Rana jesen

Kad počnu dozrijevati plodovi drijenka, gloga, lijeske i šipka znamo da je nastupila fenološka rana jesen koja u našim krajevima u Srednjoj Europi traje od 1. rujna do 15. listopada. Temperature bi se u to doba u unutrašnjosti Hrvatske trebale pomalo spuštati, vrelo ljeto bi trebalo završiti, a sve češće su jutarnje magle. Ako bude sreće da potkraj rujna padne kiša, naši će vrtovi nakon vrućeg i suhog ljeta malo živnuti.
Ugodni i topli ranojesenski dani pogoduju rastu biljaka pa povrće još uvijek raste, cvijeće i dalje obilno cvate. Lijepo vrijeme pogoduje i nama pa ugodne dane možemo iskoristiti za sve važne ranojesenske radove u našim vrtovima.
U korisnom dijelu vrta veći dio radova u ranu jesen odnosi se na berbu, vađenje i spremanje povrća i voća za zimu. U povrtnjaku berite zelje, kelj, cvjetaču, korabicu, brokule, kelj pupčar, kineski kupus, komorač, salatu, endiviju, radič, blitvu, špinat, rajčice, krastavce, paprike, patlidžane, bamiju, tomatiljo, kasne mahune, tikvice, dinje, lubenice, raštiku, artičoke i kukuruz šećerac. Vadite peršin, mrkvu, celer, pastrnjak, ciklu, rotkvu, podzemnu korabu, crni korijen, bijelu i žutu repu, poriluk i hren.
Želite li u kopnenom području produljiti vegetaciju i berbu do kasne jeseni, na gredice s kojih nije sve ubrano postavite konstrukciju niskih i visokih tunela. Prije prvih jesenskih mrazova na nju navucite netkanu ili najlonsku foliju pa će i u studenom još biti povrća za berbu.

Gredice s kojih ste sve povrće pobrali štihajte i gnojite, pa pripremite za uzgoj ozimih kultura. U kopnenom području izravno, prema plodoredu, na početku rane jeseni posijte rotkvice, a do kraja razdoblja špinat, matovilac i vrtnu krešu tj. grbicu. Posadite češnjak, luk kozjak, luk srebrnjak, lučice za mladi luk, špargu i rabarbaru te presadnice zimske salate i ozimog kelja. U jadranskom području s blagom klimom izravno posijte salatu mrkvu, peršin i bob, posadite artičoke i presadnice endivije, radiča, salate i ozime cvjetače. Nakon presađivanja flanaca sve biljke uvijek treba dobro zaliti.
Na gredicu za uzgoj presadnica u kopnenom području posijte na početku rane jeseni ozimu salatu, a u primorskom području i ozimi kelj te luk srebrnjak. Višegodišnje biljke na gredici za ljekovito i začinsko bilje, primjerice matičnjak i metvicu, razdijelite i rasadite, osobito ako su se jako raširile te ih pognojite zrelim kompostom. Kelj pupčar, brokulu, kinesko zelje, korabicu, mrkvu, poriluk i drugo kasno povrće okopajte i nagrnite te prema potrebi prignojite mineralnim gnojivom s većim udjelom kalija, pogotovo ako je tlo u povrtnjaku slabije plodno.
U godinama kad ljeti vlada suša, povrće i na početku rane jeseni valja redovito zalijevati. No od sredine rujna prestanite zalijevati, kako bi se povećala količina suhe tvari u tkivu biljaka. Povrće koje sadržava manje vode može se dulje čuvati. Tlo na gredicama s rajčicama neka bude neprestano podjednako vlažno kako se plodovi ne bi raspucavali. Kad dani i noći postanu hladniji, još će mnogo plodova rajčice dozreti, osobito na dobro razvijenim biljkama kojima ste u kolovozu otkinuli vrhove s novim cvjetovima. Za razvitak plodova iz tih cvjetova u jesen u našim krajevima nema naime dovoljno vremena.
U voćnjaku je naradosnije vrijeme u godini jer u ranu jesen dozrijevaju šljive, jabuke, kruške, lješnjaci, orasi, a u jadranskom području ima i smokava, rogača, badema, kasnih bresaka i mandarinki. Pripremite letvarice i slične sandučiće za voće, očistite police u spremištu na koje ćete ih složiti. Ako voća ima mnogo, valja se odlučiti koliko ćemo voća ostaviti za jelo u svježem stanju, ovisno o tome imamo li spremište gdje se voće može dulje očuvati, te hoćemo li dio uroda zalediti ili odmah skuhati pekmez, kompot, sokove, sirupe i slično.

Nakon berbe, kad otpadne lišće, voćke možete početi orezivati. Budete li uklanjali deblje grane, rane nastale rezom ne zaboraviti premazati zaštitnom pastom ili cjepljarskim voskom. Vrijeme je i za orezivanje malina, kupina, ribiza i ogrozda: prorijedite grmove, odrežite osušene šibe malina i kupina koje su ove godine dale rod te ukonite sve zaražene izbojke.
I u ukrasnom dijelu vrta u ranu jesen ima dosta posla. Prikupljajte sjemenke cvijeća koje želite sačuvati, osobito onih vrsta koje ne podnose presađivanje, kako biste ih u proljeće mogli posijati na željeno mjesto.

Cvjetnjake i dalje treba plijeviti i okopavati, uklanjati ocvale cvjetove, osobito trajnica i ruža jer stvaranje plodića i sjemenki nepotrebno iscrpljuje biljke. Odrežite također i sve oštećene i osušene grančice ruža, a ružama penjačicama potkraj rujna skratite predugačke grane. Uzgajate li celozije, lunarije i fizalis i slično cvijeće koje se može sušiti, odrežite cvatove i zavežite ih u kitice pa ih objesite da se što brže osuše na propuhu.
Rana jesen je povoljno doba za sadnju trajnica te vazdazelena drveća i grmlja. Zbijene korijenove bale sadnica s gusto isprepletenim korijenjem rastresite pa ih uronite u kantu s vodom kako bi biljke prije sadnje dobile zalihu vode. Trajnice koje cvatu u proljeće i ljeti, npr božur, najbolje je posaditi u prvom desetodnevlju rujna, kako bi biljke do zime imale dovoljno vremena da se prime i ukorijene. Prije sadnje tlo dobro prorahlite, ukopajte kompost i uklonite što više korijenja korova. Početak i sredina rujna najbolji je termin i za vađenje, dijeljenje i presađivanje trajnica.
Vrijeme je i za sadnju tulipana, narcisa, zumbula, visibaba, ozimnica, kionodoksa i sličnoga lukovičasta i gomoljasta cvijeća otporna na hladnoću. Sve posađeno bilje, i drveće i cvijeće, poslije sadnje dobro zalijte da se korijenje i lukovice stope s tlom; to je biljkama poticaj za stvaranje novoga korijenja.

Gladiole izvadite u ranu jesen dok su im listovi još zeleni i odrežite ih 2-3 cm iznad gomolja kako biste spriječili tripse tj. resičare da iz lišća pređu u gomolje na kojima ispod ljuskica prezimljuju. Kad se osuše, gomolje pažljivo pregledajte i spremite na prezimljavanje u podrum u kojem je temperatura zimi oko 10ºC.

U prvom desetodnevlju listopada izravno na cvjetnu gredicu možete posijati ljetni kokotac, obični i islandski mak, neven, kalifornijski mak, različak i crnjiku, jednogodišnje cvijeće koje bolje uspijeva i ranije cvate ako ga posijete u jesen a ne na proljeće.
U ranu jesen trebalo bi posaditi presadnice dvogodišnjega cvijeća: maćuhica, potočnica, tratinčica i turskih karamfila.
Do sredine listopada izvadite, razdijelite i presadite hoste, djevojačko oko, pupoljku, astilbe, žuti stolisnik i slične trajnice koje cvatu u proljeće i ljeti. Pampas travu i slične velike ukrasne trave povežite u svežanj.
Budete li na istu gredicu sadili dvoljetnice, trajnice i lukovičasto cvijeće, uvijek najprije posadite sadnice a potom između njih pomoću sadilice za lukovičasto cvijeće popikajte lukovice. Sve posađeno bilje dobro zalijte.

Vrijeme između kolovoza i listopada povoljno je za jesensku gnojidbu tratine mineralnim gnojivima s većim udjelom kalija što omogućuje da „zeleni sag“ dobro podnese zimsku hladnoću i dočeka proljeće u dobroj kondiciji. Pognojiti možete i mlada stabla četinjača te ruže i ostalo grmlje, jer kalij jača biljna tkiva pa poboljšava otpornost na niske temperature.
U ranu jesen, ako je potrebno, još jednom ošišajte živice i oblikovano ukrasno grmlje. Travnjake redovito kosite svakih desetak dana, pokošenu travu prosušite i odložite u kompostište, a kad trava na dvorištu bude suha, travnjak prihranite zrelim kompostom i peletiranim stajnjakom. Udubljene dijelove travnjaka popunite zemljom i kompostom ili supstratom u kojem ste u posudama uzgajali kane, pelargonije i drugo ukrasno bilje. Osim toga sada se može zasnovati i novi travnjak jer je tlo još uvijek dovoljno toplo da trava brzo nikne.

U ranu jesen bi trebalo pronaći malo vremena i za prebacivanje kompostne hrpe; dobro je promiješajte i prorahlite da se prozrači i prosuši, a zreli kompost odvojite za kasnojesensku gnojidbu.
Osjetljivo bilje u posudama na balkonu i terasi: kaktuse, fikus, monsteru, limun, oleander i slično, koje u našem brdskom i kopnenom području ne može tijekom zime ostati vani, sklonite u ranu jesen pod krov kako biste ih zaštitili od kiše.

Prije nego što ih sklonite u kuću ili u staklenik, optrgajte sve oštećene, oboljele ili uvenule cvjetove, stabljike i listove. Biljke u posudama sve sporije rastu kako su dani sve kraći pa ih pomalo prestanite dohranjivati i rjeđe zalijevajte.

Otporno ukrasno grmlje i cvijeće u posudama na dvorištu, na balkonu ili na terasi, koje prezimljuje vani, također sklonite od kiše i smjestite uza zid kuće da se pripremi za mirovanje.
Pelargonije i drugo cvatuće bilje u posudama na terasi i na balkonu može ostati vani sve do prvog mraza. Ne treba ih više gnojiti; samo ih po potrebi zalijevajte i uklanjajte ocvale cvjetove. Pelargonije i fuksije možete razmnožiti ukorjenjivanjem reznica u malim lončićima.
Osjetljivo kućno bilje koje je ljeto provelo na balkonu treba skloniti u kuću jer su povećana vlaga i hladne noći za njih nepovoljne.

E sad, lijepo je sve to što bi trebalo napraviti u ranu jesen nabrojila Stara vrtlarica, no pitanje je što ćemo od svega toga uspjeti učiniti u našim vrtovima, osobito ako se vrućina nastavi, ako sunce i dalje bude pržilo, a temperature budu tijekom dana i dalje više od 30 Celzijevih stupnjeva. No ipak se nadam da će biti dovoljno ugodnih dana da sve radove u vrtu, ili ujutro ili predvečer, obavimo na vrijeme, smireno i s radošću, bez žurbe.

Kasno ljeto

Puna cvatnja sitnolisne lipe znak je da nastupa fenološko kasno ljeto koje u našim krajevima u Srednjoj Europi traje od 15. srpnja do 1. rujna. Tijekom dana, kad je vruće i sparno, a temperature mogu biti i više od 35°C, nije preporučljivo raditi u vrtu. Sve poslove, a osobito zalijevanje povrća i cvijeća valja obaviti tijekom jutra ili predvečer. I uvijek neka bude kapica, rubac ili šeširić na glavi. Osim velikih vrućina, radove u vrtu tijekom kasnoga ljeta mogu ometati i iznenadne ljetne oluje, pljuskovi i grmljavina.

A kakva je situacija u korisnom dijelu naših vrtova?
Povrtnjak je pun povrća, pa beremo rajčice, tikvice, krastavce, kukuruz šećerac, mahune, korabice, kupus, kelj, blitvu, salatu, rano zelje, kelj, korabicu, cvjetaču, ciklu, mrkvu, peršin, luk, češnjak, paprike, patlidžane, dinje i lubenice, a naći će se i pokoja podzemna koraba te ljetna rotkva. Mahune su najbolje kad su mlade i nježne. Stoga ih berite redovito, i to one koje kad ih savinete odmah puknu, a na prerezu su sočne. Redovito pobiranje potiče cvatnju i zametanje novih mahuna. Rajčice berite kad su plodovi posve zreli i crveni, ali još tvrdi, jer tada sadržavaju najviše vitamina. Na vrijeme otkidajte zaperke, a stabljike vežite uz kolce.



Poslije berbe prazne gredice raščistite, prekopajte, pognojite i pripremite za kasnoljetnu sjetvu i sadnju. Izravno ili na posebnu gredicu za uzgoj presadnica, ovisno o načinu uzgoja pojedine kulture, posijte podzemnu korabu, crnu rotkvu, postrnu bijelu repu, rotkvice, kasne korabice, ciklu, niski grah mahunar, krastavce za kiseljenje, špinat, blitvu, salatu, endiviju, radič, kinesko zelje, pak choi, ozimi kelj, raštiku, vrtnu krešu, rukolu, kopar, mrkvu, peršin i luk srebrnjak, a potkraj ljeta, osobito u planinskim krajevima, možete posijati i grašak. 

Presadnice salate, endivije, radiča, poriluka i luka kozjaka, kasne korabice, kelja pupčara, cvjetače, raštike, brokule, zimskoga kupusa i kelja posadite navečer ili za oblačna vremena na pripremljene gredice u povrtnjaku. Poslije sadnje sve presadnice dobro zalijte.



Tijekom kasnoga ljeta možete posijati i raž, pšenicu, zob, ječam, krmne repice, uljanu repicu, uljanu rotkvu i slične usjeve za zelenu gnojidbu, koji obogaćuju tlo humusom i popravljaju njegovu plodnost posebice u portnjaku koji je dugi niz godina bio gnojen samo mineralnim gnojivima.
Prema potrebi posijano i posađeno povrće natapajte navečer ili rano ujutro. Koliko god kiše palo, za vrela ljeta nikad je nije dovoljno. Stoga povrće redovito zalijevajte, ali pazite da ne navlažite listove rajčica, tikvica i krastavaca. Njih zalijevajte laganim mlazom tik uz stabljiku, a s kante maknite ružu, jer su sitne kapljice vode na lišću dovoljne sporama gljivica da prouzroče zarazu. Poslije kiše ili zalijevanja povrće okopajte, ne ujutro nego navečer, jer se time sprječava isušivanje tla. Osim toga, vlagu u tlu sačuvat ćete prekrijete li gredice debelim slojem staroga sijena, pokošene trave ili slične usitnjene organske zastirke.
Redovito pregledavajte povrće na gredicama, kako biste pravodobno uočili pojavu bolesti i štetnika i spriječili ih da vam počine veću štetu.
Predvečer povrće i cvijeće okopavajte i plijevite kako biste sačuvali vlagu u tlu i spriječili korove da procvatu i osjemene se. Dopustite li da sjemenke korova dozru, nećete ih se moći riješiti najmanje pet godina jer dugo ostaju klijavi. Ako vlada suša povrće i cvijeće po potrebi zalijevajte i malčirajte
Začinsko i ljekovito bilje: timijan, kadulju, čubar, ljupčac, ružmarin, metvicu, matičnjak i slično, režite i sušite u buketićima ili na rešetki u hladu, pa spremite u staklenke. Lišće sadržava najviše aromatskih tvari prije cvatnje, a cvatovi, primjerice nevena, u punoj cvatnji.
U voćnjaku tijekom kasnoga ljeta beremo rane sorte jabuka i krušaka, a valjalo bi orezati višnje, ribiz, ogrozd, maline i kupine. 

Vrijeme je za zelenu rezidbu voćaka, posebice jabuka, jer se time održava uzgojni oblik voćki. U nasadu malina uklonite stare izdanke, a mlade prorijedite. Izdanke kupina vežite uz žicu i prema potrebi prorijedite ih i prikratite. Sve dvogodišnje izdanke koji su ove godine dali rod, te suhe, zakržljale i slomljene grane kupina valja orezati poslije berbe u razini tla. U kolovozu se može obaviti cijepljenje tj. okuliranje na spavajući pup. 

Ako planirate na jesen posaditi još koju voćku sada valja pripremiti tlo i iskopati jame za sadnju.
U ukrasnom dijelu vrta redovito uklanjajte ocvale cvjetove na ukrasnom grmlju, jednoljetnicama, trajnicama i ostalom cvijeću kako bi što dulje cvalo. Cvjetnjake redovito plijevite da se korov ne osjemeni i samozasije. Stoga sve nepoželjne biljke na gredicama, ako je ikako moguće, počupajte prije no što procvatu.
Visoko cvijeće i penjačice vežite uz oslonac i prikratite ako su neuredne i ako se previše šire. 

Ukrasno grmlje orezujte prema potrebi da održi željeni oblik i da se razviju mladi izboji koji će cvasti sljedeće godine. Ako živica bujno raste, ošišajte je, kao i crnogorično grmlje.
Sredinom kolovoza možete saditi ljiljane, a kad minu ljetne vrućine može se početi sa sjetvom travnjaka i sadnjom crnogoričnoga drveća i grmlja, osobito onoga u posudama.
U kolovozu možete reznicama razmnožiti vazdazeleno ukrasno grmlje, osobito ako vam se staro osušilo pa treba popuniti prazninu u vrtu koja je time nastala. Uzmite nekoliko reznica i utaknite ih u mješavinu pijeska i treseta da se ukorijene. Prije toga dno reznice možete uroniti u hormon za ožiljavanje u prahu - izgleda kao sivi puder, a možete ga nabaviti u poljoprivrednim apotekama.
Dvogodišnje cvijeće, koje ste posijali do sredine srpnja, pikirajte u lončiće ili na novu gredicu kako bi se razvile što snažnije biljke za jesensku sadnju.
Kasno ljeto je idealno vrijeme za prikupljanje zreloga sjemenja jednogodišnjega cvijeća, ostavite da se dobro prosuši u plitkim posudama pa ga spremite u male staklenke ili slične posudice.

Ako ima dosta vlage i trava brzo raste, češće kosite travnjak; ako vlada suša travnjak zalijevajte, ali ne prečesto, bolje je jednom obilno zaliti travu s desetak litara vode po četvornom metru nego češće po malo. Time se bolje razvija korijenje, prodire dublje u tlo i bolje crpi zalihe vode. Za zalijevanje vrta ne trošite pitku vodu iz vodovoda; nastojte skupljati kišnicu ili iskopajte bunar ili postavite pumpu.

Pregledajte kompostište; ako su otpadci presuhi, kompostnu hrpu poškropite vodom pa je prebacite kako biste pomiješali suhe otpatke s površine s onima vlažnima sa dna hrpe. Time ćete gujavicama, kukcima i mikroorganizmima omogućili da što brže i bolje razgrade biljnu masu koja će se pretvoriti u kvalitetan kompost ugodna mirisa.

Tijekom kasnoga ljeta ne zaboravite na biljke u posudama na balkonu, na terasi i u kući koje također valja redovito njegovati: redovito uklanjajte ocvale cvjetove pelargonija i ostalih cvjetnica, brišite prašinu s listova fikusa i sličnih biljaka vlažnom krpicom ili spužvicom, zalijevajte i po potrebi prignojavajte tekućim gnojivima za ljepšu i obilniju cvatnju i rast.

Sredinom kolovoza presadite u svježu zemlju za cvijeće člankoviti kaktus i ciklame i postupno pojačavajte njihovo zalijevanje.
Vrijeme je za razmnožavanje kalanhoje i afričke ljubice reznicama. Odrežite vršne reznice kalanhoje i nekoliko zdravih listova afričke ljubice, uronite ih u hormonski prah za ukorijenjivanje pa popikajte u supstrat za ukorijenjivanje reznica. Kad se ukorijene posadite ih pojedinačno u manje lončiće. 

Ako idete na godišnji odmor lijepo se provedite i malo odmorite, no prije toga se  pobrinite da netko zalijeva vaše biljke u posudama i da malo pripazi na vaš lijepi vrt dok vas nema.

Radič - uzgoj i etioliranje

Od 20.000 biljnih vrsta iz porodice glavočika, lat. Asteraceae, u Hrvatskoj raste njih četiristotinjak. Mnoge su jestive, ljekovite ili ukrasne, a jedna je od njih i cikorija, vodopija ili divlji radič, lat. Cichorium intybus, srednje visoka trajnica sa svijetloplavim glavičastim cvatovima. 

Njenom je selekcijom nastao kultivirani radič, lat. Cichorium intybus var. foliosum, jednogodišnja ili dvogodišnja povrtlarska kultura s izrezuckanim ili ovalnim listovima, koja se najčešće uzgaja za zimsko etioliranje, odnosno izbjeljivanje lišća. 

U prvoj godini biljka razvija zadebljali vretenast korijen s mnogo sitnih korjenčića i skraćenu, zadebljalu, konusnu stabljiku s lišćem u obliku rozete.

Iduće godine iz nje se izdiže oko 1 m visoka cvjetna stabljika sa svijetloplavim cvatovima. Iz cvjetića u cvatu nastaju jednosjemeni rebrasti plodići koji dobru klijavost zadržavaju 5 - 7 godina, a u jednom ih je gramu 600 - 700.

Radič, kojeg su poznavali i upotrebljavali kao lijek i hranu već stari Grci i Rimljani, najbolje uspijeva u područjima s umjerenom klimom, na sipkim, dubokim, plodnim, vapnenim tlima. No uz redovito zalijevanje i gnojidbu uspijeva i na nešto lošijim tlima. 

Kultivirani je radič veoma prilagodljiva biljka, pa dobro podnosi i mraz i sušu. To je biljka umjerene klime pa je za rast lišća najpovoljnija temperatura 16 - 23°C. Pri temperaturama nižim od 2°C i višim od 30°C lišće prestaje rasti, a minimalna temperatura klijanja za sjemenke radiča je također 2°C.

U nas su najčešće sorte pan di zucchero, palla rosa, palla bianca, averto, crveni treviški, verona, virtus, witloof, katalonski, bijeli milanski, leonardo, indigo, castelfranco i fidelio. 

                      

  kultivar radiča pan di zucchero

U kontinentalnom području radič sijemo od kraja lipnja do sredine srpnja, a na Jadranu ga valja posijati od lipnja pa sve do rujna, a za lijepa vremena i kasnije, za potrošnju u jesen, tijekom zime i u proljeće.
Posijte ga uza zeljarice ili ispod kukuruza šećerca, na gredice prošle jeseni pognojene s najmanje 2 kg/m² zrela stajskoga gnoja nakon krastavaca, krumpira, kupusnjača, rajčica, graha, graška, salate ili špinata. Za svaki red duljine 4 m potrebno vam je 1 g sjemena; razmak između redova neka bude 20 - 30 cm.

Kad se nakon supki razviju 3 - 4 prava lista, radič prorijedite na razmak od 12 do 15 cm, kako biste uzgojili zadebljalo korijenje promjera 4 - 5 cm, koje zimi možete izbjeljivati.

Osim izravno, radič možete posijati i na posebnu gredicu za uzgoj presadnica, pa ga kasnije presaditi na gredicu za stalni uzgoj. Iz jednog grama sjemena možete dobiti najmanje 450 presadnica, što je dovoljno, uz razmak sadnje od 15 cm, odnosno 25 biljaka na red od 4 metra, za 18 redova. 

Prema tome, za peteročlanu obitelj dovoljna su, uzgojite li godišnje najmanje 1 kg lišća u jednom redu, četiri reda radiča.

Poslije prorjeđivanja ili presađivanja radič redovito okopavajte, plijevite, ako treba zalijevajte i uklanjajte cvatove koji se mogu pojaviti već prve godine. 

Čim lišće bude dovoljno bujno, režite ga ili trgajte za jelo, pazeći da ne oštetite vegetacijske vrhove na "glavi" korijena, kako bi moglo i dalje rasti.

U jadranskom području s blagom klimom radič tijekom zime ostaje u povrtnjaku i bere se kako dospijeva. 

 

U kopnenom području u jesen, potkraj listopada, biljke radiča izvadite, korijenove s lišćem ostavite na gredici 4 - 5 dana, a potom lišće prikratite. 

Pritom pazite da ne oštetite vegetacijski vrh na glavi korijena; ostavite 2 - 3 cm lišća. Korijenje utrapite tj. ukopajte u jamu na zaštićenu mjestu u vrtu, poredavši ih gusto jednog uz drugoga ili složite u pijesak u prikladnu kantu ili sličnu posudu u hladnom podrumu.
Za pospješivanje radiča tj. za razvitak izbijeljenih listova, korijenje izvadite iz trapa ili iz posude u podrumu i složite u drveni štajglec jabučar obložen crnom folijom. 

Na dno sanduka stavite malo vlažnog komposta i korijene složite gusto jedan do drugoga tako da im pupovi budu na istoj razini. Između korijenja dodajte tek toliko komposta da se popune šupljine. 

Sanduk pokrijte crnom folijom tako da iznad korijenja bude oko 20 cm slobodnog prostora, smjestite ga u umjereno toplu i vlažnu prostoriju s temperaturom 14 - 20 Celzijevih stupnjeva i svaka dva do tri dana kompost malo navlažite. 

Za tri tjedna iz vršnih pupova će se razviti bijele izdužene glavice radiča s nježnim krhkim lišćem koje zimi možete jesti svježe kao salatu.

Biljke radiča ne izbjeljujte sve odjednom, istovremeno, nego ih pripremajte za etioliranje postupno, malo po malo, i trošite kako izbijeljene glavice budu  dospijevale za jelo. 

Pokoji red radiča možete i u kontinentalnom području ostaviti zimi u vrtu na gredici. Bude li zima blaga i bez snijega, moći ćete svaki čas ubrati malo lišća, sve do kasna proljeća, kad radič počne "bježati u sjeme".

Rano ljeto

Početak cvatnje bagrema označava fenološko rano ljeto koje u našim krajevima u Srednjoj Europi traje od 1. lipnja do 15. srpnja. A što bi sve trebalo tijekom ranoga ljeta učiniti u korisnom dijelu naših vrtova? Ovisno o tome jesmo li u jesen i u proljeće u povrtnjaku uspjeli sve po planu posijati i posaditi, tijekom ranoga ljeta u kopnenom području za berbu dospijeva grašak i bob, luk srebrenac, češnjak, mlada mrkva, cikla i peršin, salata, blitva, rani kupus, kelj, cvjetača i korabica, mahune, bučice, krastavci, luk, rajčice, paprike i patlidžani. U jadranskom području bit će zrela i pokoja dinja i lubenica.

Tijekom ranoga ljeta za berbu dospijeva luk srebrenac

 Uzgajate li rabarbaru, kad berete peteljke uvijek ostavite polovicu listova, kako bi biljka imala dovoljno lišća za stvaranje novih izbojaka. Peteljku hvatajte što bliže bazi i naglim pokretom prema gore otkinite list da ožiljak na stabljici bude što manji. Kad peteljke postanu spužvaste više nisu za jelo.

Šparoge u novom nasadu koji je ove godine dao prvi urod berite samo do početka lipnja. U starijim nasadima izboje režite sve do trećeg desetodnevlja. Kad završi berba pognojite ih kompostom i gnojivom s podjednakim udjelom dušika, fosfora i kalija i okopajte. Listove koji će ljeti biti lijep ukras vrta ostavite da slobodno rastu.
Gredice s kojih ste pobrali rano povrće prorahlite vilastom štihačom i plitko ukopajte kompost pa pridržavajući se izabranog plodoreda izravno posijte mrkvu, peršin, ciklu, rotkvu, podzemnu korabu, postrnu bijelu repu, blitvu, salatu, kinesko zelje, niski grah mahunar, kukuruz šećerac, krastavce, tikvice, endiviju, radič i komorač. Na gredicu za uzgoj presadnica posijte cvjetaču, korabicu, salatu, endiviju i radič. U jadranskom području posijte i kupus, zimski kelj, kelj pupčar i raštiku.
Presadnice kupusa, kelja, kelja pupčara, salate, poriluka, radiča, endivije, brokule, kelja pupčara i cvjetače navečer ili za oblačna vremena posadite na pripremljene gredice. Ne zaboravite svaku biljku poslije sadnje dobro zaliti. Na Jadranu posadite i rajčice i paprike za kasnoljetnu i jesensku berbu. Prema potrebi posijano i posađeno povrće dodatno zalijevajte navečer ili rano ujutro.
Koliko god kiše palo, za vrela ljeta nikad je nije dovoljno. Stoga povrće redovito zalijevajte jednom tjedno ako ne padne kiša, ali pazite da ne navlažite listove rajčica, tikvica i krastavaca. Njih zalijevajte laganim mlazom tik uz stabljiku, a s kante maknite ružu, jer su sitne kapljice vode na lišću dovoljne sporama gljivica da prouzroče zarazu. Poslije kiše ili zalijevanja povrće okopajte, ne ujutro nego na večer, jer se time sprječava isušivanje tla.
Rajčice na gredicama za uzgoj polodovita povrća redovito vežite uz potpornje i na vrijeme im otkidajte zaperke, da se prejako ne razgranaju.

Rajčice na zastirci od sijena tijekom ranoga ljeta brzo rastu

Sve gredice u povrtnjaku redovito okopavajte i plijevite ili tlo prekrivajte organskom zastirkom (lišće, sijeno, pokošena trava i slični usitnjeni otpaci iz vrta koji trunu) kako biste sačuvali vlagu. Ako je tlo premokro, zastirku odgrćite i okopavajte ujutro kad vlaga isparava iz tla. Suho tlo okopavajte predvečer kad tlo upija vlagu.
Dijelove povrtnjaka u kojima je tlo manje plodno možete tijekom ljeta poboljšati zelenom gnojidbom. Na gusto posijte faceliju, soju ili neku drugu mahunarku te suncokret, kukuruz i druge žitarice. Korijenje usjeva za zelenu gnojidbu rahli tlo, a ukopana zelena masa povećava količinu humusa.
Tijekom vegatacije u rano ljeto redovito pregledavajte povrće kako biste na vrijeme uočili jaja, ličinke ili odrasle štetnike te znakove biljnih bolesti i poduzeli potrebne mjere za njihovo sprječavanje.
Zaokupljeni povrćem, ne zaboravite na ljekovito i začinsko bilje. Metvici, matičnjaku, kadulji, čubru i timijanu povremeno prikratite vrhove, kako bi im grmići bili lijepi i zbijeni. Odrezanu zelen, s cvjetićima ili bez njih, trošite svježu – kušajte kokošju juhu s timijanom i jednim listićem kadulje - ili sušite u hladovini u tankom sloju za zimu. Lišće sadržava najviše aromatskih tvari prije cvatnje, a cvatovi u punoj cvatnji. Berite lišće i cvatove pa ih sušite u buketićima ili na rešetki u tankom sloju, u hladu na prozračnu mjestu.

Od kraja svibnja pa sve do konca lipnja voćke u našim vrtovima odbacuju plodiće koje neće moći ishraniti. Plodovi posebno jako otpadaju za oblačna i kišovita vremena, te ako nastupi suša. Mnogo plodova otpadne s mlađih stabala, sa slabije razvijenih grana na starijim stablima, te ako je cijelo stablo slabo razvijeno. Voćke ne mogu ishraniti sve zametnute plodove jer tijekom lipnja intenzivno rastu mladice i zameću se cvjetni pupovi za sljedeću vegetaciju. 

Dio plodova otpadne i zbog mraza, tuče i jaka vjetra. Ako usprkos prirodnom otpadanju na stablima ostane još mnogo plodića, osobito na stablima jabuka i breskvi, ne bi bilo loše prorijediti ih i ostaviti samo one najkrupnije i najbolje razvijene. Plodovi će ravnomjerno i ranije dozrijevati, biti bolje obojeni i krupniji.
Uzgajate li jagode, uvijek poberite i sve plodove zaražene sivom plijesni, kako se ne bi zarazili preostali zdravi plodovi. Po potrebi, sve dok traje berba, nasad jagoda zalijevajte.

 
Ako u rano ljeto bude jako vruće i padne li premalo kiše, tlo ispod voćaka i oko grmova jagodastog voća prekrijte organskom zastirkom kao i biljke u povrtnjaku i cvjetnjacima.
U ukrasnom dijelu vrta redovito uklanjajte ocvale cvjetove, rahlite tlo i uništavajte korove ili prekrivajte tlo zastirkom. Vežite i usmjeravajte ukrasne penjačice, visoke trajnice vežite uz potporne kolčiće, po potrebi šišajte živicu i kosite travnjak.

Graničice u lipnju uljepšavaju naše cvjetne gredice

 Do sredine lipnja još uvijek možete izravno na gredice posijati neven, dragoljub, ukrasne tikvice, ukrasni slak, uresnice, djevojačko oko, različak, lijepe kate, prkos, ukrasni suncokret i slično jednogodišnje cvijeće.
U drugom desetodnevlju lipnja počinje sjetva dvoljetnica: maćuhica, zvončića, potočnica, vrtnih tratinčica, turskih klinčeka, islandskog maka, pustikare, divizme, šeboja i sljeza. Posijte ih izravno na mjesto uzgoja, u plitke posude ili na zasebnu gredicu za uzgoj presadnica. Dobro razvijene presadnice na jesen ćete posaditi na stalno mjesto.
Prekontrolirajte u kakvom je stanju kompostište; ako niste dospjeli u svibnju, premokru hrpu tijekom rana ljeta prorahlite i prebacite kako bi se što brže prozračila i prosušila, osobito ako je neugodna mirisa i okružena rojevima mušica.
Ukrasno bilje na balkonu, na terasi i u kući redovito zalijevajte ujutro ili predvečer odstajalom vodom, po potrebi prignojavajte, sklanjajte u zavjetrinu ako naiđe ljetna oluja ili tuča te otkidajte ocvale cvjetove, oštećene i bolesne dijelove biljke. Tijekom ranoga ljeta većina kućnoga bilja lako se ukorijenjava, pa ih možete razmnožiti zelenim reznicama.

 

Od početka lipnja do sredine srpnja u našim vrtovima ima mnogo posla, pa bi svakoga tjedna trebalo dobro isplanirati što ćemo raditi kako ne bismo ujutro kad dođemo na dvorište radili ono što nije neophodno a zaboravili učiniti ono što je važno. Tijekom ranoga ljeta moglo bi oko podneva biti već jako vruće, a kad zaprži sunce ne pomaže ni šilterica ni šeširić. Stoga bi u vrtu ujutro trebali raditi do 9 h, a poslijepodne nastaviti raditi tek poslije 17h, i to samo ako nije jako vruće i sparno.

Kasno proljeće

Listanje krupnolisne lipe i bukve te cvatnja divljega kestena pokazuje nam da započinje pravo fenološko proljeće koje u našim krajevima u Srednjoj Europi traje od 15. travnja do 1. lipnja. To je doba kad imamo dovoljno vremena i ujutro i poslije podne za obavljanje svih neophodnih radova u vrtu. Ni za nas ni za biljke nije dobro raditi u vrtu oko podneva kad prži sunce i može biti već poprilično vruće.
Tijekom kasnoga proljeća u korisnom dijelu vrta u kopnenom području Hrvatske beremo ozimu i ranoproljetnu salatu, mladi luk, luk srebrnjak, poriluk, rotkvice, špargu, rabarbaru, hren, radič, bob, korabicu, ozimi kelj, špinat i blitvu.


             Prije no što procvate poberite biltvu

Prije no što procvate, do kraja travnja valja pobrati i sav matovilac jer je njegovo zeleno lišće blaga ugodna okusa vrijedan izvor kalcija, željeza, vitamina C i karotina.
U jadranskom području i sličnim krajevima s blagom mediteranskom klimom ima već i mlade mrkve i cikle, graška, proljetnoga kupusa, kelja i artičoka.
Prazne gredice, na koje ćete tijekom kasna proljeća - od sredine travnja do početka lipnja - sijati i saditi povrće, čim se tlo dovoljno prosuši pognojite, preštihajte, usitnite grabljicama pa pospite kompostom i sjeckanom travom. Za povrće koje ćete sijati zastirka neka bude tanja, a za sadnju presadnica deblja.
Na pripremljene gredice izravno posijte mrkvu, peršin, pastrnjak, crni korijen, salatu, ciklu, blitvu, podzemnu korabu, rotkvice, bob, grašak, te posadite luk i češnjak. Posadite i reznice hrena te presadnice rana kupusa, kelja, cvjetače, korabice, salate, celera, šparge i rabarbare pa ih zalijte.
Gredice na koje nećete odmah posijati ili posaditi povrće, neka ostanu pokrivene tankim slojem sjeckane trave ili slame da se površina do sjetve ili sadnje ne isušuje.


    Zastirka na gredicama za rajčice

U klijalište ili u sjetvene posudice u kasno proljeće posijte kasni kupus, kelj, cvjetaču, korabicu, špargu, poriluk i ljetnu salatu. Presadnice povrća, koje ste u klijalište i u sjetvene posude posijali tijekom rana proljeća, redovito njegujte i privikavajte na vanjske uvjete. Kad se razvije prvi pravi list, na veći razmak ili u lončiće pikirajte rajčicu, patlidžan, papriku i celer.
Ne zaboravite ni začinsko i ljekovito bilje: prikratite grmiće lavande i kadulje, a osušene grančice metvice, matičnjaka i ostalih trajnih začinskih biljaka uklonite. Prebujne biljke prorijedite i razdijelite, a po cijeloj gredici plitko ukopajte kompost.
U povrtnjaku na jadranskom području i sličnim područjima s blagom mediteranskom klimom u kasno proljeće berite mrkvu, peršin, grašak, bob, zimski kupus i kelj, cvjetaču, salatu, špargu, artičoku, raštiku, luk srebrnjak i rotkvice.
Na pripremljene gredice izravno posijte mrkvu, peršin, salatu, ciklu i blitvu, grah mahunar, krastavce, tikvice, dinje, lubenice, bamiju, slanutak, rajčicu, papriku i patlidžan.
Presadnice zeljarica i ostalog ranog povrća uzgojene u zaštićenim prostorima posadite, a povrće koje ste posijali ili posadili u veljači i ožujku prihranite, opljevite i okopajte te bude li potrebno zalijevajte. Toploljubive kulture u klijalištu kalite prije sadnje na otvoreno, pa potkraj travnja na pripremljene gredice posadite i presadnice rajčice, paprike te patlidžana.
Poštujući plodored kojega ste izabrali z svoj povrtnjak u svibnju u kopnenom području izravno posijte salatu, mrkvu, peršin, ciklu, blitvu, rotkvu, podzemnu korabu, krastavce, tikvice, dinje, lubenice, bundeve, grah mahunar i zrnaš, bamiju i kukuruz šećerac. Na sjetvenu gredicu za uzgoj presadnica posijte kasni kupus, kelj, cvjetaču, brokulu i korabicu, kelj pupčar, poriluk i salatu.
Sredinom svibnja, kad ne bi smjelo biti više mraza, posadite presadnice rajčice, paprike, patlidžana, poriluka, celera i salate uzgojene u toplom klijalištu, te krastavca, tikvice, dinje i lubenice uzgojene u lončićima, pa ih dobro zalijte.


    Presadnice rajčice

Povrće što ste ga posijali u ožujku i na početku travnja okopavajte, plijevite, prorijedite i po potrebi zalijte. Rahlite li tlo redovito, spriječit ćete rast korova, vlaga će se u tlu dulje zadržavati, a kisik dopirati do korijenja. Slično postižete i zastiranjem gredica provenulom pokošenom travom i sličnom usitnjenom organskom masom. Visokim sortama graška potreban je oslonac, pa kad biljke budu visoke 15 cm postavite granje ili razapnite mrežu.
U jadranskom području pincirajte rajčice koje ste posadili u travnju i vežite ih uz kolce.
Otpatke u kompostištu valjalo bi tijekom svibnja prebaciti i prozračiti kako bi se ubrzala razgradnja organskih tvari, osobito ako se širi neugodan miris, ako ima mnogo mušica i ako je hrpa premokra.
Voćke, nezaobilazan dio korisnoga vrta, nakon cvatnje plitko okopajte pa krug tla ispod krošnje prekrijte grubim kompostom. Za to može poslužiti i istrošena zemlja za cvijeće iz balkonskih sandučića. 

Povremeno se prošećite po vrtu i pregledajte sve krošnje voćaka kako biste na vrijeme uočili pojavu bolesti i štetnika. Uočite li da su se vrhovi grančica i cvjetovi na njima osušili, odmah ih odrežite. Ne razbacujte odrezane grančice po tlu, nego sve prikupite i uklonite.
Redovito okopavajte, plijevite i rahlite jagode, a kad počnu dozrijevati berite ih rano ujutro. Pokupite pritom i sve natrule plodove kako biste spriječili širenje bolesti. 

I u ukrasnom dijelu vrta tijekom kasnoga proljeća ima mnogo posla. Valja orezati živicu i pokositi tatinu. Kosite li novi travnjak koji ste zasnovali ovoga proljeća, noževe na kosilici podesite najmanje na 5 cm iznad tla, tako da ne oštetite mladu tek izniklu travu. Pokošenu travu odmah izgrabljajte; ne ostavljajte je na tratini jer će oštetiti mlade nježne busenove na kojima leži. Želite li da vrt uvijek bude uredan, travu kosite svakih desetak dana, prema potrebi i češće.


    Pokošenu travu odmah pograbljajte

Tulipane, narcise i slično otporno lukovičasto cvijeće malo dotjerajte: odrežite sve ocvale cvjetove kako se ne bi stvarali plodovi i u njima sjemenke što iscrpljuje biljke. To će omogućiti da se dobro razviju lukovice i u njima začeci cvjetova za sljedeće proljeće.
Ocvale cvjetove ruža, jorgovana, i ostalog ukrasnog bilja koje u ovo doba cvate ili završava s cvatnjom, također redovito uklanjajte kako ne bi nagrđivale vrt.

          Nakon cvatnje odrežite uvenule cvjetove ruža

Do sredine svibnja trebalo bi posaditi flance kadifica, cinija, kunica, begonija, gazanija, skrletnih kadulja, zajčeka, celozija, lobelija i drugih jednoljetnica koje ste kupili na placu ili sami uzgojili u posudama ili u klijalištu. Ne sadite ih u pravilne redove nego ih što prirodnije rasporedite na gredicama.
U otvoreno klijalište ili na gredicu za uzgoj presadnica potkraj svibnja možete početi sijati dvogodišnje cvijeće: potočnice, šeboj, tratinčice, maćuhice, pustikaru i zvončiće te zeljaste trajnice kao zvjezdan, pakujac i druge.
Još nije kasno za sjetvu jednoljetnica, a ni sadnju trajnica i vazdazelena grmlja, osobito onih uzgojenih u posudama, koje možete saditi tijekom cijele vrtlarske sezone. Prije sadnje tlo pognojite zrelim stajnjakom ili kompostom i duboko prekopajte – za grmlje i velike trajnice i do dubine od 50 cm - jer će višegodišnje biljke dugi niz godina ostati na istom mjestu. Pri sadnji, najkasnije do sredine svibnja, biljke pažljivo izvadite iz lončića, prstima malo prorahlite korijenje i posadite u jamu malo veću od promjera lončića. Jamu popunite mješavinom plodne vrtne zemlje i komposta, pa zalijte. Visoke trajnice i trave smjestite u pozadinu ili na sredinu, umjereno visoke ispred njih, a niske uz rub gredice.

    Presadnice cvijeća i povrća

Na početku svibnja još možete posaditi i dalije, gladiole te ostalo osjetljivo lukovičasto cvijeće koje cvate ljeti.
Bergenija, jaglaci, ljubice, kukurijek idruge trajnice koje cvatu u rano proljeće dobro podnose dijeljenje i presađivanje poslije cvatnje. Ako je potrebno pritom ih prorijedite i pomladite.
Uz obilje vlage u kasno proljeće sve bujno raste pa tako i korovi; redovito plijevite i okopavajte ukrasno bilje; ne mora biti baš svaka travčica na gredicama i oko grmlja počupana, no ipak nastojte da vrt ne bude previše neuredan.
Iznesite fikuse, limune, oleandere, kaktuse i slične biljke koje u loncima preko ljeta mogu biti na balkonu i na terasi. Ne izlažite ih odmah jakom suncu da se ne oprže mlade stabljike i listovi; prvih nekoliko dana neka budu u zasjenjenom dijelu terase.



Biljke u kući također valja redovito njegovati. Po potrebi ih zalijevajte, prihranjujte, orezujte, brišite s listova prašinu ili biljke iznesite na blagu proljetnu kišicu da se istuširaju.
Kad obavimo sve radove na dvorištu, malo vremena tijekom dana nađe se i za odmor na ležaljki na terasi odakle možemo gledati ruže, božure, pajasmin i drugo ukrasno bilje koje cvate u kasno proljeće i naše vrtove ispunjava raznovrsnim bojama i ugodnim mirisima.

Rano proljeće

Kad se na našim zelenim livadama u prvim danima ožujka iz trave počnu izdizati žarkožute glavice maslačka, svi vrtlari znaju da je stiglo rano fenološko proljeće koje u našim krajevima u Srednjoj Europi traje od 1. ožujka do 15. travnja. Sada bismo se svi trebali probuditi iz zimskog drijemeža i prionuti na posao.  

U područjima u kojima zimi nema snijega, naši vrtovi bi do početka ožujka već trebali biti posve raščišćeni, a cvjetne i povrtne gredice pripremljene za sjetvu.

U kopnenom dijelu Hrvatske uvjeti za radove u vrtu često tijekom veljače nisu baš najpovoljniji, a na početku ožujka tlo bi moglo biti još uvijek premokro. No čim bude moguće, i u korisnom i u ukrasnom dijelu vrta, trebalo bi obaviti sve zaostale radove i započeti nove proljetne.

U korisnom dijelu vrta pokupite sve biljne ostatke iz povrtnjaka i složite ih u novu kompostnu hrpu. Zreli kompost izvadite iz sanduka pa ga utrošite za površinsku gnojidbu povrtnjaka, voćnjaka, cvjetnjaka i ukrasnoga grmlja.

Na Jadranu berite mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, blitvu, salatu, endiviju, radič, špinat, raštiku, zimski kupus i kelj, kelj pupčar, cvjetaču, mladi luk, špargu i luk srebrenac, a u sjevernim krajevima poriluk, hren i matovilac.

Prazne gredice u povrtnjaku pripremajte za sjetvu i što prije izravno posijte mrkvu, peršin, pastrnjak, rotkvu, rotkvice, špinat, salatu, blitvu, ciklu, grašak i bob te posadite luk, luk kozjak, rabarbaru, špargu, hren i češnjak. U jadranskom području posadite proljetni kupus i kelj, salatu, špargu i artičoku, pa posađene presadnice zalijte.

Kad budete oblikovali gredice u povrtnjaku, imajte na umu da biljke najbolje iskorištavaju sunčevu svjetlost ako se gredice pružaju od sjevera prema jugu.

Njihova širina ovisi o obliku povrtnjaka, no najpovoljnijom se smatra 120 cm, jer se najbolje iskoristi raspoloživi prostor. No, muči li vas križobolja pa ne možete rukama dosegnuti sredinu gredice, neka ne budu šire od 90 -100 cm.
Niste li u veljači pripremili klijalište za sjetvu, napunite ga sada bioenergetskim materijalom i klijališnom zemljom, pa u njega ili u posudice stavljene na dobro osvjetljene prozorske klupčice u kući posijte rani kupus, kelj, cvjetaču i korabicu, te celer, salatu, rajčicu, papriku i patlidžan. 

Tijekom ožujka presadnice koje uzgajate u zaštićenu prostoru redovito zalijevajte i prozračujte. Za hladnih noći klijalište pokrijte hasurama ili kartonom. 

U jadranskom području, dvadesetak dana nakon sjetve, kad se nakon supki dobro razvije prvi pravi list, pikirajte presadnice rajčice, paprike, patlidžana i celera, a ozimo povrće prihranite i okopajte.

Voćke koje rastu u korisnom ili ukrasnom dijelu vašega vrta trebalo bi u ožujku pognojiti i okopati te ukloniti korove. Valjalo bi kraju privesti i rezidbu jezgričavih voćnih vrsta: jabuke, kruške, dunje, oskoruše i mušmule, te koštuničavih voćnih vrsta: šljive, marelice, breskve, nektarine, trešnje i višnje.

Vrijeme je i za sadnju voćaka, ako planirate malo popuniti voćnjak ili okućnicu dodavanjem neke nove voćne vrste koje u vašem vrtu još nema. Neku novu sortu jabuke ili kruške možete u voćnjak dodati i cijepljenjem na pojedine grane odabrane voćke.
U ožujku bi trebalo orezati maline i kupine te obaviti plavo prskanje breskvi i marelica.

Ako u vašem vrtu raste i pokoji čokot vinove loze trebalo bi tijekom ožujka dobro pregledati sve trsove, okopati ih, pognojiti i orezati. Možete posaditi i nekoliko trsova neke nove sorte vinove loze i popuniti prazne dijelove svoga vrta.

U ukrasnom dijelu vrta u ožujku cvatu bergenije, narcise, forzicije, japanske dunje i ostalo ukrasno bilje koje u ovom razdoblju uljepšava naša dvorišta. Rano proljeće pravo je vrijeme za sadnju ukrasna grmlja i drveća, ako želite obogatiti svoju zbirku ponekom novom vrstom ili kultivarom.  

Ako niste do sad, prije nego što započne nanovo rasti, orežite listopadno grmlje koje cvate nakon sredine svibnja. Grmlje koje cvate rano u proljeće orežite nakon cvatnje. 

Uredite cvjetne gredice s trajnicama, raščistite ih, pograbljajte, pognojite kompostom, a prebujne i prerasle biljke prorijedite, razdijelite i presadite na ogoljele dijelove cvjetnjaka. Isto tako možete posaditi i nove trajnice, budete li nabavili neku vrstu koje u vašem vrtu još nema. 

Kad se tlo u vrtu prosuši pograbljajte lišće u voćnjaku, poravnajte krtičnjake i pograbljajte travnjak, a možete ga i pognojiti.
Kad trava poraste, ovisno o vremenu tijekom ožujka, travnjak prvi put pokosite.

Mirovanje kućnoga bilja i biljaka s balkona i terase koje prezimljuju u kući pri kraju je, pa ih možete početi obilnije i češće zalijevati i prihranjivati. 

Lisnate lončanice svaki tjedan okrenite za 45º kako se stabljika i lišće ne bi u potrazi za svjetlom stalno naginjalo na istu stranu.

Velikim biljkama - difenbahija, avokado, fikus, limun i slične - koje više ne presađujete, dio zemlje u loncu zamijenite svježim supstratom.
Malim kućnim grabljicama - ako ih nemate dobro će poslužiti i stara bakina viljuška - prorahlite zemlju u loncima, a biljke koje rastu u prostorijama u kojima je zrak suh povremeno poprskajte odstajalom vodom.

Ukrasne biljke kojima je korijenje popunilo dno lonca i počelo izlaziti van kroz rupice na dnu posude, presadite u broj veći lonac.

Budete li kupovali cvatuće ukrasno bilje: cinerarije, papučice, ciklame, kalanhoje i slične, izaberite one koje nisu prekrivene mahovinom i tek su počele cvasti, kako bi što dulje u kuću unosile dah proljeća.

Kasna zima

Tijekom kasne zime, koja u našim krajevima u Srednjoj Europi traje od 15. siječnja do 1. ožujka, temperature su prije globalnog zatopljenja bile poprilično niske, pa su naši vrtovi gotovo svake godine u ovo doba bili prekriveni debelim slojem snijega. No sada je snijega sve manje i ne pada baš često, a temperature i zraka i tla već na početku veljače znaju biti proljetne.
Tko zna kakvo će nam vrijeme biti ove godine i kako će se vrtlari prilagoditi tim sve izraženijim vremenskim promjenama. O tome bismo trebali odmah početi ozbiljnije razmišljati i tražiti načine kako da i dalje u našim vrtovima svake godine ugojimo dovoljno povrća i voća za naše obitelji.
A sad da vidimo koje bismo radove tijekom kasne zime trebali obaviti u našim vrtovima. Za početak ćemo u korisnom dijelu vrta pogledati imamo li što za ubrati: poriluka, hrena, ozimoga kelja, podzemne korabe, blitve, radiča ili matovilca.

Na Braču, Hvaru, Rabu, Cresu, Krku i drugim našim lijepim otocima i na priobalju vrtlari će tijekom kasne zime brati i zimski kupus i kelj, raštiku, kelj pupčar, endiviju, radič, blitvu, špinat, mrkvu, peršin, celer, pastrnjak te mladi luk, a naći će se i pokoja glavica cvjetače i salate.
Ako se potkraj kasne zime tlo dovoljno prosuši, vrtlari na jadranskoj obali i otocima pripremat će gredice za ranoproljetnu sjetvu i sadnju, pa izravno posijati grašak, bob, ciklu, peršin, mrkvu, rotkvice i luk te posaditi luk kozjak, proljetni češnjak, lučice luka, reznice hrena te presadnice artičoke, kupusa, kelja i cvjetače.
I mi ćemo u kopnenom području, ako vrijeme bude povoljno, potkraj veljače posijati prve rotkvice, grašak i bob te posaditi luk kozjak, proljetni češnjak, reznice hrena i lučice luka.

U pripremljeno toplo klijalište, plastenik, staklenik ili u posude na prozorskoj klupčici, i u kopnenom području i na Jadranu potkraj kasne zime možete posijati proljetnu salatu, kupus i kelj, rajčice, paprike i patlidžan te jednogodišnje cvijeće: petunije, salvije, ageratum i druge. Uzgojene presadnice posadit ćemo na gredice kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazova.

Bude li i dalje hladno, osjetljivo povrće i začinsko bilje na gredicama prekrijte grančicama četinjača ili netkanom zaštitnom folijom. Ozimo povrće u tunelima na Jadranu prozračite, okopajte i prihranite, a presadnice rana povrća u klijalištu također redovito njegujte i zaštitite od hladnoće.
U ukrasnom dijelu vrta tijekom kasne zime također ima poslova za obaviti. Nadam se da će biti povoljno vrijeme za orezivanje voćaka, ukrasna drveća i grmlja no imajte na umu da stabla i grmovi moraju zadržati karakterističan oblik. Prorijedite krošnje starijih stabala: odrežite sve osušene, bolesne i preguste grane. Ako odrežete grane promjera većeg od 3 cm, rane premažite cjepljarskim voskom ili zaštitnom pastom.

Orežite i ruže, prihranite ih i ogrnite. Orezivati možete i ukrasno grmlje koje cvate ljeti, no ne i forziciju, jorgovan magnolije i drugo bilje koje će cvasti u proljeće jer biste time odstranili cvjetne pupove. Ako planirate saditi ruže, listopadno grmlje i drveće, učinite to u veljači ako tlo nije smrznuto.

Biljke u posudama na balkonu i na terasi, koje tijekom ljeta uljepšavaju naše okućnice, a prezimljuju u kući, u veljači još miruju, pa ih zalijevajte umjereno: tek toliko da se korjenova bala ne zasuši. Cvatuće kućno bilje zalijevajte i prignojavajte redovito kako bi što dulje cvalo, a lisnato bilje ne zalijevajte prečesto nego samo po potrebi, tek kad se supstrat u loncu pri vrhu osuši.

Pelargonije koje prezimljuju u podrumu prenesite potkraj mjeseca u svijetlu prostoriju i orežite, a kad potjeraju mlade izboje češće ih zalijevajte.
Prekontrolirajte uskladištene lukovice i gomolje cvijeća te povrće na tavanima, u spremištima i podrumima, pa odbacite ono koje je počelo trunuti.
Imate li mnogo povrća uskladištena u hladnim vanjskim spremištima, pregledajte ga i za toplih dana prozračite. Ne zaboravite ni na zamrznuto povrće u škrinji. Pregledajte ga i presložite kako biste sve na vrijeme potrošili.

Niste li još raščistili povrtnjak i cvjetnjake, tople dane bez vjetra iskoristite za uklanjanje biljnih ostataka s gredica. Usitnite ih i odložite na kompostište.
Kad obavite sve poslove u vrtu, potražite bilješke od prošlih godina pa hladne i vjetrovite zimske dane iskoristite za razrađivanje plana uzgoja povrća i cvijeća za sljedeću vrtlarsku sezonu. Odlučite se koje ćete vrste i sorte cvijeća i povrća te koliko toga ove godine uzgajati. Skicirajte raspored cvijeća na cvjetnjacima, razradite novi plodored u povrtnjaku ili uskladite sadašnji, pazeći da ista vrsta povrća ne dođe na isto mjesto najmanje tri godine. Pregledajte zalihe sjemena, iskušajte klijavost staroga sjemena, proračunajte koliko nova sjemena valja nabaviti i koliko presadnica pojedina povrća i cvijeća uzgojiti ili kupiti.