Cikla

Kad se lišće cikle počne sušiti i prigibati prema tlu, znak je to da je korijen posve razvijen i da je vrijeme za vađenje. Što se prije izvadi, dok je korijenje mlado i nježno, promjera ne većeg od 5 cm, to je boljega okusa. 

Rana cikla posijana u proljeće vadi se cijelo ljeto, i to čim korijenje odeblja na promjer od 3 cm. Kasne sorte za zimsku potrošnju sijemo ljeti, sve do početka kolovoza, a za vađenje dospijevaju sredinom listopada i u studenom. Na jednome četvornom metru povrtnjaka možete uzgojiti najmanje 3-4 kg korijena.

Na jadranskom području, na žaštićenim položajima, posebice za veoma blagih zima, ciklu u jesen nije potrebno vaditi. Ostavite je da i dalje raste i vadite prema potrebi. 

Cikla ne podnosi niske temperature, korijenje se smrzne već pri temperaturi -2°C, pa je najčešće skladištimo, zamrzavamo ili kiselimo za potrošnju tijekom zime. 

Za dulje čuvanje ciklu vadite na vrijeme, prije no što korijenje postane vlaknasto i drvenasto. Vadite je štihačom za suha vremena, lagano otresite zemlju i ostavite da se dobro prosuši. Oštećeno korijenje odvojite i odmah potrošite ili zamrznite. 

Listovi cikle također su jestivi i jednako vrijedni kao i korijenje. Stoga svježe mlado lišće cikle ne bacajte, nego ga pripremite kao blitvu ili špinat. 

Samo zdravo korijenje pripremite za skladištenje u podrumu, spremištu, klijalištu, u jami ili u trapu. Pažljivo odvojite preostalu nalijepljenu zemlju, a osušeno lišće odrežite oko 3 cm iznad korijena. Tanki donji korjenčić ostavite netaknut. Dok ciklu prenašate pazite da se ne natuče, kako u skladištu ne bi ubrzo istrunula. 

Svježa cikla u 100 g  korijena sadržava oko 82 g vode, 1,5 g bjelančevina, 0,1 g masti, 9,4 g ugljikohidrata i 2,5 g vlakana. Energetska vrijednost cikle je mala: 100 g svježe cikle daje samo 45 kcal. Lako je probavljiva, a sadržava gotovo sve minerale: kalij, fosfor, kalcij, magnezij, željezo, mangan, fluor, sumpor, jod, brom, litij, rubidij, cezij, stroncij i selen. Sadržava i kobalt, važan za stvaranju vitamina B12, te vitamine B1, B2, B6, vitamin C, pantotensku kiselinu te druge korisne i ljekovite tvari. 

Kuhanjem cikle u vodi dio ljekovith tvari se gubi, pa bi najbolje bilo ciklu jesti sirovu, naribanu, začinjenu samo limunovim sokom. 

Velik dio ljekovitih tvari u korijenju zadržat će se ako ciklu umotanu u alufoliju ispečete u pećnici. 

Korijenje cikle u hladnjaku u plastičnoj vrećici možete očuvati 7 - 10 dana, a lišće dva dana. Kuhanu i oguljenu ciklu u hladnjaku ne čuvajte dulje od sedam dana. 

U zamrzivaču, cijela ili narezana, poškropljena octom ili limunovim sokom, cikla može potrajati do 10 mjeseci.

Najpovoljnija je temperatura za čuvanje cikle 0 - 2°C. Vlažnost zraka mora biti oko 90 % jer cikla u suhom skladištu lako gubi vodu i namreška se. To se može izbjeći spremite li ciklu u umjereno vlažni pijesak. Zdravo i neoštećeno korijenje u dobrom se spremištu može očuvati sve do ožujka. 

Da je cikla, lat. Beta vulgaris var. conditiva, ljekovita jestiva biljka poznato je već od antičkih vremena. Jedan je od najboljih prirodnih lijekova za ublažavanje anemije, pomaže u liječenju malarije, akutnih fibroznih bolesti i gripe, povoljno utječe na živce i rad mozga, a potiče rad želuca, crijeva i žuči. 

Antocijani, pigmenti koji cikli daju crvenu boju, utječu na obnavljanje krvi, suzbijaju rast stanica tumora i prirodno su sredstvo za zaštitu i otklanjanje posljedica štetnog zračenja. 

Osim toga, betain i betanin iz cikle pomažu u učvršćenju krvnih žila, reguliranju krvnog tlaka, smanjuju kolesterol u krvi, potiču metabolizam i rad jetara, a jačaju i obrambeni sustav organizma.