Gredica u obliku kratera

Gredica u obliku kratera, iznutra udubljena, a izvana obrubljena uzdignutom zemljom i ogradnim zidićem, na nepovoljnim položajima zaštićuje bilje od vjetra i hladnoće, osobito u rano proljeće i kasnu jesen, pa se povrću i cvijeću koje se u njoj uzgaja u hladnijim područjima produljuje vegetacija. Oblikujte ju u sunčanom dijelu vrta, na rahlu i plodnu vrtnu tlu. U sredinu buduće udubljene kružne gredice zabodite kolčić pa uz pomoć još jednog kolčića i špage dugačke 1 - 1,5 m iscrtajte krug promjera 2 - 3 m. Potom motikom postružite zemlju od sredine prema rubu kruga tako da gredica u sredini bude oko 15 - 20 cm dublja, a uz rub oko 30 - 40 cm viša od razine okolnoga tla. Kako se uzdignuto tlo na valjskom rubu gredice ne bi urušavalo, okruglu gredicu u obliku kratera ogradite niskim betonskim elementima, drvenom niskom palisadom ili kamenom. Središnji dio gredice prorahlite vilastom štihačom, a sirovo neplodno tlo obogatite zrelim kompostom kojega valja plitko ukopati. Na kraju tlo usitnite grabljama i vaša nova gredica u obliku kratera pripremljena je za sjetvu i sadnju.
Budući da ćete dok njegujete biljke morati ulaziti u unutrašnjost gredice, u njezinu sredinu kružno položite kamenje po kojemu ćete hodati. Kamenje se danju, osobito ono tamnije, zagrijava, a noću se prikupljena toplina iz njega oslobađa u okolinu, pa u krateru vlada povoljna mikroklima. Kako biste očuvali prikupljenu toplinu, osobito u područjima s nepovoljnom klimom u kojima se bojimo kasnih proljetnih mrazova, na početku vrtlarske sezone kad počnete sijati rano povrće i uzgajati presadnice cvijeća i povrća, krater prekrijte prozirnom folijom. U sredinu gredice zabijte jedan kolac, na njega stavite preokrenutu plastičnu kantu, pa preko cijeloga kratera navucite foliju. Uz vanjski rub foliju učvrstite kamenjem ili opekama i dobili ste okruglo klijalište u kojemu možete uzgajati presadnice osjetljiva cvijeća i povrća.

Ilustracija K. Skozret

Povrće i cvijeće u okrugloj udubljenoj gredici uvijek sijte i sadite u kružne redove, i to tako da visoke biljke uvijek budu u sredini, a niske uz rub zbog boljeg osvjetljenja. Biljke s velikim lišćem i plodovima, kao tikve i slično, također možete uzgajati u krateru, ali samo po nekoliko, tako da ostane dovoljno prostora i za ostale kulture, kako biste u krateru u povoljnim uvjetima uzgojili što više raznovrsna povrća. Pri uzgoju povrća na gredici u obliku kratera, kao i na ravnim gredicama, poštujte dobro isplaniran plodored. U rano proljeće, primjerice, uzgajajte rotkvice, salatu i špinat. Kad to poberete, u sredinu kratera kao glavnu kulturu možete posaditi presadnice rajčica ili krastavaca, kojima je potrebno mnogo topline, a zbog povoljnijih uvjeta uzgoja to možete učiniti tri tjedna prije nego na otvorenom. Uz rub gredice u svibnju posijte niski grah mahunar, koji nema tako velike potrebe za toplinom. Nakon berbe glavne kulture krater iskoristite za uzgoj zimske salate. 

U krateru uspijeva mnogo više povrća nego na ravnoj gredici jer je uzgojna površina veća, a zbog dodatne topline povoljniji su uzgojni uvjeti. Stoga je takva gredica veoma povoljna i za uzgoj višegodišnjega začinskog i ljekovitog bilja, npr. metvice, matičnjaka, kadulje, lavande i drugih, koje možete posaditi uz rub gredice i oblikovati nisku mirisnu živicu.

Zidano kompostište

Poslije gradnje kuće često ostane hrpa suvišne, obične ili fasadne, opeke. Ne znate li što biste s njom, uporabite je za gradnju čvrsta, stabilna, trajna kompostišta. Svim organizmima koji sudjeluju u razgradnji organske mase i nastajanju vrtlareva "smeđeg zlata" pogoduju ujednačena temperatura i vlažnost. Stoga za novo kompostište izaberite zaklonjeno mjesto koje će ljeti biti zasjenjeno zelenilom, a zimi obasjano suncem. Dobro će poslužiti bilo koje srednje bujno listopadno drvo, visoki cvatući grm ili lijepa penjačica na drvenoj kontrukciji.
Sazidajte dva ili tri odjeljka, svaki po 1 m visine, te 1 - 1,5 m širine i duljine. Prije zidanja izbetonirajte temelj dubok najmanje 30 cm. Ne zaboravite ni otvore za prozračivanje.



Sprijeda kompostište zatvarajte daskama koje se mogu lako postavljati i izvlačiti. Biljne otpatke iz vrta i kuhinje odlažite za početak u prvi odjeljak. Za 6 mjeseci masu premjestite u drugi odjeljak, a nove otpatke opet slažite u prvi. Poslije sljedećih 6 mjeseci kompost u drugom odjeljku trebao bi biti zreo. Premjestite ga u treći odjeljak do uporabe u vrtu, pa masu iz prvog odjeljka opet prenjestite u drugi.


    Ilustracije: Krešo Skozret

Budete li tako postupali, a ne miješali nove i odležane otpatke, uvijek ćete imati dobar zreo tamnosmeđi kompost. Koristite ga redovito za gnojidbu povrća, ukrasna grmlja, drveća, voćaka, cvjetnjaka i tratine. Vaše će biljke bujno rasti, povrće i voće će biti izvrsna okusa, a cvijeće će neumorno cvasti.

Visoke gredice

Od kasne jeseni do rana proljeća, kad na raspolaganju imamo dovoljno materijala iz vrta: otpaci od rezidbe, voluminozni ostaci povrtnih kutura, jednogodišnjega cvijeća i trajnica, otpalo lišće i slično, možemo načiniti visoku gredicu.

Smjestite je na sunce u smjeru sjever jug, a njezina širina, budete li joj prilazili s obje strane, neka bude 100 - 130 cm. Ako je smještena uza zid ili ogradu pa se prilazi samo s jedne strane, ne smije biti šira od 60 cm. Budu li povrće i cvijeće na njoj obrađivala i djeca, širinu prilagodite duljini njihovih ruku. Bitno je da gredica bude tako široka da se ne morate dizati na prste da biste dosegnuli biljke u sredini.

Duljina visoke gredice ovisi o raspoloživu prostoru i količini materijala za punjenje. Na površini predviđenoj za izradu visoke gredice iskopajte zemlju do dubine od jedne štihače. Iskopanu zemlju odložite na posebnu hrpu jer će poslužiti za pripremu površinskoga uzgojnog sloja. Oblikujete li visoku gredicu na površini na kojoj je dotad bila tratina, izrežite busenje prije početka radova i odložite na posebnu hrpu jer će kasnije poslužiti za pripremu središnjeg uzgojnog sloja. 

Postavite čvrst drveni okvir visine 80 - 90 cm iznad tla upotrijebivši daske debljine najmanje 4 cm ili oblice promjera najmanje 8 cm. Željeznički pragovi nisu pogodni jer drvo mora biti premazano ili impregnirano sredstvom za zaštitu drva koje ne škodi bilju. Da se okvir pod težinom punjenja ne bi raspao, učvrstite ga okomitim potpornim stupovima, a bočne stranice još i dodatno učvrstite tako da potpornjake čvrsto privežete debelom žicom. Tlo unutar okvira prorahlite vilastom štihačom pa na dno položite gusto pletenu žičanu mrežicu uz rub okvira uzdignite je desetak centimetara kako biste spriječili da rovke i krtice ulaze u unutrašnjost gredice i ruju po njoj. 

Bočne stranice okvira iznutra obložite nepropusnom folijom za izloaciju vrtnih jezeraca, kako biste spriječili isušivanje bioenergetskoga materijala i zemlje unutar gredice. Potom okvir napunite. Najdonji sloj neka bude visok 20 - 40 cm, a može se sastojati od stabljika cvijeća i povrća, debeloga granja, zdrobljenih starih letvarica, daščica i svih ostalih neupotrebljivih drvenih otpadaka iz vrta i dvorišta što se sporo razgrađuju. 

Na to stavite sloj staroga novinskoga papira i kartona, a na njega položite dvadesetak centimetara visok sloj lišća, sitno sjeckanih grančica i svih ostalih krupnih nerazgrađenih otpadaka iz vrta koje možete prikupljati cijele godine. Busenje koje ste izrezali prije početka radova također stavite u taj sloj otpadaka iz vrta. Sljedeći sloj neka bude smjesa usitnjena lišća i poluzrela krupna komposta, također debeo oko 20 cm. 

Površinski sloj, u kojem ćete uzgajati povrće, debljine 20 - 30 cm, pripremite od zrela usitnjena komposta pomiješana s dobrom vrtnom zemljom, primjerice s površinskim slojem tla koji ste na početku rada iskopali i odložili. 

Svaki sloj, sve do površinskog koji mora ostati rastresit, čvrsto ugazite čizmama, šupljine popunite zemljom i dobro zalijte. Okvir napunite do vrha jer će se punjenje ubrzo slegnuti; 2 - 3 mjeseca poslije punjenja bit će najmanje 20 cm niže. Stoga pripremite hrpu plodne zemlje i komposta za redovito popunjavanje površinskoga sloja.

Biljni materijal kojim ste napunili visoku gredicu razgrađuje se 5 - 7 godina. Humozno tlo koje pritom nastaje tijekom cijelog tog razdoblja biljkama pruža najpovoljnije uzgojne uvjete, pa je urod povrća veći nego na ravnim gredicama u običnom povrtnjaku. U prvim godinama masa se intenzivno razgrađuje, oslobađa se toplina što zagrijava površinski uzgojni sloj tla. Osim toga oslobađa se i dovoljno biljnih hraniva, osobito dušika; za neke kulture, npr. salatu i špinat, čak i previše. Stoga na visokoj gredici najprije uzgajajte povrće koje ima velike i srednje potrebe za hranivima: kupus, kelj, korabicu, rajčice, tikvice, krastavce, bundeve, poriluk, celer i slično. Kad se materijal slegne, a količina hraniva smanji, možete uzgajati i kulture koje troše manje hraniva: salatu, luk, mrkvu, grašak, grah mahunar, rotkvice, začinsko bilje, špinat, blitvu. 

Dodatna gnojidba u prvim dvjema godinama uzgoja nije potrebna. No i na visokoj gredici kao i u običnom povrtnjaku morate paziti na izmjenu usjeva te dobre i loše susjede. 

Kad se nakon tih 5 - 7 godina intenzivna uzgoja materijal kojim je napunjena visoka gredica posve razgradi i pretvori u humozno plodno tlo, ispraznite je, izvađenom zemljom pognojite vrt ili ju do gnojidbe odložite u prazan okvir kompostišta, a visoku gredicu napunite novim svježim bioenergetskim materijalom.

Visoke gredice pogodne su za osobe koje se teško kreću ili se ne mogu saginjati. Čak i osobe u invalidskim kolicima na ovakvim gredicama mogu - ako to žele i ako ih to veseli - vlastitim rukama uzgajati povrće i cvijeće.

Nedjelja u vrtu

Nedjeljom ne radim u vrtu, i biljkama i meni potreban je odmor. Poslije ručka, ako je lijepo vrijeme, sjedim na terasi i gledam u nebo; ako je hladno i kišovito ležim na otomanu u velikoj sobi, čitam, slušam radio i drijemam. Usput smišljam što bi sve sljedeći tjedan trebalo napraviti. 

Osim redovitih i uobičajenih radova u vrtu, povremeno valja obaviti i neke dodatne poslove i uvesti neke promjene. Naime, kad kupim ili dobijem neku biljku posijem ju ili posadim na mjesto koje mi se učini zgodno za nju i čekam da vidim kako će uspijevati. Jer nekim biljkama više paše da su cijeli dan na suncu, a nekima paše i polusjena. One kojima treba puno sunca u sjeni se izdužuju i ne cvatu kako treba.

A primjetila sam i da ono što o visini biljaka i vremenu cvatnje piše u raznim vrtlarskim knjigama često i nije baš tako u našim vrtovima. Sve je to doista divno i krasno, ali knjiga je knjiga, a vrt je vrt. Kod nas, osobito u mediteranskom području, sada kad smo izloženi sve većim klimatskim promjenama, sve cvate ranije. Osim toga, nije mi baš lako uskladiti visinu biljaka i boje na svakoj gredici. Cvjetnjake naime nastojim oblikovati tako da na svakoj gredici od proljeća do jeseni uvijek nešto cvate. Al' tek kad biljke poprime svoj konačni oblik, dosegnu svoju pravu veličinu i procvatu, možemo vidjeti dal' je to sve skupa na gredici skladno.

Ako mi se ne sviđa izgled gredice, biljke koje mi tu ne pašu, bilo po habitusu, bilo po boji cvjetova i lišća, izvadim ih i tražim im prikladnije mjesto. Osim toga dogodi se da poneka biljka strada, bilo od mraza, bilo od bolesti ili štetnika, ili se jednostavno osuši, pa i nju treba zamijeniti nekom drugom. 

Bilo kako bilo, u vrtu uvijek ima nešto što treba promijeniti, nikad ne možete reći da ste posve zadovoljni i da svaki cvjetnjak izgleda baš onako kako ste zamislili. Uvijek treba nešto poboljšati, zamijeniti, dodati neku novu biljku, razmjestiti biljke na novi način i slično. 

No drveće, grmlje i živice ne možete seljakati po dvorištu, to se uglavnom odnosi na cvijeće: jednoljetnice, dvoljetnice i trajnice. Tako se može dogoditi da treba preseliti perunike, hoste, graničice, srdašce, pupavice, sunčane i slične biljke, promijeniti raspored jednogodišnjeg i dvogodišnjeg i lukovičastog cvijeća. 

Jedne godine moj pesek je jedan dio vrta na kojem su rasle trajnice izabrao za sebe. Tu je popodne bila hladovina pa je to bilo baš zgodno mjesto za izležavanje. Baš mu je bilo lijepo tu ležati i valjati se po perunikama i narcisama. Dobro, predajem se, rekla sam mu, nek ti bude taj veliki cvjetnjak, presadit ću to cvijeće koje ti smeta na druge gredice, al' jao si ga tebi ak' se počneš valjati i izležavati i po ostalim cvjetnjacima.

Predvečer, kako svaki dan tako i nedjeljom, prošećem se po vrtu, pregledam biljke, ako treba zalijem flance i fotografiram biljke koje cvatu. Već nekoliko dana cvatu ivančice, perunike, vučjak i suručica, jutros se rascvao mirisni pajasmin, a počele su cvasti i ruže.

Mješovite gredice u povrtnjaku

Kišovita i hladna popodneva tijekom ranoga proljeća, kad ne možemo raditi u vrtu, idealna su za planiranje proljetne sjetve i sastavljanje novoga ili mijenjanje, ako je potrebno, već uhodana plodoreda. Sad valja odlučiti što ćemo sljedeće vrtlarske sezone uzgajati, kada i koliko posijati ili posaditi. 

Pritom razmislite isplati li se uporno uzgajati nešto što ne uspijeva i je li vam ustaljen, iz godine u godinu isti raspored bilja na gredicama već pomalo dosadio. 

Istina je da je lakše okopavati i njegovati povrće ako je ono pravilno raspoređeno u povrtnjaku, no ne bi li povrtnjak bio ljepši oku i ugodniji nosu, osobito u malom vrtu, kad bi među povrće pomiješali i cvijeće za rez, začinsko i ljekovito bilje, čak i jagodasto voće, niske trajnice i grmlje?
Šarene povrtne gredice nisu samo lijepe oku, nego su i korisne. Pa nisu naše bake bez razloga obrubljivale povrće cvjetnim gredicama i uz plot sijale i sadile visoke georgine, gladiole, uresnice, sljez i drugo cvijeće! 

Visoko bilje, naime, zaštićuje povrće od vjetra, pa se unutar obrubljene površine stvara specifična mikroklima povoljna za povrće.

Kad budete kupovali sjeme povrća i cvijeća za sljedeću vrtlarsku sezonu, birajte što više sorti različitih boja. Naime, što je povrtnjak šareniji to je manja mogućnost masovne pojave štetnika. Tako na lišću crvenih sorti salate, primjerice, nema mnogo lisnih uši, jer su zelene životinjice na crvenom lišću uočljivije, pa ih njihovi prirodni neprijatelji lakše uhvate.

Različite vrste povrća, začinskoga bilja i cvijeća mogu se uzgajati zajedno na mješovitim gredicama u povrtnjaku, ako dobro uskladite različit način rasta i potrebe pojedinih kultura za vodom i hranivima. 

Brižno kombinirajući kulture u povrtnjaku, pazeći na njihov vremenski slijed i prostornu izmjenu, može se postići najkvalitetniji i najveći mogući urod povrća i cvijeća čak i u najmanjem vrtu. 

Osim toga, mješovitim uzgojem različitih kultura na istoj gredici ograničavamo i sprječavamo veće štete na povrću koje uzrokuju različite biljne bolesti i štetnici.
Na mješovitoj gredici štetnici se razvijaju sporije nego na gredici na kojoj raste samo jedna biljna vrsta, jer teže nalaze biljke kojima se hrane, a uz druge uzročnike bolesti moraju se i izboriti za tu hranu. 

Osim toga, cvijeće i cvatuće grmlje privlači leptire i druge kukce, čije se ličinke hrane jajašcima i ličinkama kukaca kojima je omiljena hrana naše povrće. U vrt pun raznovrsna bilja dolaze i ptice i ostale male životinje, pa nastaje jedna cjelovita životna zajednica u kojoj sva stvorenja nalaze dovoljno hrane za preživljavanje, a dovoljno voća, povrća i cvijeća ostane i za nas.

Različite mirisne tvari koje biljke izlučuju i izlučevine korijena koje ispuštaju u tlo poboljšavaju biljno zajedništvo i štite biljke od nametnika. Mnogi štetni kukci, naprimjer, orijentiraju se prema mirisu biljke domaćina. Miriši li susjedna biljka jače, štetnik se zbuni i odleti dalje. Mnogo je takvih primjera u mješovitom uzgoju. 

Uzgajate li primjerice kupusnjače i rajčice na istoj gredici, kupusov bijelac koji izgriza lišće kupusnjača, zbunjen je i smeten zbog intenzivna mirisa koji izlučuje lišće rajčice. 

Češnjak i luk ometaju i rastjeruju mrkvinu muhu, a krasuljica, lat. Anthriscus cerefolium, ometa biljne uši. 

Vrtna grbica, lat. Lepidium sativum, i dragoljub, lat. Tropaeolum majus, štite rajčicu i voćke od lisnih uši, a metvica i timijan odvraćaju kupusova bijelca. 

Korijenove izlučevine kadifice i nevena sprječavaju štetne nematode, sitne obliće u tlu.
Uzgoj različitih biljnih vrsta na istoj gredici poboljšava i aromu pojedine povrtlarske kulture. Poznato je da čubar, lat. Satureia hortensis, uzgajan uz grah mahunar poboljšava okus mahuna, kopar, lat. Anethum graveolens, okus krastavaca, a peršin doprinosi boljem okusu plodova rajčica. Korijandar, lat. Coriandrum sativum, i kiml, lat. Carum carvi, daju bolji okus gomoljima krumpira.
Biljke koje usklađeno raspoređene jedne uz druge rastu na mješovitoj gredici nisu međusobno u suparništvu, nego najbolje iskorištavaju rezerve hraniva i vode u tlu. Neke se ukorjenjuju pliće, a neke dublje, pa vodu i hraniva crpe na različitim dubinama, a tlo je time najpovoljnije prokorijenjeno po cijeloj dubini.
Odlučite li se da i vi u svom vrtu oblikujete mješovite gredice, kad budete sastavljali godišnji plan uzgoja povrća brižljivo izaberite vrste i sorte povrća, cvijeća i začinskoga bilja koje ćete uzgajati, kako bi mješovite gredice što bolje funkcionirale. 

Biljke koje budete izabrali uskladite prema potrebi za vodom i hranivima te isplanirajte prostornu i vremensku izmjenu usjeva na svakoj gredici. I uvijek nastojte da ni jedan red u povrtnjaku ne bude dugo prazan. Čim poberete jednu vrstu povrća, odmah posijte ili posadite sljedeću. Tako možete i u malom vrtu, na stotinjak četvornih metara, uzgojiti dovoljno povrća za svoju obitelj i svaki dan tijekom vegetacije pronaći nešto što je dospjelo za berbu. 
Pričuvu sjemena za mješovite gredice u povrtnjaku redovito nadopunjavajte, a klijalište neka bude uvijek puno presadnica povrća i cvijeća, kojima ćete popunjavati prazna mjesta. Budete li tako postupali, površinski sloj tla na gredicama u povrtnjaku nikad neće biti  ogoljen, bolje ćete iskoristiti biljna hraniva u tlu i vaš će lijepi mješoviti šareni vrt uvijek biti prepun zdravoga i kvalitetnoga povrća i prelijepoga mirisnog cvijeća svih duginih boja. 

Zasnivanje nove tratine

Premda se trave mogu sijati tijekom cijele godine, novu tratinu najčešće zasnivamo u rano proljeće, u ožujku i travnju, kad je vlažnost i temperatura tla i zraka povoljna za nicanje. 

Ljeta su u našim krajevima, i na Jadranu i u kopnenom području, posebice proteklih godina, prilično vruća i sušna, pa to doba nije povoljno za zasnivanje tratine jer bi novozasijanu površinu trebalo neprestano zalijevati. 

Stoga je bolje, ne stignete li sjetvu obaviti u proljeće, trave koje će činiti vaš lijepi novi zeleni sag posijati potkaj ljeta i na početku jeseni: potkraj kolovoza, u rujnu i na početku listopada. 

Brižljivo izaberite najpogodniju travnu smjesu za svoj vrt. Koje ćete trave izabrati ovisi o plodnosti tla, klimi i svojstvima trava, ali i o tome hoće li tratina biti samo ukras vrta ili će služiti za dječju igru, smještaj stola i roštilja, ležaljki za odmor i slično. 

Važno je i koliko vremena namjeravate utrošiti na tratinu, jer neke trave zahtijevaju redovitu gnojidbu i njegu. Da bi tratina bila lijepa i ravnomjerno zelena cijele godine, trave se moraju gusto razrastati i brzo obnavljati nakon košnje, te dobro podnositi gaženje, bolesti, niske temperature i snježni pokrivač.

 

U poljoprivrednim ljekarnicama i vrtnim centrima možete pronaći raznovrsne travne smjese u manjim pakiranjima za male vrtove, i to za različite namjene i položaje. 

Za sunčane dijelove vrta i plitka, pjeskovita i suha tla izaberite travne smjese koje sadržavaju tankolisnu rosulju, običnu i crvenu vlasulju, engleski ljulj, puzavi troskot i trstastu vlasulju. 

Za sjenovite dijelove vrta izaberite travne smjese koje sadržavaju engleski ljulj, crvenu vlasulju, busenastu crvenu vlasulju, pršljenastu crvenu vlasulju, livadnu vlasnjaču, šumsku vlasnjaču i tankolisnu rosulju. 

Smjesa za vlažna i teška glinasta tla može sadržavati i nisku, vrlo otpornu sitnolisnu bijelu djetelinu koja odlično veže tlo, uspijeva i na kiselim tlima te upija dušik iz zraka. Tratina će svake godine u proljeće biti posuta bijelim točkicama dodate li travnoj smjesi i sjeme običnih tratinčica.

U posve zasjenjenim dijelovima vrta, posebice ispod velikih stabala bora, smreke i jele, tlo je suho, iglice četinjača ga zakiseljuju, pa trava ne uspijeva. Ne ustrajte na tratini, nego tlo pospite grubo usitnjenom korom drveća.
Kao dobra zamjena za travu, posebice na manjim površinama što nisu predviđene za hodanje, mogu poslužiti i niske trajnice, vazdazeleno grmlje i puzavice. 

Na polusjenovitu i sjenovitu staništu tlo će vrlo brzo prekriti volujsko oko, kavkaska potočnica, jaglaci, pjenica, bergenija, patuljasta astilba, niske mlječike, modrica, ljubica, krespin, broćika, valdštajnija, vrkuta, mala pavenka, puzava kurika, golterija, pahisandra ili sitnolisni bršljan.

Ne patite li za travnatim sagom, u prijatelja ili susjeda poljoprivrednika u kraju u kojem namjeravate oblikovati novu tratinu pokupite sjeme koje se natrusilo ispod stoga ili bala sijena. Sjetvom tog sjemena dobit ćete prirodan travnjak s velikim brojem različitih vrsta, koji će i bez zalijevanja u ljetnim mjesecima lakše prebroditi sušu i visoke temperature. Neovisno o tome koje ćete trave izabrati, za svaki četvorni metar tratine pripremite 30 - 35 g travne smjese. Prije sjetve tlo preorite, preštihajte ili prekopajte, usitnite grabljama i uklonite korov, osobito korijenje i podanke nepoželjnih višegodišnjih biljaka, pa cijelu površinu što bolje poravnajte. 

Tlo slabije plodnosti pritom pognojite bilo kojim organskim gnojivoom: stajnjakom, kompostom, gnojem peradi ili tvorničkim peletiranim organskim gnojivima, kako biste poboljšali mikrobiološku aktivnost i mrvičavost tla te sposobnost zadržavanja vode. Ljepljivim glinastim tlima dodajte i pijesak za popravljanje mehaničkog sastava tla i poboljšavanje propusnosti.
Tlo povaljajte ili lagano ugazite daskama pričvršćenim na vrtlarske čizme remenčićima ili uzicom. Uz rubove buduće tratine motičicom izvucite jarčiće i posebno ih zasijte kako bi rub gusto obrastao travom. 

Potom cijelu površinu podijelite na nekoliko dijelova, a ukupnu količinu sjemena razdijelite u isto toliko posudica. Zasijte iz zamaha, hodajući polako u dva smjera, svaki dio tratine posebno, kako bi se sjeme što ravnomjernije raspodijelilo po cijeloj površini. Grabljicama sjeme ukopajte na dubinu 1 - 1,5 cm. 

Nakon toga cijelu površinu ponovno čvrsto ugazite ili povaljajte te lagano poprskajte. Bude li vrijeme povoljno, a tlo dovoljno vlažno, trava će niknuti za 8 - 14 dana. 

Za lijepih i toplih dana, uz jaku noćnu rosu, trava brzo raste pa će vaša lijepa zelena tratina ubrzo doseći visinu od desetak centimetara kad je valja prvi put pokositi.

Plan uzgoja povrća

Kad se odlučite koje ćete vrste povrća uzgajati u svom novom povrtnjaku i na koliko velikoj površini, u skladu s plodoredom koji ste odabrali, povrće rasporedite na pojedina polja i gredice. 

Kako biste što bolje iskoristili površinu povrtnjaka dobro je znati najpovoljnije rokove sjetve i sadnje pojedinih vrsta povrća, broj tjedana od sjetve do potrošnje, potrebnu količinu sjemena, potreban prostor, razmake između redova, povoljne sljedeće kulture i slične podatke što ćete ih pronaći u tablicama koje prilažem uz ovaj tekst.

    

Vrsta povrća	Količina sjemena za jedan red duljine 4 m (g)	Klijavost  (godina)	Dubina sjetve  (cm)	Broj tjedana od sjetve do potrošnje
mrkva	5	3-5	1,5	12 - 24
peršin	8 -10	2	1,5	32
pastrnjak	5	1	1,5	32
cikla	5	2	2,5	16
celer	2,5	4	1	20 - 28
luk	50 - 60 lučica	-	5	20
poriluk	2,5	4	1,5	26
kelj	2,5	4 - 5	1,5	20
kelj pupčar	2,5	4	1,5	18 - 24
cvjetača	2,5	3	1,5	18 - 24
korabica	5	4	1,5	14
rotkvice	2,5	4	1,5	5 - 6
brokula	2,5	3	1,5	24 - 52
špinat	2,5 - 3	2	2,5	10
salata	2,5	3	1,5	10
rajčica	2,5	3	1,5	16
krastavci	15 sjemenki	6	2,5	14
tikvice	10 sjemenki	6	3	14 - 16
grašak	20	2	5	14
grah mahunar	15 - 20	2	5	12

Rokovi sjetve i sadnje pojedinih vrsta povrća ovise o svojstvima svake biljke te o vremenskim prilikama pojedinoga kraja, pa je tako u kontinentalnom području Hrvatske najpovoljnije vrijeme za sadnju presadnica rajčice, paprike i slična povrća kojemu je potrebno mnogo topline sredina svibnja, grah mahunar možete sijati od svibnja do srpnja, a ozimi špinat valja posijati u listopadu.  
Vodite brigu i o načinu uzgoja pojedinih vrsta; neke vrste povrća, primjerice tikvice, krastavce, grašak, grah mahunar i slično, sijemo izravno na gredice, a neke, primjerice rani kupus, kelj, rajčice, paprike i slično, sijemo u posude ili u klijališta pa uzgojene presadnice tzv. flance, sadimo na gredice kad prođe opasnost od mraza. 

Precizno isplanirajte kada ćete i gdje uzgajati presadnice kako ne biste neke vrste posijali prerano, a neke prekasno. 

No klimatske promjene sve jače utječu na naše povrtlarske kulture pa ćemo morati i rokove sjetve i sadnje možda već ove godine, a u idućim godinama sigurno, mijenjati i prilagođavati izmijenjenim vremenskim prilikama.

       KALENDAR SJETVE I SADNJE POVRĆA U KONTINENTALNOM PODRUČJU

IZRAVNA SJETVA	SJETVA ZA UZGOJ PRESADNICA	SADNJA
VELJAČA	VELJAČA	VELJAČA
GRAŠAK, ROTKVICA	KUPUS RANI, KELJ, CVJETAČA, KORABICA, SALATA, RAJČICA, PAPRIKA, PATLIDŽAN	LUK KOZJAK
OŽUJAK	OŽUJAK	OŽUJAK
MRKVA, PERŠIN, PASTRNJAK, CRNA ROTKVA, ROTKVICA, GRAŠAK, BOB, ŠPINAT, CRNI KORIJEN	KUPUS RANI, KELJ RANI, CVJETAČA RANA, KORABICA RANA, SALATA, RAJČICA, PAPRIKA, PATLIDŽAN, CELER, PORILUK	LUK, ČEŠNJAK, LUK KOZJAK, SALATA, RABARBARA, HREN
TRAVANJ	TRAVANJ	TRAVANJ
MRKVA, PERŠIN, CIKLA, ŽUTA REPA, CRNA ROTKVA, ROTKVICA, CRNI KORIJEN, ŠPINAT, BOB, GRAŠAK	ŠPARGA, KUPUS KASNI, KELJ KASNI, CVJETAČA KASNA, KORABICA KASNA, PORILUK, SALATA	KUPUS RANI, KELJ RANI, CVJETAČA RANA, KORABICA RANA, SALATA, ŠPARGA, HREN
SVIBANJ	SVIBANJ	SVIBANJ
CIKLA, ŽUTA REPA, CRNI KORIJEN, CRNA ROTKVA, SALATA, GRAH MAHUNAR, KRASTAVCI, TIKVICE, BUNDEVA PEČENICA, KUKURUZ ŠEĆERAC	KUPUS KASNI, SALATA, KELJ KASNI, KELJ PUPČAR, BROKULA, PORILUK, CVJETAČA KASNA, KORABICA KASNA	CELER, SALATA, RAJČICA, PAPRIKA, PATLIDŽAN, PORILUK
LIPANJ	LIPANJ	LIPANJ
MRKVA, CIKLA, ŽUTA REPA, RADIČ, CRNA ROTKVA, GRAH MAHUNAR, KUKURUZ  ŠEĆERAC	KORABICA KASNA, PORILUK, SALATA, ENDIVIJA, RADIČ	KUPUS KASNI, KELJ KASNI, SALATA, KELJ PUPČAR, BROKULA, PORILUK, CVJETAČA KASNA, KORABICA KASNA
SRPANJ	SRPANJ	SRPANJ
ŽUTA REPA, ROTKVA, BIJELA REPA, KINESKI KUPUS, GRAH MAHUNAR, CIKLA, MRKVA	PORILUK, KORABICA KASNA, ENDIVIJA	KUPUS KASNI, KELJ KASNI, KORABICA KASNA, SALATA, RADIČ, PORILUK
KOLOVOZ	KOLOVOZ	KOLOVOZ
ŠPINAT, CIKLA, SALATA ZIMSKA, LUK SREBRNJAK, KINESKI KUPUS, BLITVA	SALATA ZIMSKA	KORABICA KASNA, ENDIVIJA, PORILUK, LUK KOZJAK
RUJAN	RUJAN	RUJAN
ŠPINAT, MATOVILAC, ROTKVICA	SALATA ZIMSKA	SALATA ZIMSKA, LUK SREBRNJAK, ČEŠNJAK, LUK KOZJAK
LISTOPAD	LISTOPAD	LISTOPAD
ŠPINAT OZIMI		SALATA ZIMSKA, KELJ ZIMSKI, LUK SREBRNJAK

 

Ako je vaš vrt malen, a želite jesti povrće iz vlastita povrtnjaka, površinu za uzgoj povrća što vam je na raspolaganju valja što bolje iskoristiti. Kako biste uzgojili što više povrća i u tom malom povrtnjaku, možete po dvije kulture istodobno uzgajati na istoj površini. Primjerice, špinat ili blitvu posijete u jesen i ostaje na gredici do travnja. 

Potkraj ožujka ili na početku travnja među špinat možete posaditi rani kelj ili kupus, koji ćete dalje uzgajati na toj površini nakon što špinat počupate. 

Slično tome, u usjev bilo koje povrtne kulture u rano proljeće možete posijati rotkvice koje dorastu za potrošnju za 4 - 5 tjedana. Kad ih poberete glavni usjev dalje neometano raste. Tako možete slagati različite kombinacije svake godine, pa izabrati one najpovoljnije, imajući uvijek na umu glavna pravila plodoreda.

Mogućnosti je mnogo, povrće doista možete uzgajati, ovisno o klimatskim prilikama kraja u kojem živite, na različite načine i u različito vrijeme tijekom godine, posebice ako imate i mali plastenik ili staklenik pa možete sezonu uzgoja povrća započeti ranije u proljeće i produljiti do dugo u jesen.

Površinu povrtnjaka možete racionalno iskoristiti i tako da ispod visokog povrća kojemu je potrebno više mjesta sadite ili sijete manje bujne vrste koje brzo dospijevaju za berbu. 

Uz rub gredice s krastavcima možete primjerice posijati špinat, ispod kelja pupčara i brokule kasnu korabicu i rotkvice, a među luk srebrnjak matovilac. 

Pokraj rajčica dobro uspijeva bosiljak, a presadnice salate, endivije i radiča možete posaditi gdje god ima mjesta, među kupus, kelj i druge vrste povrća. 

Kad birate povrće za mješoviti uzgoj na pojedinim gredicama uvijek imajte na umu koliko je prostora svakoj biljci potrebno za normalan rast; podatke o tome za neke vrste povrća pronaći ćete u priloženoj tablici.

VRSTA POVRĆA	POTREBAN PROSTOR   ( u cm)
cvjetača	50 x 50
brokula	40 x 40
grah mahunar	40 x 40
češnjak	20 x 20
korabica	25 x 25
zelje	50 x 50
salata glavatica	25 x 25
mrkva	15 x 15
endivija	30 x 30
blitva	35 x 35
rotkvice	10 x 10
crna rotkva	20 x 20
cikla	12 x 12
celer	35 x 35
paprika	30 x 30
rajčica	60 x 60
tikvice	100 x 100
luk	12 x 12
radič	15 x 15
kelj pupčar	50 x 50

Kad budete birali povrće za svoj novi povrtnjak uvijek mislite i na to koje će vrste povrća istodobno dobro uspijevati jedna uz drugu, dakle jesu li povoljne ili nepovoljne susjedne kulture. 

Pritom uvijek uzmite u obzir i to koje ćete vrste posijati ili posaditi u proljeće, a koje tijekom ljeta ili u jesen. 

Povoljne susjedne kulture za grašak su primjerice krastavci, kupusnjače, kukuruz šećerac, mrkva, korabica, salata, rotkva, rotkvice, tikvice, kopar, komorač i celer, a nakon kupusa na istoj površini dobro uspijeva endivija, grašak, jagode, grah mahunar, krastavci, krumpir, mrkva, poriluk, salata, celer, špinat, luk i kukuruz šećerac.

VRSTA POVRĆA	POVOLJNI SUSJEDI	NEPOVOLJNI SUSJEDI
krastavci	grah mahunar, kopar, grašak, komorač, salata, kukuruz šećerac, luk, poriluk, kumin	rotkva, cikla, kupusnjače, mrkva, rajčica, celer, krumpir
krumpir	grah mahunar, bob, kupusnjače, korabica, kukuruz šećerac, špinat, kadifica, kumin, korijandar, dragoljub	grašak, krastavci, češnjak, cikla, luk, tikvice, rajčica, celer, suncokret
češnjak	jagode, krastavci, mrkva, cikla, rajčica	grašak, kupusnjače, grah mahunar, krumpir, poriluk, luk
kupusnjače	grah, kopar, endivija, grašak, salata, celer, špinat, rajčica, poriluk	jagode, češnjak, luk, krastavci, grbica, krumpir
korabica	grah mahunar, grašak, krumpir, salata, rajčica, rotkvice, cikla, celer, špinat, poriluk	kupus, kelj, cvjetača, brokula
salata	grah mahunar, rotkvice, boreč, krasuljica, kopar, grašak, jagode, krastavci, kupusnjače, poriluk, mrkva, rajčica, luk, vlasac	peršin, celer, rotkva
mrkva	luk, češnjak, poriluk, salata, rotkvice, rajčica, grašak, vlasac, kopar	cikla, rotkva
celer	grah mahunar, grašak, salata, špinat, rajčica	krumpir, krastavci, peršin
luk	čubar, kopar, salata, mrkva, cikla, jagode	grah mahunar, grašak, krumpir, kupusnjače, češnjak, poriluk, rotkvice, rotkva, šparga
poriluk	krastavci, kupusnjače, korabica, salata, celer	grah mahunar, grašak, češnjak, blitva, cikla, luk
blitva	grah mahunar, kupusnjače	poriluk, rotkva
cikla	krastavci, češnjak, korabica, luk	krumpir, blitva, mrkva, poriluk, špinat, rajčica, grah mahunar
tikvice	grah mahunar, luk	krumpir
rotkva	grah mahunar, grašak, zeljarice, salata, špinat, rajčica	mrkva, krastavci, blitva
rajčica	češnjak, peršin, celer, luk, dragoljub, bosiljak, grbica	grah mahunar, grašak, krumpir, komorač, krastavci, cikla, kukuruz šećerac
špinat	kupusnjače, grah mahunar, korabica, krumpir, rotkva, celer, rajčica	cvjetača, rukola
grah mahunar	krastavci, krumpir, kupus, salata, blitva, rotkva, celer, špinat, tikvice, jagode	grašak, češnjak, luk, poriluk, rajčica, cikla
matovilac	kupus, kelj, poriluk	špinat, blitva
peršin	rajčica, dragoljub	rotkvice, rotkva, luk, poriluk, salata

Prilikom odabira vrsta i sorti povrća za svaku novu povrtlarsku sezonu mislite i na to koje su vrste povrća povoljne kao sljedeće kulture na istoj površini.

Vrsta povrća	Povoljna sljedeća kultura
Kupus, cvjetača, raštika	Endivija, grašak, jagode, grah mahunar, krastavci, krumpir, mrkva, poriluk, salata, celer, špinat, luk, kukuruz šećerac
Grah mahunar	Jagode, krumpir, blitva, poriluk, cikla, špinat, kukuruz šećerac
Salata, endivija	Cvjetača, lisnati kelj, mrkva, poriluk, rotkvice, rotkva, kelj pupčar, kupus, špinat, kukuruz šećerac
Krastavci, tikvice	Cvjetača, raštika tj. lisnati kelj, korabica, poriluk, rotkvice, rotkva, kelj pupčar, kupus, kukuruz šećerac
Krumpir	Cvjetača, grah mahunar, raštika, korabica, kelj pupčar, kupus, kukuruz šećerac
Korabica, kelj pupčar	Endivija, grašak, jagode, bob, krastavci, krumpir, tikvice, mrkva, poriluk, salata, celer, špinat
Mrkva	Cvjetača, grašak, raštika, kupus, poriluk, rotkvice, rotkva, kelj pupčar, luk
Poriluk	Cvjetača, grah mahunar, bob, raštika, korabica, blitva, celer, rotkvice, rotkva, cikla, kupus, kukuruz šećerac
Rotkvice, rotkva	Grah mahunar, grašak, jagode, bob, raštika tj. lisnati kelj, krastavci, krumpir, tikvice, poriluk, celer, špinat, kukuruz šećerac, luk
Cikla, blitva	Grah mahunar, bob, poriluk, celer, kukuruz šećerac
Celer	Cvjetača, raštika, korabica, poriluk, rotkvice, rotkva, kelj pupčar, cikla, kukuruz šećerac
Špinat	Jagode, poriluk, kukuruz šećerac
Luk	Cvjetača, lisnati kelj, krastavci, korabica, tikvice, blitva, rotkvice, rotkva, kelja pupčar, cikla, kupus, kukuruz šećerac

Kad donesete konačnu odluku što ćete uzgajati, kada i kako, sve što budete isplanirali za prvu godinu skicirajte tako da nacrtate svaku gredicu, podijelite je u redove i zapišete što ćete sijati ili saditi u proljeće, što tijekom ljeta, a što u jesen.
Tako na jednoj gredici povrće možete rasporediti na sljedeći način:
1. U prvi red u proljeće posadite luk, kad ga poberete posijte crnu rotkvu, kad počupate rotkvu u jesen posijte špinat koji ostaje do sljedećeg proljeća na gredici.
2. U drugi red u proljeće posijte ranu mrkvu pomiješanu s rotkvicom, rotkvice ćete ubrzo pojesti, a mrkva ostaje do konca ljeta; kad izvadite mrkvu posadite flance endivije.
3. U treći red posijte blitvu, berite je tijekom ljeta i ostavite da prezimi do proljeća.
4. U četvrti red u proljeće posijte peršin, a kad ga u jesen izvadite, posadite flance zimske salate.

    

PROLJEĆE	LJETO	JESEN
4. red  PERŠIN	PERŠIN	SALATA ZIMSKA
3. red  BLITVA	BLITVA	BLITVA
2.red  MRKVA+ROTKVICA	MRKVA + ROTKVICA	ENDIVIJA
1. red  LUK	CRNA ROTKVA	ŠPINAT

Zimske i ranoproljetne dane, kad je vani hladno, kad pada snijeg ili pljušti kiša i puše hladan vjetar, a mi sjedimo zavaljeni u mekanu fotelju i nestrpljivo čekamo početak nove vrtlarske sezone, svake godine iskoristite za prelistavanje vrtlarskih priručnika i biranje povrća koje ćete uzgajati, rokova sjetve i sadnje, proučavanje dobrih i loših susjeda te skiciranje plana svake gredice.

Tijekom godine bilježite u vrtlarski podsjetnik kako pojedina kultura uspijeva i koliki vam je bio urod. Ti će vam podaci znatno olakšati planiranje uzgoja povrća u nadolazećim godinama.
Ako imate velik vrt pa znatan dio parcele možete izdvojiti za povrtnjak, neće biti teško napraviti plan uzgoja povrća jer će biti dovoljno mjesta za uzgoj svega što želite. Isplanirati mali povrtnjak malo je teže pa se nadam da će vam moje tablice u tome bar malo pomoći.