Srednja mjesečna temperatura zraka u listopadu je i u nizinskom i u planinskom dijelu Hrvatske podjednaka i iznosi 10,6°C odnosno 10,0°C. U priobalju i na otocima našega Jadrana akumulirana toplina u moru sad polako dolazi do izražaja pa je uz srednju mjesečnu temperaturu od 16,8°C i dalje ugodno toplo. U planinskom području u listopadu prosječno padne oko 134 l/m² oborina, a isto toliko kiše može biti i duž obale i na otocima. U nizinskim predjelima oborina je tijekom ovoga mjeseca nešto manje, prosječno padne samo oko 57 l/m². U Zagrebu sunce na početku listopada izlazi oko 7 h, a zalazi u 18 h 39 min. Potkraj mjeseca izlazi u 07 h 20 min, a zalazi oko 18 h. Kad počne obilnije otpadati lišće listopadnoga drveća znat ćemo da je nastupila fenološka kasna jesen. Od sredine listopada u kontinentalnom području Hrvatske počinje hladni dio godine, koji traje do sredine travnja. Uskoro možemo očekivati i prvi jesenski mraz, a na našim najvišim planinama može pasti i prvi snijeg. Tlo se u listopadu još neće smrzavati, pa lijepo vrijeme možemo iskoristiti za radove u vrtu.
Kiša je potkraj rujna napokon malo natopila isušeno tlo, a ugodni i topli jesenski dani pogoduju rastu biljaka, pa su naši vrtovi nakon vrućeg i suhog ljeta malo živnuli. Stoga nam i u listopadu povrće još uvijek raste, a cvijeće i dalje obilno cvate.
U korisnom dijelu vrta u listopadu valja mnogo toga obaviti. U kopnenom području u povrtnjaku berite kasne korabice, kasni kupus, kelj, brokulu, kelj pupčar i cvjetaču, špinat, kineski kupus, komorač, blitvu, salatu, endiviju i radič, vadite mrkvu, peršin, celer, pastrnjak, crni korijen, ciklu, bijelu i žutu repu, podzemnu korabu, crnu rotkvu, poriluk i hren. Prije prvoga jesenskoga mraza trebalo bi pobrati i preostale bučice, dinje, lubenice, patlidžane i rajčice te kasne mahune posijane sredinom srpnja. Gredice s kojih nije sve ubrano pokrijte netkanom ili najlonskom folijom, pa će i u studenom još biti povrća za berbu. U povrtnjacima na Jadranu u listopadu uz navedeno povrće još ima i krastavaca, dinja, lubenica, bučica, rajčica, paprika i patlidžana, a bere se i raštika i artičoka.
Prazne gredice pognojite kompostom i mineralnim gnojivom s većim udjelom fosfora i kalija, plitko ih prekopajte, usitnite grabljicama i pripremite za sjetvu i sadnju. Pazeći na plodored, do sredine listopada posijte špinat i matovilac te posadite zimsku salatu, luk srebrnjak, češnjak, lučice za mladi luk, špargu i rabarbaru. U jadranskom području u listopadu možete posijati i mrkvu, peršin i bob te posaditi artičoke.
Potkraj mjeseca, kad svo povrće poberete, ispražnjene gredice trebalo bi prije zime raščistiti. Zaražene biljke ne ostavljajte na gredicama i ne odlažite u kompostište jer se u njima zadržavaju uzročnici biljnih bolesti. Sve zaražene ostatke pokupite i usitnite pa kompostirajte odvojeno, posuto tankim slojem vapna i prekriveno slojem zemlje debelim dvadesetak centimetara. Tako dobiven kompost dobar je za gnojidbu drveća, voćaka, tratine i drugih dijelova vrta na kojima ne uzgajate povrće.
Ako zasnivate novi povrtnjak gredice bi trebalo prije zime duboko preštihati i ukopati stajnjak ili slično organsko gnojivo, što će se polako u sljedeće tri godine razgrađivati i zadržavati vodu. Preko zime novopreštihane gredice ostavite u gruboj brazdi, a na proljeće tlo prorahlite vilastom štihačom, po potrebi plitko prekopajte, usitnite grabljicama i pripremite za sjetvu i sadnju.
Niste li dospjeli u rujnu, sada prebacite i prozračite kompost. Zreo kompost pritom odvojite i utrošite za gnojidbu cvjetnjaka, a polurazgrađene otpatke dodajte u novu hrpu koju ste u drugom sanduku naslagali tijekom ljeta.
I u voćnjaku u listopadu valja obaviti važne jesenske radove. Poberite dunje i zimske sorte jabuka i krušaka. Berite ih na vrijeme kako bi se što dulje očuvale u skladištima i izgradile specifičan okus. Kasne sorte mogu podnijeti kratkotrajan mraz do - 3°C, no ne smijete iz brati dok su u takvom ledenom stanju. Dunje berite za suha vremena, tek kad kožica plodova okolo-naokolo bude žute boje. U jadranskom području počinje berba maslina. Pritom je važno odrediti najpovoljniji trenutak za berbu kako bi dobili što kvalitetnije ulje. Vrijeme je i za berbu aktinidija i ranih sorti mandarinki.
Voćke, posebice starija i zapuštena stabla, nakon otpadanja lišća potkraj mjeseca počnite orezivati, a debla premažite vapnom ili biodinamičkom pastom. Otpale plodove pokupite i preradite ili odložite na kompost, a otpalo lišće ispod voćaka pograbljajte i također uklonite jer u njemu prezimljuju štetnici i bolesti voćaka.
Pred kraj vegetacije kupina, poslije berbe, sve izdanke koji su dali rod u ovoj vegetacijskoj sezoni, trebalo bi odrezati u razini tla. Valja odrezati i sve oštećene, polomljene i slabije izdanke koji su izrasli ove godine. Nakon rezidbe iznesite ih iz nasada i spalite. Prorijedite ovogodišnje izdanke, suvišne odstranite, a ostale ostavite da obrastaju rodnim pupovima i sazrijevaju za sljedeću godinu.
Potkraj listopada može započeti sadnja voćaka, a obaviti valja i jesensku gnojidbu i obradu tla. Tlo u voćnjaku obradite poslije berbe i završene vegetacije, do konca studenoga, ovisno o stanju tla i mogućnostima obrade. Nije li tlo smrznuto i nema li snijega, osobito u jadranskom području, to se može učiniti i tijekom cijele zime. Budete li tlo obrađivali ručno, štihajte 15 - 30 cm duboko, pri čemu se smije prikratiti korijen i potaknuti njegovo razgranjivanje. Ako je tlo u voćnjaku zastrto organskim pokrovom, u jesen ga odgrnite, tlo pognojite i okopajte, pa pokrivku obnovite tako da bude debela oko 15 cm. Prije obrade tlo pognojite organskim i mineralnim gnojivima. Stajski gnoj, kompost i ostala organska gnojiva obogaćuju tlo humusom, mikroorganizmima i gujavicama te poboljšavaju plodnost tla.
Voćke, posebice starija i zapuštena stabla, nakon otpadanja lišća potkraj mjeseca počnite orezivati, a debla premažite vapnom ili biodinamičkom pastom. Otpale plodove pokupite i preradite ili odložite na kompost, a otpalo lišće ispod voćaka pograbljajte i također uklonite jer u njemu prezimljuju štetnici i bolesti voćaka.
Pred kraj vegetacije kupina, poslije berbe, sve izdanke koji su dali rod u ovoj vegetacijskoj sezoni, trebalo bi odrezati u razini tla. Valja odrezati i sve oštećene, polomljene i slabije izdanke koji su izrasli ove godine. Nakon rezidbe iznesite ih iz nasada i spalite. Prorijedite ovogodišnje izdanke, suvišne odstranite, a ostale ostavite da obrastaju rodnim pupovima i sazrijevaju za sljedeću godinu.
Potkraj listopada može započeti sadnja voćaka, a obaviti valja i jesensku gnojidbu i obradu tla. Tlo u voćnjaku obradite poslije berbe i završene vegetacije, do konca studenoga, ovisno o stanju tla i mogućnostima obrade. Nije li tlo smrznuto i nema li snijega, osobito u jadranskom području, to se može učiniti i tijekom cijele zime. Budete li tlo obrađivali ručno, štihajte 15 - 30 cm duboko, pri čemu se smije prikratiti korijen i potaknuti njegovo razgranjivanje. Ako je tlo u voćnjaku zastrto organskim pokrovom, u jesen ga odgrnite, tlo pognojite i okopajte, pa pokrivku obnovite tako da bude debela oko 15 cm. Prije obrade tlo pognojite organskim i mineralnim gnojivima. Stajski gnoj, kompost i ostala organska gnojiva obogaćuju tlo humusom, mikroorganizmima i gujavicama te poboljšavaju plodnost tla.
U ukrasnom dijelu vrta u listopadu ima mnogo posla. Još uvijek možete prikupljati sjemenke kadifica, cinija i ostaloga sličnoga cvijeća. Nakon toga bi trebalo ukloniti sve ocvale cvjetove, osobito trajnica i ruža. Odrežite također i sve oštećene i osušene grančice ruža, a ružama penjačicama skratite predugačke grane. Pampas travu i slične velike ukrasne trave povežite u svežanj.
Cvjetnjake do kraja listopada treba raščistiti, pokupiti otpalo lišće i stabljike trajnica, ocvale jednoljetnice počupati te sve to usitniti i odložiti na kompostiranje. Gladiole izvadite dok su im listovi još zeleni i odrežite ih 2-3 cm iznad gomolja kako biste spriječili tripse tj. resičare da iz lišća pređu u gomolje na kojima ispod ljuskica prezimljuju. Kad se osuše, gomolje pažljivo pregledajte i spremite na prezimljavanje u podrum u kojem je temperatura zimi oko 10 oC.
Do sredine listopada izvadite, razdijelite i presadite hoste, djevojačko oko, pupoljku, astilbe, žuti stolisnik i slične trajnice koje cvatu u proljeće i ljeti. Prazne i nove cvjetnjake prekopajte i pripremite za sadnju novoga cvijeća u jesen ili na proljeće.
U prvom desetodnevlju listopada izravno na cvjetnu gredicu možete posijati ljetni kokotac, obični i islandski mak, neven, kalifornijski mak, različak i crnjiku, jednogodišnje cvijeće koje bolje uspijeva i ranije cvate ako ga posijete u jesen a ne na proljeće. Vrijeme je i za sadnju presadnica dvogodišnjega cvijeća: maćuhica, potočnica, tratinčica i turskih karamfila. Posadite i višegodišnje lukovičasto cvijeće otporno na hladnoću: tulipane, narcise, zumbule i slično.
Budete li na istu gredicu sadili dvoljetnice, trajnice i lukovičasto cvijeće, uvijek najprije posadite sadnice a potom između njih pomoću sadilice za lukovičasto cvijeće popikajte lukovice. Sve posađeno bilje dobro zalijte.
Potkraj mjeseca odrežite stabljike dalija 15 cm iznad tla, izvadite gomolje i ostavite pod nadstrešnicom da se dobro osuše pa ih spremite u papirnate vrećice i odložite u tamno, suho, prohladno i zračno spremište na prezimljavanje.
Posljednji dani mjeseca listopada – bude li nam vrijeme to dopustilo - idealni su za sadnju ruža, ukrasnoga grmlja, živica i drveća. Kad ih budete kupovali pazite na izgled biljke, veličinu i razvijenost korijena, a pri sadnji pažljivo odaberite mjesto, dovoljno udaljeno od ostalih biljaka u blizini, iskopajte dovoljno veliku jamu i ne štedite na kompostu. Posađeno će se bilje do proljeća dobro ukorijeniti - dok biljke miruju šok presađivanja je najmanji - i sljedeće godine na vrijeme započeti vegetaciju. Pri sadnji posebno pazite da sadnice koje su bile u loncima posadite tako duboko da razina zemlje u loncu bude u razini sa zemljom.
Sadnice ukrasnoga bilja nakon sadnje zagrnite slojem zemlje visokim oko 30 cm za zaštitu od hladnoće tijekom zime.
Travnjak tijekom listopada i dalje redovito kosite svakih desetak dana, pokošenu travu prosušite i odložite u kompostište, a kad trava na dvorištu bude suha, travnjak prihranite zrelim kompostom i peletiranim stajnjakom. Udubljene dijelove travnjaka popunite zemljom i kompostom ili supstratom u kojem ste u posudama uzgajali kane, pelargonije i drugo ukrasno bilje. Niste li stigli u rujnu, ako je potrebno još jednom ošišajte živice i oblikovano ukrasno grmlje.
Do sredine listopada izvadite, razdijelite i presadite hoste, djevojačko oko, pupoljku, astilbe, žuti stolisnik i slične trajnice koje cvatu u proljeće i ljeti. Prazne i nove cvjetnjake prekopajte i pripremite za sadnju novoga cvijeća u jesen ili na proljeće.
U prvom desetodnevlju listopada izravno na cvjetnu gredicu možete posijati ljetni kokotac, obični i islandski mak, neven, kalifornijski mak, različak i crnjiku, jednogodišnje cvijeće koje bolje uspijeva i ranije cvate ako ga posijete u jesen a ne na proljeće. Vrijeme je i za sadnju presadnica dvogodišnjega cvijeća: maćuhica, potočnica, tratinčica i turskih karamfila. Posadite i višegodišnje lukovičasto cvijeće otporno na hladnoću: tulipane, narcise, zumbule i slično.
Budete li na istu gredicu sadili dvoljetnice, trajnice i lukovičasto cvijeće, uvijek najprije posadite sadnice a potom između njih pomoću sadilice za lukovičasto cvijeće popikajte lukovice. Sve posađeno bilje dobro zalijte.
Potkraj mjeseca odrežite stabljike dalija 15 cm iznad tla, izvadite gomolje i ostavite pod nadstrešnicom da se dobro osuše pa ih spremite u papirnate vrećice i odložite u tamno, suho, prohladno i zračno spremište na prezimljavanje.
Posljednji dani mjeseca listopada – bude li nam vrijeme to dopustilo - idealni su za sadnju ruža, ukrasnoga grmlja, živica i drveća. Kad ih budete kupovali pazite na izgled biljke, veličinu i razvijenost korijena, a pri sadnji pažljivo odaberite mjesto, dovoljno udaljeno od ostalih biljaka u blizini, iskopajte dovoljno veliku jamu i ne štedite na kompostu. Posađeno će se bilje do proljeća dobro ukorijeniti - dok biljke miruju šok presađivanja je najmanji - i sljedeće godine na vrijeme započeti vegetaciju. Pri sadnji posebno pazite da sadnice koje su bile u loncima posadite tako duboko da razina zemlje u loncu bude u razini sa zemljom.
Sadnice ukrasnoga bilja nakon sadnje zagrnite slojem zemlje visokim oko 30 cm za zaštitu od hladnoće tijekom zime.
Travnjak tijekom listopada i dalje redovito kosite svakih desetak dana, pokošenu travu prosušite i odložite u kompostište, a kad trava na dvorištu bude suha, travnjak prihranite zrelim kompostom i peletiranim stajnjakom. Udubljene dijelove travnjaka popunite zemljom i kompostom ili supstratom u kojem ste u posudama uzgajali kane, pelargonije i drugo ukrasno bilje. Niste li stigli u rujnu, ako je potrebno još jednom ošišajte živice i oblikovano ukrasno grmlje.
Otporno ukrasno grmlje i cvijeće koje uzgajate u loncima na dvorištu, balkonu ili terasi također sklonite od kiše i smjestite uza zid kuće.
