Korjenasto povrće za zimu

Sve dok jače ne zahladi, mrkvu, peršin, celer, pastrnjak, ciklu, rotkvu, postrnu repu, podzemnu korabu i drugo korjenasto povrće ne treba izvaditi. Ostaje na gredicama pa vadimo onoliko koliko nam treba svaki tjedan. Tek kad lišće prestane rasti, kad požuti ili pocrveni te počne venuti i odumirati, korjenjače za suha vremena valja izvaditi iz tla i spremiti, posebice ako meteorolozi najavljuju hladnu zimu i obilje snijega. No ne valja ni predugo čekati jer korijenje prezori i raspucava se. Kako bi sadržavalo što manje nitrata, čupajte ga ili vadite štihačom ujutro, pa ostavite da se prosuši na gredici do večeri. Tako će sitno upijajuće korijenje otpasti, a nitrati u biljci pregradit će se u neškodljive spojeve. Predvečer odvojite lišće i odstranite zemlju, no korijenje ne perite. Za dulje skladištenje izaberite samo zdravo, čisto i neoštećeno korijenje. Ono oštećeno odvojite i što prije potrošite u kuhinji, zaledite, ukiselite, konzervirajte u slanoj vodi ili osušite.

Ako korjenastoga povrća imate malo, spremite ga u hladan, čist i zračan podrum u drveni sandučić, lonac za cvijeće, veliku kantu ili sličnu plastičnu posudu. Drveni sandučić obložite plastičnom folijom, na dno sipajte sloj umjereno vlažna pijeska ili treseta, pa slažite sloj po sloj povrća i to tako da se korjenje ne dotiče. Sloj pijeska ili treseta između slojeva povrća neka bude debeo najmanje 3 cm. Peršin i celer slažite ukoso, tako da lišće bude okrenuto prema gore kako bi se sačuvao i dio lišća. Najpovoljnija temperatura za dulje čuvanje je 2-5°C, a pijesak ili treset mora biti stalno umjereno vlažan; ako je prevlažan, povrće trune, ako je presuh, smežura se i suši. 

Nemate li hladan podrum, posudu ili sandučić zakopajte u vrt tako da cijela posuda bude obložena zemljom, prekrijte čvrstom folijom, daščicama ili pločom stiropora. Povrh toga stavite suho lišće i grančice četinjača za zaštitu od niskih temperatura.
Veću količinu korjenastoga povrća uskladištite u jamu u vrtu. Iskopajte jamu duboku 50–60 cm i široku 1 metar. Sa svih je strana obložite gusto pletenom žičanom mrežom kako biste spriječili rovke i ostale glodavce da vam pojedu povrće. Složite korijenje, pospite ga pijeskom pa povrh opet stavite žičanu mrežu. Prekrijte folijom i daskama, a za jake zime dodajte i hrpu suha lišća.
Imate li prazno klijalište, i ono može dobro poslužiti kao zimsko spremište za mrkvu, peršin, ciklu, crni korijen, crnu rotkvu, repu, i ostalo, a možete dodati i poriluk, radič, endiviju, kelj, kelj pupčar i drugo. Pojedinu vrstu povrća zasebno složite u sandučić pa sandučiće složite u klijalište tako duboko da su sa svih strana obloženi zemljom. 

Prekrijte ih folijom, po njoj naspite zemlju, pijesak ili treset pa poklopite klijališnim prozorom. Za toplih zimskih dana prozor maknite i klijalište prozračite, a kad je hladno, neka bude zatvoreno. Ako jače zahladi klijališni okvir i prozor obložite debelim pločama od stiropora, daskama ili debelim slojem kartona.