Začinsko i ljekovito bilje pomladite i razmnožite

Matičnjak, mažuran, mravinac, metvica i slično višegodišnje začinsko i ljekovito bilje širi se pomoću mnogobrojnih izdanaka što izbijaju iz trajnih podzemnih dijelova pa s godinama poveća obujam i zauzima sve veći dio gredice. Biljke se pomiješaju i isprepletu, izduže i počnu nalikovati na korov. Dobro bi im došlo malo više mjesta, zraka i svjetla. 

Kad prerastu prostor koji im je namijenjen, svakih nekoliko godina, u jesen ili rano u proljeće pomladite ih i razmnožite. 

Grumene štihačom razrežite, izvadite i razdijelite na nekoliko dijelova. 

Najljepše izdanke s dobro razvijenim korijenom nanovo posadite na gredicu za uzgoj aromatična ljekovitoga i začinskoga bilja.

Tlo je u jesen još dovoljno toplo, posebice u jadranskom području, pa će se pomlađene biljke ubrzo ponovno ukorijeniti. 

Osim toga, biljke koje su se jako raširile možete, da ne vadite cijelu biljku, štihačom jednostavno zasjeći kako ne bi rasle izvan zadana okvira. Ukorijenjene izdanke pritom iščupajte i posadite na razmak od 30 do 40 cm na novo mjesto na svježe pripremljenu gredicu obogaćenu kompostom. 

Kad se biljke dobro razviju, mirisno lišće i vrhove mladica režite od proljeća do kasna ljeta nekoliko puta tijekom vegetacije. No u prvoj ih godini nakon sadnje ne režite prečesto kako bi se mlade biljke dobro ukorijenile. 

Suvišne izdanke koji će vam pri presađivanju ljekovitoga i začinskoga bilja ostati darujte prijateljima vrtlarima - posađeni u dekorativne lončiće ili košarice bit će lijep znak pažnje - koji začinsko bilje u svom vrtu još nemaju. 

Pokoju biljku možete i sami posaditi u balkonski sandučić ili lončić pa smjestiti na balkon, na prozorsku klupčicu ili na terasu u blizini kuhinje u kojoj će vam biti pri ruci.

Matičnjak razmnožite dijeljenjem grumena

U jednom kutu moga vrta, ispod stabla jabuke, raste melisa, pčelinja metvica tj. matičnjak lat. Melissa officinalis, ljekovita začinska medonosna zeljasta trajnica iz porodice usnača, lat. Labiatae. 

Potječe iz Sredozemlja, gdje samonikla raste po krčevinama, na napuštenim mjestima, starim zidovima, u zapuštenim vinogradima, uz rubove cesta, i to od razine mora do brdskih područja. 

U ostalim se krajevima često uzgaja u vrtovima jer se lako razmnožava sjemenom i vegetativno, a pobjegla je iz vrtova i udomaćila se i u prirodi.

Melisa može biti visoka od 30 do 60 cm, a širi se i proteže isto toliko. Najbolje uspijeva na sunčanom ili polusjenovitom, toplom i zaštićenom staništu, na srednje teškom, propusnom, umjereno vlažnu plodnu tlu neutralne reakcije s mnogo humusa. Vrlo je otporna na niske temperature, a dobro podnosi i sušu. 

Ne orezujemo li biljku redovito, matičnjak može djelovati neuredno te izgledati kao korov, pa se najčešće uzgaja na posebnoj gredici za začinske i ljekovite biljke, a ne u cvjetnjaku ili povrtnjaku.

Svjetlozeleni, naborani, jajoliki, 2,5 - 7 cm dugački listovi, pilasto nazubljenih rubova, prekriveni mekanim dlačicama, smješteni su nasuprotno u parovima na četvrtastim razgranatim stabljikama. Zgnečite li ih, oslobađa se specifičan veoma ugodan miris po limunu. 

Blijedožućkasti do blijedoljubičasti cvjetići nisu aromatični, sitni su i neugledni, a nastaju cijelo ljeto na cvatnim klasovima što se izdižu iznad listova.

Miris matičnjaka jako privlači pčele i druge kukce, pa je melisa poželjna i u voćnjacima i vinogradima jer omogućava bolje oprašivanje. 

Pčelari mogu pomoću pčelinje metvice vratiti odbjegao roj pčela koji se okupio u krošnji nekog stabla jer miris melise privuče maticu - biljka je po tome i dobila narodno ime matičnjak.

Melisu možete razmnožiti sjemenom u travnju te dijeljenjem grumena u proljeće ili, što je za biljku mnogo povoljnije, u ranu jesen. 

Grumene starih biljaka koje su se jako raširile izvadite štihačom pa razdijelite na nekoliko dijelova. Svaki manji grumen ili pojedine biljčice posadite na razmak od 40 cm na novo mjesto na svježe pripremljenu gredicu obogaćenu kompostom. 

Kad se matičnjak na novoj gredici dobro razvije, mirisno lišće i vrhove mladica režite što češće, nekoliko puta tijekom vegetacije. 

U prvoj godini nakon sadnje ne režite ih prečesto; omogućite mladim biljkama da se dobro ukorijene. Uvijek berite samo mlado lišće, jer staro lišće nije tako aromatično, a često postane bljutavo i pljesnivo. 

Posadite li nekoliko biljaka uz rub vrtne staze, svaki put kad kraj njih prođete i nogama okrznete lišće, vrtom će se proširiti ugodan limunski matičnjakov miris.

Mirisno lišće matičnjaka bogato eteričnim uljem u kojem ima citrala tj. geraniol aldehida, citronelala, geraniola i sličnih spojeva, rabi se za aromatiziranje vrućih i ledenih čajeva, začinskog maslaca, salata od sirova povrća te raznih jela od jaja, mesa, riba i gljiva. 

Izvrsno je i za ukrašavanje i aromatiziranje slastica, pudinga, koktela, deserta, sladoleda i voćnih salata, a u kuhinji zamjenjuje i limunovu koricu. 

No ugodna aroma matičnjaka dolazi do izražaja samo ako se lišće ne skuha. Kuhanjem i sušenjem aroma se brzo gubi, pa je najbolje svježe lišće smrznuti, npr. u kockicama leda. 

Melisa je i poznata ljekovita biljka, njegovi pripravci ublažavaju grčeve, djeluju antibakterijski i blago sedativno. Najčešće se upotrebljavaju za ublažavanje živčanih bolesti, živcima izazvanih želučanih i crijevnih tegoba, migrene, živčanih srčanih tegoba, a osobito u djece poboljšavaju i apetit.

Začinsko bilje u svakom vrtu

U svakom, pa i najmanjem vrtu, trebalo bi naći malo mjesta za lijepo, mirisno, često i ljekovito, začinsko bilje. Bilo na posebnoj gredici bilo u povrtnjaku među povrćem, u cvjetnjaku među cvijećem ili u samo jednom sandučiću za cvijeće na balkonu, ono je pravo biljno blago našega vrta. Kopar, boreč, bosiljak, čubar, krabuljicu, pelin, matičnjak, ljupčac, metvicu, kadulju, majčinu dušicu, korijander, ružmarin i druge začinske biljke uzgajajte blizu kuhinje, kako biste uvijek mogli skoknuti po prstohvat nečega što će mirisom i okusom oplemeniti jelo.    

Za vegetacije berite uvijek svježe lišće jer se količina aromatičnih i ljekovitih sastojaka sušenjem smanjuje. No i osušeno ili zamrznuto dobro će poslužiti zimi ako je vrt prekriven snijegom. Kitica osušena aromatična bilja iz vlastita vrta u kuću unosi ugodan miris i podsjeća nas na lijepe trenutke provedene u našem malom biljnom carstvu. Cvjetići i listići začinskih biljaka mogu poslužiti i za ukrašavanje jela i napitaka, kako bi bila privlačnija i ugodnija oku. Aromatizirano ulje, ocat, vino i šećer u salatama, slasticama i drugim jelima daje poseban okus. Topli čaj od metvice, kadulje, majčine dušice ili neke druge mirisne i ljekovite biljke za hladnih zimskih večeri ugrijat će nas i oraspoložiti.

Stoga pronađite prikladno mjesto za uzgoj začinskoga bilja, na suncu ili u polusjeni, na propusnu pjeskovitu humoznom umjereno vlažnom tlu, pa ga već ovog proljeća posijte ili posadite, kako biste i vi uživali u njegovim blagodatima.
Začinsko i ljekovito bilje ne prskajte pesticidima, a gredice na kojima rastu gnojite samo kompostom. Ne koristite mineralna gnojiva, osobito ne dušikova, jer tada začinsko bilje prebujno raste, podložno je bolestima i štetnicima, a smanjuje se i količina eteričnog ulja i ostalih ljekovitih i mirisnih sastojaka u njihovom lišću.