a biljka najbolje uspijeva na propusnim rahlim tlima. Na batvu, izduženom članku bez listova visine od 20 do 50 cm, može biti jedan, ali i više od 12, najčešće žutih ili bijelih cvjetova.

 

Cvijet je obično sastavljen od šest latica koje okružuju središnju krunicu, koja može biti iste ili kontrastne boje. Cvjetovi mogu biti jednostavni ili puni, ovisno o vrsti i kultivaru.


Budete li ih brali za vazu, imajte na umu da je cijela biljka otrovna. Stanični sok može iritirati kožu osjetljivih osoba jer sadržava kalcijev oksalat i otrovni alkaloid likorin, odnosno glantidin, te druge nedovoljno istražene škodljive tvari. Otrovna je i voda u vazi, jer se u nju cijedi stanični sok iz batva.


O sunovratu je prvi pisao osnivač botanike grčki filozof Teofrast, oko 300. god. pr.Kr. u svojim spisima o istraživanju bilja.
Prisjetimo li se grčke mitologije pronaći ćemo mit o lijepom i oholom mladiću Narcisu, u kojega se zaljubila nimfa Eho, no on je prezreo njenu ljubav. Afrodita ga je zbog toga kaznila tako da se, ugledavši odraz svoga lica u vodi, sam u sebe zaljubio. Kako mu je predmet ljubavi ostao nedostižan, svenuo je od čežnje, a bogovi su ga za kaznu pretvorili u cvijet.
A rimski su vojnici prema legendi sunovrate uvijek nosili uza se kako bi ih pojeli u slučaju smrtnog ranjavanja te ubrzali svoj put u zagrobni život.

Nema komentara:

Objavi komentar