Duga hladna i kišna popodneva tijekom veljače, kad ne možemo raditi u vrtu, idealna su za planiranje proljetne sjetve i sastavljanje novoga ili mijenjanje, ako je potrebno, već uhodana plodoreda. Sad valja odlučiti što ćemo sljedeće vrtlarske sezone uzgajati, kada i koliko posijati ili posaditi. Pritom razmislite isplati li se uporno uzgajati nešto što ne uspijeva i je li vam ustaljen, iz godine u godinu isti raspored bilja na gredicama već pomalo dosadio. Istina je da je lakše okopavati i njegovati povrće ako je ono pravilno raspoređeno u povrtnjaku, no ne bi li povrtnjak bio ljepši oku i ugodniji nosu, osobito u malom vrtu, kad bi među povrće pomiješali i cvijeće za rez, začinsko i ljekovito bilje, čak i jagodasto voće, niske trajnice i grmlje?
Šarene
povrtne gredice nisu samo lijepe oku, nego su i korisne. Pa nisu naše bake bez
razloga obrubljivale povrće cvjetnim gredicama i uz plot sijale i sadile visoke
georgine, gladiole, uresnice, sljez i drugo cvijeće! Visoko bilje, naime,
zaštićuje povrće od vjetra, pa se unutar obrubljene površine stvara specifična mikroklima
povoljna za povrće.
Kad
budete kupovali sjeme povrća i cvijeća, birajte što više sorti različitih boja.
Naime, što je povrtnjak šareniji to je manja mogućnost masovne pojave štetnika.
Tako na lišću crvenih sorti salate, primjerice, nema mnogo lisnih uši, jer su
zelene životinjice na crvenom lišću uočljivije, pa ih njihovi prirodni
neprijatelji lakše uhvate.
Različite vrste povrća,
začinskoga bilja i cvijeća mogu se uzgajati zajedno na mješovitim gredicama u
povrtnjaku, ako dobro uskladite različit način rasta i potrebe pojedinih
kultura za vodom i hranivima. Brižno kombinirajući kulture u povrtnjaku, pazeći
na njihov vremenski slijed i prostornu izmjenu, može se postići najkvalitetniji
i najveći mogući urod povrća i cvijeća čak i u najmanjem vrtu. Osim toga,
mješovitim uzgojem različitih kultura na istoj gredici ograničavamo i sprječavamo
veće štete na povrću koje uzrokuju različite biljne bolesti i štetnici.
Na mješovitoj gredici štetnici
se razvijaju sporije nego na gredici na kojoj
raste samo jedna biljna vrsta, jer teže nalaze biljke kojima se hrane, a
uz druge uzročnike bolesti moraju se i izboriti za tu hranu. Osim toga, cvijeće i
cvatuće grmlje privlači leptire i druge kukce, čije se ličinke hrane jajašcima
i ličinkama kukaca kojima je omiljena hrana naše povrće. U vrt pun raznovrsna
bilja dolaze i ptice i ostale male životinje, pa nastaje jedna cjelovita
životna zajednica u kojoj sva stvorenja nalaze dovoljno hrane za preživljavanje,
a dovoljno voća, povrća i cvijeća ostane i za nas.
Različite mirisne tvari koje
biljke izlučuju i izlučevine korijena koje ispuštaju u tlo poboljšavaju biljno
zajedništvo i štite biljke od nametnika. Mnogi štetni kukci, naprimjer, orijentiraju
se prema mirisu biljke domaćina. Miriši li susjedna biljka jače, štetnik se
zbuni i odleti dalje. Mnogo je takvih primjera u mješovitom uzgoju. Uzgajate li
primjerice kupusnjače i rajčice na istoj gredici, kupusov bijelac koji izgriza
lišće kupusnjača, zbunjen je i smeten zbog intenzivna mirisa koji izlučuje
lišće rajčice. Češnjak i luk ometaju i rastjeruju mrkvinu muhu, a krasuljica,
lat. Anthriscus cerefolium, ometa biljne uši. Vrtna
grbica, lat. Lepidium sativum, i dragoljub, lat. Tropaeolum majus, štite
rajčicu i voćke od lisnih uši, a metvica i timijan odvraćaju kupusova bijelca.
Korijenove izlučevine kadifice i nevena sprječavaju štetne nematode, sitne obliće
u tlu.
Uzgoj različitih biljnih vrsta na istoj gredici poboljšava
i aromu pojedine povrtlarske kulture. Poznato je da čubar, lat. Satureia
hortensis, uzgajan uz grah mahunar poboljšava okus mahuna, kopar, lat. Anethum
graveolens, okus krastavaca, a peršin doprinosi boljem okusu plodova rajčica. Korijandar,
lat. Coriandrum sativum, i kiml, lat. Carum carvi, daju bolji okus gomoljima
krumpira.
Biljke koje usklađeno
raspoređene jedne uz druge rastu na mješovitoj gredici nisu međusobno u
suparništvu, nego najbolje iskorištavaju rezerve hraniva i vode u tlu. Neke se
ukorjenjuju pliće, a neke dublje, pa vodu i hraniva crpe na različitim
dubinama, a tlo je time najpovoljnije prokorijenjeno po cijeloj dubini.
Odlučite
li se da i vi u svom vrtu oblikujete mješovite gredice, kad
budete sastavljali godišnji plan uzgoja povrća brižljivo izaberite vrste i sorte
povrća, cvijeća i začinskoga bilja koje ćete uzgajati, kako bi mješovite gredice
što bolje funkcionirale. Biljke koje budete izabrali uskladite prema potrebi za
vodom i hranivima te isplanirajte prostornu i vremensku izmjenu usjeva na svakoj
gredici.
I
uvijek nastojte da ni jedan red u povrtnjaku nikad ne bude dugo prazan. Čim
poberete jednu vrstu povrća, odmah posijte ili posadite sljedeću. Tako možete i
u malom vrtu, na stotinjak četvornih metara, uzgojiti dovoljno povrća za svoju
obitelj i svaki dan tijekom vegetacije pronaći nešto što je dospjelo za berbu.
Tlo u povrtnjaku neće nikad biti golo i bolje ćete iskoristiti biljna hraniva u
tlu. Stoga pričuvu sjemena redovito nadopunjavajte, a klijalište neka bude
uvijek puno presadnica povrća i cvijeća, kojima ćete popunjavati prazna mjesta
na gredicama.