Maline orežite poslije berbe

Izbojci malina žive dvije godine, a nakon dozrijevanja plodova suše se i odumiru. Stoga ih valja odrezati odmah poslije berbe, od sredine kolovoza, a najkasnije do početka studenoga. 

Jednogodišnji izbojci koji su se razvili ove godine, rodit će sljedeće, a njih treba prikratiti rano u proljeće. 

Na izbojima malina prezimljuju bolesti i štetnici pa rezom smanjujemo mogućnost zaraze sljedeće godine. Tako se suzbijaju bolesti i štetnici koji mogu prouzročiti sušenje izboja pa nije potrebno prskati pesticidima u tijeku vegetacije. 

Sušenje izboja malina uzrokuje gljivica Didymella applanata, koja se može prepoznati po lupljenju kore u jesen, te po plavoljubičastim pjegama u tijeku vegetacije. Pjege do jeseni postanu srebrnaste, a u njima su crne točke. Zaraženi izboji prezime, ali sljedeće godine kržljavo rastu i suše se.

Na izbojima maline javlja se i gljivica Leptosphaeria coniothyrium, koja uzrokuje ljuštenje i raspucavanje kore, što prije toga pri tlu pocrveni. Izboji se lako lome i trunu. Prezime, ali se u proljeće osuše. 

Djelomično ili potpuno sušenje izboja izaziva i gljivica Elsione veneta, koja uzrokuje palež ili antraknozu maline. Prepoznaje se po crvenoljubičastim pjegama na kori koje se povećavaju, posive, a na rubovima potamne.

Osim gljivica, u izbojima maline prezimljuju i neki kukci, koji također uzrokuju sušenje. Malinov krasnik, lat. Coroebus rubi, do zime buši hodnik u izboju prema dolje, a poslije zime prema gore. Prezimljuje u korijenovu vratu ili korijenu. Izboji se lome, u proljeće ne kreću. 

Kružne hodnike oko izboja čini malinov prstenar, lat. Agrilus rubicola, te se stvara zadebljanje, a izboj se suši i lomi. Ličinka se uvijek nalazi iznad zadebljanja jer buši hodnik prema gore. 

Malinova mušica galica, lat. Lasioptera rubi, stvara zadebljanje u kojem su narančastožute ličinke. 

Malinova mušica šiškarica, lat. Thomasiniana theobaldi, oštećuje izboje pa je moguć jači napad gljivica.
Zaražene izboje malina odrežite i spalite; nastojte da pritom odrežete sve dijelove u kojima su štetnici. Primjerice, malinov je krasnik u korijenu ili korijenovu vratu, pa izboj valja otkopati i što niže odrezati. 

Pri sadnji malina dobro pregledajte svaku sadnicu da vidite nisu li zaražene navedenim štetočincima.
Bolesti i štetočinci koji izazivaju sušenje izboja mogu se uništavati i sprječavati i ostalim uzgojnim mjerama jer je njihova pojava češća ako maline uzgajamo u nepovoljnim uvjetima u pregustim zakorovljenim nasadima uz nepravilnu gnojidbu. 

Stoga nasade prorijedite i ostavite u svakom grmu 5 - 7 zdravih izbojaka ili 8 - 10 izbojaka na metar ako ih uzgajate u nizu uz žicu. 

Korove redovito uništavajte plitkim okopavanjem da ne oštetite korijen, a u jesen tlo prekrijte slamom, listincem ili sličnom organskom zastirkom debljine 15 cm. Stalno je obnavljajte kako biste spriječili gubitak vlage iz tla i malinama osigurali uvjete najsličnije onima u slobodnoj prirodi.
Maline, naime, najbolje uspijevaju na slabo kiselim tlima uz rubove šuma. 

Ne gnojite ih preobilno organskim gnojivima; dovoljno je ukopati kompostirani stajski gnoj prije sadnje. Kasnije ih možete pognojiti i mineralnim gnojivima s manjim udjelom dušika, primjerice NPK 7-14-21 u količini od 5 - 8 kg na 100 četvornih metara, odnosno 50 - 80 g na m2. Tri četvrtine gnojiva dodajte u jesen, a jednu četvrtinu u proljeće. 

Time ćete, uz redovitu rezidbu dvogodišnjih te suvišnih i zaraženih jednogodišnjih izboja, smanjiti primjenu pesticida i očuvati okoliš. 

U malim nekomercijalnim nasadima i u malim vrtovima na našim okućnicama te su mjere dovoljne za sprečavanje šteta koje bi malinama mogle nanijeti opisane bolesti i štetnici.

Granotoč i vrbotoč

U lipnju, srpnju i kolovozu u voćnjacima se pojavljuju leptiri granotoča, odnosno sitanca modrog, lat. Zeuzera pyrina, prepoznatljivoga po velikim bijelim krilima, raspona 5-7 cm, s kovinastoplavim točkama.

                                   

granotoč, lat. Zeuzera pyrina     

Uz njega leti i vrbotoč, lat. Cossus cossus, tamnosivi leptir s poprečnim tamnosmeđim crtama na prednjim krilima raspona oko 9 cm.

vrbotoč, lat. Cossus cossus

Iz jaja koja ženke odlože na koru izlegu se žute gusjenice granotoča s crnim bradavicama i dlakama, te mesnatocrvene gusjenice vrbotoča s tamnosmeđom glavom. Zavlače se pod koru i u drvu buše okomite hodnike dulje od 20 cm.

Razvoj im traje 1-2 godine, te mogu načiniti velike štete. Nakon drugog prezimljenja povlače se prema kori, zakukulje se u zapretku iz kojeg idućeg ljeta izlaze leptiri.

Granotoč oštećuje mlade voćke slabije bujnosti, a vrbotoč starija bujnija stabla, na kojima se ubušuje u deblo. Pojedine se grane ili cijela stabla suše i pucaju jer gusjenice izjedaju srž.

Piljevina koja pada iz drva i izlučivanje soka znakovi su ulaska gusjenica u drvo. Izvucite ih iz hodnika žicom svinuta vrha i uništite. Ne uspijete li, u rupe uštrcajte insekticid pomoću cjevčice pričvršćene na dozu spreja, primjerice kofumina 7 ili nuvana 7. Otvore odmah premažite voćarskim voskom. Grane ili cijele voćke koje su se osušile odrežite i spalite ili usitnite sječkalicom.

Granotoč najveće štete čini na jabukama i kruškama, ali i ostale voćke i ukrasno bilje može stradati. Vrbotoč, naime, koji je najčešći na vrbi, po čemu je dobio i ime, oštećuje više od 200 različitih vrsta drveća.

Zašto otpadaju plodovi oraha?

Mnogi se mali vrtlari, ako im u dvorištu raste pokoje stablo oraha, pitaju zašto plodovi oraha u pojedinim godinama potkraj ljeta pocrne i otpadnu. Plodove oraha izgrizaju gusjenice jabukova i orahova savijača ili je stablo zaraženo bakterijom Xanthomonas campestris pv. juglandis, uzročnicom orahove crne pjegavosti. Sve zaražene i mumificirane plodove pokupite i uništite, lišće svake jeseni dobro usitnite i tlo oko stabala okopajte. Zaražene i suhe izbojke i grane odrežite i spalite, a krošnju prorijedite kako bi bila prozračna i dobro osvijetljena.
Prema iskustvu francuskih uzgajivača oraha bakterijsku crnu pjegavost možete pokušati spriječiti bakrenim pripravcima: cuprablau Z u omjeru 0,25-0,3%, champion u omjeru 0,35-0,45%, champ formula2FL u omjeru 0,2-0,25%, bordoška juha u omjeru 0,75-1,5%. Orahe bi prvi put trebalo prskati u trenutku pupanja, a drugi put u fazi prvih listića, kad počne cvatnja ženskih cvjetova. Treći put prskajte u fazi mladih plodića, kad su veličine malih maslina. Do konca lipnja bi trebalo nastaviti s prskanjem svakih 10 - 15 dana, kako biste zaštitili listove i plodove. U jesen istim pripravcima u malo višim omjerima prskajte drvo i otpalo lišće, čime sprječavate prezimljavanje bakterije.

Štete koje čine gusjenice jabukova i orahova savijača sprječavaju se postavljanjem lovnih pojaseva od valovita kartona na deblo oraha sredinom lipnja svake godine. Skidajte ih svaki tjedan do konca srpnja, uništite gusjenice i kukuljice, pa opet privežite. U jesen, kad gusjenice izlaze iz plodova i traže skrovišta za prezimljavanje, prije berbe oraha, pojaseve ponovo postavite. Neka ostanu na deblu do proljeća, a tada ih odvežite i spalite. 

Osim toga, gusjenice savijača možete prskati bioinsekticidima čija je djelatna tvar bakterija Bacillus thuringiensis: thuricide P, bactospeine WP i baturad WP. Prskajte u omjeru 0,1% prvi put sredinom svibnja, te drugi put sredinom ili potkraj srpnja, a poslije prema potrebi prskanje ponovite. Navedeni bioinsekticidi se ne smiju miješati s bakrenim, uljanim i lužnatim pripravcima.

Lovni pojasevi za gusjenice jabukova savijača

Veliku štetu na plodovima jabuke svake godine može prouzročiti jabukov savijač, lat. Cydia pomonella. Gusjenice njegove prve generacije zavlače se početkom srpnja u pukotine na granama i deblu kako bi se zakukuljile. Leptiri drugog naraštaja lete od sredine srpnja do dvadesetoga kolovoza. Prepoznajemo ih po tamnocrvenom zlatnoobrubljenom polju na vrhu sivih prednjih krila. Iz jaja, koja ženke odlažu na plodove poslije kopulacije, za 8 -12 dana izlaze ružičaste gusjenice. Ubušuju se u plodove i prave hodnike sve do sjemenjače, u kojoj izgrizaju sjemenke. Hodnici su puni izmeta, a plodovi izobličeni.

jabukov savijač, lat. Cydia pomonella, izvor: internet

 Kako biste ublažili štete, u malim voćnjacima do početka srpnja na debla pričvrstite lovne pojaseve od valovita kartona širine 15-30 cm. Do kraja srpnja svaki ih tjedan pregledajte i uništite gusjenice koje su pod ljepenkom našle sklonište. 

Do jeseni gusjenice druge generacije završavaju razvoj, napuštaju plodove i traže mjesto za prezimljavanje. To je dobar razlog za ostavljanje lovnih pojaseva na deblima jabuka sve do zime ili čak proljeća. Tada ih skinite i spalite, kako biste spriječili štetu koju bi jabukov savijač mogao prouzročiti sljedeće godine.

Smanjenju brojnosti toga štetnika pridonose i mnogi korisni kukci, njegovi prirodni neprijatelji. Tako uholaže i stjenice žderu jaja, gusjenicama se hrane ptice, a na jajima, gusjenicama i kukuljicama parazitiraju osice najeznice. Osim toga, šteta je manja ako redovito skupljate i zakopavate otpale zaražene plodove. 

U velikim se voćnjacima let leptira jabukova savijača prati postavljanjem feromonskih klopki na stabla. U sklopivoj kartonskoj kućici nalazi se ampula koja sadrži feromon, sintetizirani miris ženke koji privlači mužjake, te se oni zalijepe na unutrašnje stijenke lovke premazane ljepilom. 

Na osnovi broja ulovljenih leptira i zbrajanja srednjih dnevnih temperatura određuju se precizni rokovi primjene pesticida. Feromoni služe i za sprečavanje parenja metodom zbunjivanja mužjaka, pa se oni ne snalaze i ne mogu pronaći ženke. 

Za kontrolu jabukova savijača u voćnjak se mogu unositi i parazitske osice, lat. Trichogramma, a umjesto pesticida eko-voćari rabe pripravke na osnovi granuloza virusa.