Gotovo u cijeloj Europi, sve do 60° sjeverne geografske širine, u vinogradima i voćnjacima, na njivama i uza živice, samoniklo raste divlji matovilac, lat. Valerianella locusta, jednogodišnja zeljasta biljka koja na kratkoj stabljici od duguljasta zelena lišća tvori malu rozetu. Nekad davno, kad sam ja bila mala djevojčica, a flakserice su bile nepoznat pojam, brali smo ga od jeseni do proljeća i jeli kao omiljenu vrlo zdravu salatu ugodna okusa što po količini vitamina C višestruko nadmašuje zelenu salatu glavaticu.
Danas ga češće uzgajamo u povrtnjacima, i to kultivirane sorte, npr. holandski, ljubljanski, žličar, gala, cirilla, juwabel i druge, s mesnatijim i većim lišćem, što ne znači da je i bogatije vitaminima i mineralima.
Posijati ga možete gdje god u povrtnjaku pronađete malo mjesta, u rujnu ili u rano proljeće, a prije sjetve tlo, lagano, pjeskovito-ilovasto i vapneno, valja plitko preštihati - dovoljno je 20 cm, jer korijen matovilca ne prodire duboko - unijevši najmanje 1 kg/m2 zreloga stajnjaka ili komposta.
Prije sjetve tlo dobro usitnite i lagano ugazite jer sjeme bolje niče na zbijenu nego na rahlu tlu. Za svaki četvorni metar pripremite 1-2 g sjemena, točnije jednosjemenih oraščića, plodova matovilca. Jedan gram sadržava oko 1000 sjemenki koje zadrže dobru klijavost 4-5 godina.
Sjemenke matovilca možete posijati iz zamaha po cijeloj površini gredice ili u redove.
Sijete li u redove, razmak neka bude 10-20 cm, a utore za sjeme utisnite daščicom; ne pravite rov motičicom. Nakon sjetve daščicom i zagrnite utore te malo pritisnite kako bi tlo dobro prileglo uza sjemenke.
Posijete li i starije sjeme, dvogodišnje ili čak trogodišnje, nećete pogriješiti, jer ono čak i bolje niče od svježeg.
U malim vrtovima, želite li što bolje iskoristili površinu povrtnjaka, matovilac posijte uz poriluk te ispod visoke brokule ili kelja pupčara. Matovilac nikne 8-14 dana nakon sjetve, a za berbu dospijeva za 60-80 dana. Veoma je otporan na niske temperature pa se zimi, osobito ako su blage kao prošlih godina, lišće vrlo rijetko smrzne.
Kad se počnu oblikovati bočne rozete, berite ih, od početka studenoga, pa sve do početka travnja. Pri berbi ne čupajte cijele rozete nego ih režite nožićem, jer će se iz prikraćenih stabljika razviti novi izdanci.
Na jednom redu možete ubrati najmanje 0,5-0,6 kg vrlo zdrava lišća matovilca koje sadržava oko 93,41% vode, 2,09% bjelančevina, 0,41% masti, 2,37% ugljikohidrata, 0,75% celuloze te 0,79% minerala, među kojima je znatno zastupljeno željezo i kalcij.
Količina vitamina u listićima matovilca nekoliko je puta veća nego u zelene salate glavatice. U 100 grama matovilca može biti 30-100 mg vitamina C te 3,6 mg karotina. No vrijednost matovilca nije samo u tome nego i u njegovu prirodnu osvježujućem okusu. Lišće poberite do početka travnja, prije nego što matovilac počne stvarati cvjetnu stabljiku sa šiljastim sjedećim listovima i sitnim, bijelim ili plavkastim cvjetićima.
Količina vitamina u listićima matovilca nekoliko je puta veća nego u zelene salate glavatice. U 100 grama matovilca može biti 30-100 mg vitamina C te 3,6 mg karotina. No vrijednost matovilca nije samo u tome nego i u njegovu prirodnu osvježujućem okusu. Lišće poberite do početka travnja, prije nego što matovilac počne stvarati cvjetnu stabljiku sa šiljastim sjedećim listovima i sitnim, bijelim ili plavkastim cvjetićima.
Želite li imati vlastito sjeme, nekoliko biljaka ostavite da i dalje rastu. Plodići dozrijevaju u lipnju i vrlo lako ispadaju. Stoga biljke odrežite kad polovica plodića bude zrela i neka se osuše pod nadstrešnicom u sjeni.
No comments:
Post a Comment