Vrt u veljači

U veljači su temperature zraka i tla u našim krajevima nekad bile poprilično niske, pa su naši vrtovi gotovo svake zime bili prekriveni debelim slojem snijega. A kad bi u okolnim šumarcima na mjestima gdje nije bilo snijega počele izranjati podbijeli, šafrani i visibabe, znali smo da je nastupilo fenološko pretproljeće.

No sada je snijega sve manje i ne pada baš često, a temperature i zraka i tla već na početku veljače znaju biti proljetne.
Na svim mjernim postajama DHMZ-a temperatura zraka u veljači 2024. bila je viša od prosječne, i to najmanje 3,3 °C pa sve do 7,4 °C viša od uobičajene temperature za ovo doba godine. Osim toga, zabilježene su i najviše temperature zraka za veljaču otkad postoje mjerenja.
Kad je riječ o oborinama, u veljači 2024. godine u većini Hrvatske prevladale su normalne oborinske prilike. Ipak, na području Rijeke i Ploča bilo je kišno, a u Slavoniji i središnjem dijelu zemlje, u području Karlovca i Ogulina zabilježene su sušne prilike. Najsušnije u odnosu na prosjek bilo je u Osijeku gdje su prevladavale vrlo sušne prilike.
Tko zna kakvo će nam vrijeme biti ove godine i kako će se vrtlari prilagoditi tim sve izraženijim vremenskim promjenama. O tome bismo trebali odmah početi ozbiljnije razmišljati i tražiti načine kako da i dalje u našim vrtovima svake godine uzgojimo dovoljno povrća i voća za naše obitelji. Da ne moramo u šoping centrima kupovati povće i voće upitne kakvoće uzgojene tko zna gdje uz primjenu tko zna kakvih kemikalija.
A sad da vidimo koje bismo radove tijekom veljače trebali obaviti u našim vrtovima
Za početak ćemo u korisnom dijelu vrta pogledati imamo li što za ubrati: poriluka, hrena, ozimoga kelja, podzemne korabe, blitve, radiča ili matovilca.

 

Na Braču, Hvaru, Rabu, Cresu, Krku i drugim našim lijepim otocima i na priobalju vrtlari će tijekom veljače brati i zimski kupus i kelj, raštiku, kelj pupčar, endiviju, radič, blitvu, špinat, mrkvu, peršin, celer, pastrnjak te mladi luk, a naći će se i pokoja glavica cvjetače i salate.
Ako se potkraj veljače tlo dovoljno prosuši, vrtlari na jadranskoj obali i otocima pripremat će gredice za ranoproljetnu sjetvu i sadnju, pa izravno posijati grašak, bob, ciklu, peršin, mrkvu, rotkvice i luk te posaditi luk kozjak, proljetni češnjak, lučice luka, reznice hrena te presadnice artičoke, kupusa, kelja i cvjetače.
I mi ćemo u kopnenom području potkraj veljače, ako vrijeme bude povoljnije, posijati prve rotkvice, grašak i bob te posaditi luk kozjak, proljetni češnjak, reznice hrena i lučice luka.

Dođe li tijekom veljače do jačeg zahladnjenja, osjetljivo povrće i začinsko bilje na gredicama prekrijte grančicama četinjača ili netkanom zaštitnom folijom.
Ozimo povrće u tunelima na Jadranu prozračite, okopajte i prihranite, a presadnice rana povrća u klijalištu također redovito njegujte i zaštitite od hladnoće.
U pripremljeno toplo klijalište, plastenik, staklenik ili u posude na prozorskoj klupčici, i u kopnenom području i na Jadranu, potkraj veljače možete posijati proljetnu salatu, kupus i kelj, rajčice, paprike i patlidžan te jednogodišnje cvijeće: petunije, salvije, ageratum i slično.
Uzgojene presadnice posadit ćete na gredice kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazova.

U ukrasnom dijelu vrta u veljači također ima poslova za obaviti.
Nadam se da će potkraj veljače biti lijepih dana za orezivanje voćaka, ukrasna drveća i grmlja no imajte na umu da stabla i grmovi moraju zadržati karakterističan oblik. 

Prorijedite krošnje starijih stabala: odrežite sve osušene, bolesne i preguste grane. Ako odrežete grane promjera većeg od 3 cm, rane premažite cjepljarskim voskom ili zaštitnom pastom. 

Zimsku rezidbu voćaka ne započinjite prerano, obavite je prije kretanja vegetacije, u rano proljeće. Moglo bi se naime dogoditi da prerano odrežete sve što vam se čini suvišno pa na voćkama neće ostati dovoljno rezervnih grana ni cvjetnih pupova. Ako nakon rezidbe iznenada jako zahladi mogli bi se smrznuti mnogi vršni pupovi i vršni dio grana. Stoga je bolje rezidbu odgoditi do ranog proljeća, kad ćete moći provjeriti koliko se pupova i grana smrznulo i prema tome prilagoditi rezidbu. Tako ćete očuvati rodni potencijal voćaka i održati uzgojni oblik.
Potkraj veljače možete orezati i ruže, a potom ih prihraniti kompostom i ogrnuti.
Orezivati možete i ukrasno grmlje koje cvate ljeti, no ne i forziciju, jorgovan magnolije i drugo bilje koje će cvasti u proljeće jer biste time odstranili cvjetne pupove.
Ako planirate saditi ruže, listopadno grmlje i drveće, učinite to u veljači ako tlo nije smrznuto.

Biljke u posudama na balkonu i na terasi, koje tijekom ljeta uljepšavaju naše okućnice, a prezimljuju u kući, u veljači još miruju, pa ih zalijevajte umjereno: tek toliko da se korjenova bala ne zasuši.
Cvatuće kućno bilje zalijevajte i prignojavajte redovito kako bi što dulje cvalo, a lisnato bilje ne zalijevajte prečesto nego samo po potrebi, tek kad se supstrat u loncu pri vrhu osuši.

Pelargonije koje prezimljuju u podrumu prenesite potkraj mjeseca u svijetlu prostoriju i orežite, a kad potjeraju mlade izboje češće ih zalijevajte.
Prekontrolirajte uskladištene lukovice i gomolje cvijeća te povrće na tavanima, u spremištima i podrumima, pa odbacite ono koje je počelo trunuti.
Imate li mnogo povrća uskladištena u trapu i sličnim hladnim vanjskim spremištima, pregledajte ga i za toplih dana prozračite.
Ne zaboravite ni na zamrznuto povrće u škrinji. Pregledajte ga i presložite kako biste sve na vrijeme potrošili.

Niste li još raščistili povrtnjak i cvjetnjake, tople dane bez vjetra iskoristite za uklanjanje biljnih ostataka s gredica. Usitnite ih i odložite na kompostište.
Kad obavite sve poslove u vrtu, potražite bilješke od prošlih godina pa, niste li to već učinili u siječnju, razradite plan uzgoja povrća i cvijeća za sljedeću sezonu.