Jabuke

Jabuke

subota, 15. lipnja 2013.

Radič

Od 20.000 biljnih vrsta iz porodice glavočika, lat. Asteraceae, u Hrvatskoj raste njih četiristotinjak. Mnoge su jestive, ljekovite ili ukrasne, a jedna je od njih i cikorija, vodopija ili divlji radič, lat. Cichorium intybus, srednje visoka trajnica sa svijetloplavim glavičastim cvatovima. Njenom je selekcijom nastao kultivirani radič, lat. Cichorium intybus var. foliosum, jednogodišnja ili dvogodišnja povrtlarska kultura s izrezuckanim ili ovalnim listovima, koja se najčešće uzgaja za zimsko etioliranje, odnosno izbjeljivanje lišća.
U prvoj godini biljka razvija zadebljali vretenast korijen s mnogo sitnih korjenčića i skraćenu, zadebljalu, konusnu stabljiku s lišćem u obliku rozete. Iduće godine iz nje se izdiže oko 1 m visoka cvjetna stabljika sa svijetloplavim cvatovima. Iz cvjetića u cvatu nastaju jednosjemeni rebrasti plodići koji dobru klijavost zadržavaju 5-7 godina, a u jednom ih je gramu 600-700.
Radič, kojeg su poznavali i upotrebljavali kao lijek i hranu već stari Grci i Rimljani, najbolje uspijeva u područjima s umjerenom klimom, na sipkim, dubokim, plodnim, vapnenim tlima. No uz redovito zalijevanje uspijeva i na lošijim tlima. To je biljka umjerene klime pa je za rast lišća najpovoljnija temperatura 16-23°C. Pri temperaturama nižim od 2°C i višim od 30°C lišće prestaje rasti, a minimalna temperatura klijanja za sjemenke radiča je 2°C.

Kultivirani je radič veoma prilagodljiva biljka, pa dobro podnosi i mraz i sušu. U nas su najčešće sorte pan di zucchero, palla rosa, palla bianca, averto, crveni treviški, verona, virtus, witloof, katalonski, bijeli milanski, leonardo, indigo, castelfranco, fidelio i druge.
U kontinentalnom ga području sijemo od kraja lipnja do sredine srpnja, a na Jadranu ga valja posijati od lipnja pa sve do rujna, a za lijepa vremena i kasnije, za potrošnju u jesen, tijekom zime i u proljeće. Posijte ga uza zeljarice ili ispod kukuruza šećerca, na gredice prošle jeseni pognojene s najmanje 2 kg/m² zrela stajskoga gnoja nakon krastavaca, krumpira, kupusnjača, rajčica, graha, graška, salate ili špinata. Za svaki red duljine 4 m potrebno vam je 1 g sjemena. Redove razmaknite 20-30 cm. Kad se razviju 3-4 prva lista radič prorijedite na razmak 12-15 cm, kako biste uzgojili zadebljalo korijenje promjera 4-5 cm, koje zimi možete izbjeljivati.


Osim izravno, radič možete posijati i na posebnu gredicu za uzgoj presadnica, pa ga kasnije posaditi na gredicu za stalni uzgoj. Iz jednog grama sjemena možete dobiti najmanje 450 presadnica, što je dovoljno, uz razmak sadnje od 15 cm, odnosno 25 biljaka na red od 4 metra, za 18 redova. Za peteročlanu obitelj dovoljna su, uzgojite li godišnje najmanje 1 kg lišća u jednom redu, četiri reda radiča.
Poslije prorjeđivanja ili presađivanja radič redovito okopavajte, plijevite, ako treba zalijevajte i uklanjajte cvatove koji se mogu pojaviti već prve godine. Čim lišće bude dovoljno bujno, režite ga ili trgajte, pazeći da ne oštetite vegetacijske vrhove na "glavi" korijena, kako bi moglo dalje rasti.
Dok na Jadranu radič tijekom zime ostaje u povrtnjaku, u kopnenom području u jesen, potkraj listopada, valja ga izvaditi. Lišće prikratite na 3 cm, korijenje izvadite i ukopajte u jamu na zaštićenu mjestu u vrtu, poredavši ih gusto jednog uz drugoga. U prosincu ih počnite vaditi i izbjeljivati na mračnu i toplu mjestu, kako biste zimi obogatili prehranu krhkim blijedozelenim ili blijedocrvenkastim glavicama radiča.
Kad ih izvadite, korijenove s lišćem ostavite 4 - 5 dana, a potom lišće odrežite. Pritom pazite da ne oštetite vegetacijski vrt na glavi korijena; ostavite 2-3 cm lišća. Složite ih u pijesak u podrumu ili utrapite u vrtu. Za razvitak izbijeljenih listova korijenje složite u sandučić obložen crnom folijom 

Pokoji red radiča možete i u kontinentalnom području ostaviti zimi u vrtu na gredici. Bude li zima blaga i bez snijega, moći ćete svaki čas ubrati malo lišća za svježu salatu, sve do proljeća, kada počne "bježati u sjeme".