Presađivanje trajnica

Drage su mi cinije, kadifice, turski karanfili, potočnice, pustikara i drugo jednogodišnje i dvogodišnje cvijeće jer cijelo ljeto u vrt unose lijepe i ugodne boje što dvorištu daje posebnu živost. No ipak su mi od svega cvijeća u vrtu najdraže trajnice: višegodišnje cvatuće biljke koje su, osobito one visoke i velike, uz grmlje i drveće, glavna okosnica svakoga vrta. Kad ih jednom posadite, one su godinama, posebice sunčana, božur, kokotac, pupavice, karamfili, vučjak, hoste i perunike, najljepši ukras naših dvorišta. 

Neke od njih, primjerice božur, ne vole presađivanje ni seljakanje po vrtu, a nekima godi ako ih malo pomladite, razrahlite i presadite. Naime, nakon niza godina rasta na stalnom mjestu, neke se trajnice počnu izdizati iz tla i sredina busena ogoli, a cvjetovi se razvijaju samo na vanjskom rubu biljke. Tada ih valja pomladiti dijeljenjem i presaditi.

Za presađivanje većine trajnica odlučujemo se najčešće tek onda kad prerastu za njih predviđeno mjesto u cvjetnjaku. 

Proljetne i ljetne trajnice valja razdijeliti i presaditi u jesen, a one koje cvatu u jesen pomlađujemo u proljeće. Trajnice snažna rasta, kao funkija, ljiljanka i slične, presadite svake treće godine. Kukurijek, srdašce, božur i kotrljan, kao i božur, ne vole da ih uznemiravamo – dugi niz godina mogu biti na istom mjestu - pa ih pomlađujemo tek kad im se stabljike stanje, a cvatnja oslabi. 

Za mirna i oblačna vremena, kad donesete odluku o presađivanju višegodišnjega cvijeća i kad je tlo vlažno, ali ne premokro, vilastom štihačom izvadite preraslo grumenje pa otresite suvišnu zemlju. 

                                            

Izvađeno grumenje razdijelite na manje bokore te odrežite oštećeno i predugačko korijenje. 

Posadite ih na duboko prekopanu gredicu pognojenu s 10 l komposta na četvorni metar. Posađene biljke temeljito zalijte kako bi se sve šupljine oko korijenja ispunile zemljom. 

Prije sadnje gredicu je dobro prekriti zastirkom od usitnjena lišća i sjeckane trave, da se spriječi isušivanje tla i biljke zaštite od hladnoće. Osim toga, organska zastirka, poznata i pod nazivom malč, sprječava rast korova – točnije: biljaka koje bi na tom mjestu baš voljele rasti ali mi to ne želimo – i obogaćuje tlo humusom. Zastirku prije sadnje trajnica valja poškropiti gnojnicom od gaveza i koprive što potiče rast i jača otpornost cvijeća prema bolestima i nametnicima te ubrzava razgradnju organskih tvari u tlu. 

Ako nakon jesenskog presađivanja trajnica uslijedi duga i oštra zima, ako se tlo smrzava, trebalo bi na površinu gredice dodati još jedan debeo sloj sjeckane biljne mase ili polurazgrađenoga komposta kako biste novostvoreno mlado korijenje trajnica zaštitili od hladnoće.