Sunčana

Jedna od prvih trajnica koje sam posadila u svom vrtu bila je sunčana, lat. Heliopsis helianthoides, kompaktna grmolika krupna trajnica iz porodice glavočika, snažna vlaknasta korijenja, visoka 90-150 cm, podrijetlom iz Sjeverne Amerike, iz područja od Novoga Meksika do Južne Karoline i južne Kanade. 

Isprva je to bila biljka američkih visokotravnih prerija i savana, no sad je u prirodi najčešća na ostacima prerija, rubovima šuma, u kamenitim svijetlim šumama, uz autoceste i željezničku prugu, a raste do nadmorske visine od 2134 m. 

Tanki tamnozeleni jajoliki istovi naglašene nervature i nazubljena ruba, dugački oko 12 cm, hrapava lica i naličja, na kratkim su peteljkama, a mogu biti nasuprotni u parovima ili po tri u pršljenu. Navrh široko razgranatih čvrstih i golih stabljika sunčane pojedinačno su razasuti cvatovi promjera i do 8 cm koji nalikuju na ivančice i suncokrete. 

U vrtovima širom svijeta, u područjima s odgovarajućom klimom, kao ukrasna biljka najčešće se uzgaja podvrsta sunčane lat. naziva Heliopsis helianthoides var. scabra i njenih nekoliko sorta, primjerice gigantea jednostavnih cvatova, patula, visoka do 90 cm te punocvjetne goldenplum, incomparabilis i goldenheart. 

Sve su sorte pogodne za pozadinu i sredinu ležernih mješovitih cvjetnih bordura i velikih gredica, te za cvjetne mješovite livade u velikim seljačkim, ladanjskim i sličnim neformalnim vrtovima, a najbolje ih je posaditi na izravno sunce ili u polusjenu.

Sunčana sunčana cvate od sredine ljeta do rane jeseni, cvatovi su suhi i dugotrajni, pa su odlični i za rez - za raznovrsne cvjetne aranžmane ili bukete u vazi na stolu.

Ovisno o vrsti i sorti, cvatne glavice mogu biti jednostavne, polupune ili pune, a sastavljene su od vanjskih zlatnožutih nazupčanih jezičastih cvjetova i mnogobrojnih narančastih središnjih cjevastih cvjetova. Iz njih nakon dozrijevanja nastaju glatke četverouglaste tamno smeđe sjemenke, točnije suhi plodići roške.

Velike cvatove sunčane često posjećuju pčele, ose, muhe i leptiri koji se hrane nektarom.

Sunčana je uspravna biljka čvrste stabljike, podnosi i jak vjetar i nevrijeme, pa joj uz ostale visoke trajnice ili među grmljem nije potreban oslonac. No posadite li je pojedinačno, kao samostalnu biljku, poduprite je ipak s nekoliko kolčića. 

Veoma skromna i otporna sunčana uspijeva na gotovo svakom vrtnom tlu, čak i na vlažnu pijesku i na teškim glinastim tlima gdje ostale biljke ne žele rasti. No u vrtu, želimo li da bujno raste i obilno cvate cijelo ljeto, ipak bi joj trebalo osigurati povoljnije, umjereno plodno propusno tlo. Podnosi vrlo hladne zime - ne strada ni pri temperaturama nižim od -30°C - i vrlo vruća sušna ljeta, pa je pogodna za vrtove u područjima s izrazito oštrom kontinentalnom klimom. Preživljava čak i u područjima u kojima se svake godine javljaju požari. 

Lijepa sunčana izvrsna je biljka za nemarnog vrtlara koji nikad nema dovoljno vremena za vrt. Njezine su stabljike naime cijelo ljeto pune cvjetova, a ta skromna biljka nema gotovo nikakvih zahtjeva, uspijeva i bez ikakve njege. Može preživjeti čak i u nekoj maloj šupljini između betonskih ploča. 

Redovita njega sunčane obuhvaća samo uklanjanje uvelih cvatova tijekom ljetnih mjeseci. Svaki cvat, čim uvene, odrežite, kako biste potaknuli razvitak novih cvatova i u jesen produžili cvatnju. Ostavljate li osušene cvatove na biljci, ona postane neuredna, obilno se samozasijava i širi po vrtu kao korov. Uklanjate li redovito uvele cvatove, biljka se neće širi po vrtu jer nema podzemne stabljke tj. podanka. 

Pred kraj jeseni sve stabljike sunčane odrežite u razini sa zemljom.

Novi izboji ove lijepe trajnice pojavljuju se svake godine prilično kasno u proljeće, stoga uvijek kolčićem označite mjesto na koje ste posadili novu biljku kako ne biste u proljeće pomislili da je odumrla i na njezino mjesto posadili nešto drugo. 

Sunčana dugo može ostati na istome mjestu, ne treba ju često presađivati. Samo povremeno, svaki 5-6 godina, kad biljka miruje, u jesen ili na proljeće, grumen iskopajte i biljku razdijelite da se obnovi i pomladi.

Sunčanu je lako uzgojiti i generativno sjetvom sjemena. 

Sjemenke prikupite u jesen - u tu svrhu svake godine nekoliko najbolje razvijenih cvatova izaberite i pustite da se do jeseni u njima razviju plodići, roške - a posijte ih u proljeće izravno na sjetvenu gredicu 2 tjedna prije posljednjeg očekivanog mraza. 

Možete uzgojiti i presadnice, no tada sunčanu posijte u posudice ili u toplo klijalište 6-8 tjedana prije posljednjeg očekivanog proljetnog mraza. Pri temperaturi 20-21°C mlade biljčice niknu za 1-2 tjedna. Redovito ih zalijevajte, no ne previše, sjetveni kompost kao i tlo u klijalištu moraju biti stalno umjereno vlažni. 

Kad biljke budu toliko velike da se mogu hvatati prstima, presadite ih u lončiće, u kojima mogu ostati sve do sadnje. Biljke u lončićima ponovno složite u klijalište i postupno ih privikavajte na vanjske uvjete. Posadite ih na cvjetne gredice u proljeće ili u jesen, na razmak 45-60 cm.

Sunčanu možete razmnožiti i zelenim reznicama, a uzimati ih valja ljeti, sredinom srpnja, s vrhova izbojaka koji ne nose cvjetove.

Staroamerički narodi rabili su sunčanu kao narodni lijek; stabljiku za liječenje malarije, a lišće kao čaj zaslađen medom za ublažavanje vrućice i groznice te za plućne bolesti.