Jesenska gnojidba i obrada tla u voćnjaku

 Duga vruća ljeta posljednjih godina nepovoljno utječu na rast i razvitak voćaka, pa se stoga ne smije propuštati jesenska gnojidba i obrada tla. Bilo da imate tek nekoliko stabala u vrtu ili pravi mali voćnjak, voćkama valja pomoći da se oporave, posebice ako su stradale od suše, tuče ili poplave, te im osigurati povoljne uvjete za razvoj iduće godine.

Obradom tla uništavamo korove, štetnike i bolesti koje prezimljuju u tlu i na lišću. Tlo se prorahljuje i prozračuje, čime se mikroorganizmima omogućuje aktivnost važna za plodnost tla. Zimi će se u obrađenu tlu zadržati veća količina vlage neophodne voćkama za normalan razvoj. Tlo se u voćnjaku obrađuje poslije berbe i završene vegetacije, do konca studenoga, ovisno o stanju tla i mogućnostima obrade. Nije li tlo smrznuto i nema li snijega, osobito u jadranskom području, to se može učiniti i tijekom cijele zime. Budete li tlo obrađivali ručno, štihajte 15 - 30 cm duboko, pri čemu se smije prikratiti korijen i potaknuti njegovo razgranjivanje. Ako je tlo u voćnjaku zastrto, u jesen organski sloj odgrnite, tlo pognojite i okopajte, pa pokrivku obnovite tako da bude debela 15 cm.

 Prije obrade tlo pognojite organskim i mineralnim gnojivima. Stajski gnoj, kompost i ostala organska gnojiva obogaćuju tlo humusom, mikroorganizmima i gujavicama te poboljšavaju plodnost tla. Voćke pognojite zrelim stajnjakom svake treće ili četvrte godine sa 300 do 400 kg na stotinu četvornih metara ili 100 kg po stablu, a kompostom gnojite voćke pri sadnji. Organska gnojiva rasipajte po cijeloj površini i pomiješajte s tlom u tijeku obrade. Pojedinačna stabla na travnjaku koji ne želite okopavati pognojite kopanjem jama promjera 30 do 40 cm, dubine oko 30 cm, koje valja napuniti gnojem. Površinski sloj tratine u obliku busena iznad svake jame brižljivo izrežite, odvojite i poslije gnojenja vratite na mjesto, pa travnjak neće biti jako oštećen.

Za jesensku gnojidbu voćaka preporučuju se i mineralna kompleksna gnojiva s manjim udjelom dušika: NPK 7-14-21, NPK 7-20-30, NPK 6-18-36, koja ne sadržavaju klor na koji su voćke osjetljive. Količine gnojiva ovise o vrsti voća i sorti, uvjetima uzgoja u voćnjaku i željenoj kvaliteti voća, a za male se voćnjake preporučuje 1 - 1,5 kg po stablu ili oko 4 - 6 kg na stotinu četvornih metara. Za jagodasto voće potrebno je 30 - 60 g na četvorni metar. Zatravljene voćnjake pognojite po cijeloj površini, povećavši količinu gnojiva za jednu trećinu zbog gubitaka.

U voćnjaku povremeno provedite i zelenu gnojidbu, posebice ako ne možete nabaviti stajski gnoj. Nakon obrade tla u jesen posijte stočni grašak (1,5 kg/100m2), kokotac (0,25 kg/100m2), slačicu (0.15 – 0.25 kg/100m2) ili neku drugu kulturu koja stvara mnogo zelene mase. U proljeće, od travnja do lipnja, kad je većina biljaka u punoj cvatnji, zelenu masu pokosite, ostavite nekoliko dana da se malo prosuši pa je ukopajte.

Obavite li gnojidbu i obradu tla u voćnjaku redovito svake jeseni, uloženi trud višestruko će biti nagrađen bogatim urodom sljedeće godine.