Krastavci

Za uzgoj krastavaca, jednogodišnjih zeljastih penjačica iz porodice tikvenjača, latinskoga imena Cucumis sativus, podrijetlom iz tropskih krajeva istočne Indije, odaberite sipko, toplo, humozno i propusno tlo neutralne reakcije.
Gredice, prošle jeseni pognojene s najmanje 10 litara zreloga stajskoga gnoja po četvornomu metru, plitko prekopajte i pograbljajte, pa prekrijte 15 - 20 cm debelim slojem lišća, slame, sijena i komposta. Ispod zastirke tlo je toplije i vlažnije, a organske tvari polako se razgrađuju i redovito opskrbljuju biljke hranivima. Krastavci rastu brže, berba započinje ranije, dulje traje, a urod može biti 40 - 50 posto veći.

  

Budući da su krastavci dobri penjači, postavite im oslonac od metalnih šipki ili čvrsta pruća duljine 2 m i tanke užadi. Plodovi će biti uvijek čisti, lakše ih je brati, a lišće se razvija na toplu zraku, a ne pri tlu, pa je mogućnost zaraze uzročnicima gljivičnih bolesti manja.
Za oslonac na rubovima gredica učvrstite po tri šipke u tronožac, a na sredini po dva na razmaku od 1,20 m u obliku obrnutoga slova V. Povrh ukrštenih šipki postavite poprečno čvrsto zavezane šipke, a na njih privežite tanku užad na razmaku 30 - 40 cm. Svako uže učvrstite pomoću kolčića zabijena u tlo te na nekoliko mjesta zavežite čvor kako bi se krastavci mogli viticama bolje učvršćivati. 

Uza svako uže, u dva reda razmaknuta 90 cm, posijte po 3 - 4 žućkaste duguljaste sjemenke. U jednom ih je gramu 30 - 60, a dobru klijavost zadržavaju 6 - 8 godina. Kliju kad je noćna temperatura tla viša od 8 C stupnjeva pri temperaturi zraka od 15 do 20 C stupnjeva, a to je u našim kontinentalnim krajevima sredinom svibnja. Niču 4 - 8 dana nakon sjetve, cvatu za 40 - 50 dana, a prve plodove, duguljaste bobe, ubiremo nakon 50 - 70 dana.

Nakon nicanja pokraj svakog užeta ostavite po jednu biljku - ostale odrežite nožem i ne čupajte ih da se ne ošteti osjetljivo korijenje biljke koja ostaje - kako bi krastavci imali dovoljno mjesta za razvitak bočnih vriježa.
U krajevima s dugim i toplim ljetom krastavce, osobito kultivare sa sitnijim plodovima za ukiseljavanje, možete posijati i kasnije krajem lipnja, najkasnije na početku srpnja za berbu do konca jeseni. Umjesto sjetve, uza svako uže možete posaditi presadnice krastavaca koje ste uzgojili u posudicama ili kupili od rasadničara.

Naime, na glavnoj su vriježi uglavnom muški cvjetovi s prašnicima, a na bočnim se vriježama poslije prvih muških oblikuju ženski cvjetovi s plodnicama. 

Ako nakon razvića sedmog lista glavnoj vriježi odrežete vrh, razvit će se više bočnih vriježa s mnogo plodova.

Ljeti, kad krastavcima treba mnogo vode i hraniva za normalan razvitak plodova, zalijevajte ih kišnicom ili odstajalom vodom iz bačve. Rabite li hladnu vodu izravno iz vodovoda, biljke doživljavaju šokove, zaostaju u rastu, a mogu i odumrijeti. 

Pazite da ne navlažite lišće kako ne biste potpomagali zarazu plamenjačom, pepelnicom i antraknozom. Njihovim je sporama dovoljna i najsitnija kapljica vode za klijanje i razvitak micelija. 

Šipke i špagu, kao oslonac za krastavce, možete upotrijebiti i za rajčice, visoki grašak, grah mahunar, puzave tikvice, ukrasne penjačice, prilagodivši visinu veličini svake biljke. 

U jesen, poslije berbe, konstrukciju rastavite i spremite pod nadstrešnicu pa sljedeće godine opet postavite na gredice na kojima ćete prema razrađenu plodoredu uzgajati navedeno povrće.