Hladnoća i snijeg koji u našim kontinentalnim krajevima pada ovih dana, ljudima donosi brojne nevolje: od poteškoća u prometu pa sve do zdravstvenih problema. No za bilje u našim vrtovima obilan snijeg prava je blagodat. Suh, rastresit i porozan snježni pokrivač s mnogo zraka, naime, vrlo slabo provodi toplinu pa sprečava zamrzavanje i prejako hlađenje tla, štiteći vrtno bilje od zimske hladnoće.
Stručnjaci smatraju da visina snijega od 1 cm može zaštiti biljku pri temperaturi od -1°C; što su temperature zraka zimi niže, potreban je deblji sloj snijega. Primjerice, sloj snijega deblji od 40 cm tako je dobar izolator da temperatura tla na dubini od 3 do 5 cm gotovo nikad nije niža od 10 ºC. Osim toga, sa površine bijelog snježnog pokrivača odbija se tri puta više sunčevih zraka nego sa površine zemlje pa se snijeg zagrijava sporije. To je posebno povoljno u proljeće jer se sprječava naglo zagrijavanje zemljišta i prerano kretanje vegetacije.
Stručnjaci smatraju da visina snijega od 1 cm može zaštiti biljku pri temperaturi od -1°C; što su temperature zraka zimi niže, potreban je deblji sloj snijega. Primjerice, sloj snijega deblji od 40 cm tako je dobar izolator da temperatura tla na dubini od 3 do 5 cm gotovo nikad nije niža od 10 ºC. Osim toga, sa površine bijelog snježnog pokrivača odbija se tri puta više sunčevih zraka nego sa površine zemlje pa se snijeg zagrijava sporije. To je posebno povoljno u proljeće jer se sprječava naglo zagrijavanje zemljišta i prerano kretanje vegetacije.
Vrtlarima je snijeg važan i zbog nakupljanja zimskih oborina, koje u proljeće nakon otapanja povećavaju zalihe vode u tlu.
Snježni pokrivač tijekom zimskih mjeseci u našim vrtovima osobito je važan za tratinčice, maćuhice, turske karamfile, šeboj i ostale dvoljetnice, lukovičasto cvijeće, trajnice, osjetljivo grmlje i drugo ukrasno bilje. Pri niskim temperaturama bez snijega mnoge bi se biljke, osobito osjetljive trajnice i grmlje, mogle smrznuti.
Snježni pokrivač tijekom zimskih mjeseci u našim vrtovima osobito je važan za tratinčice, maćuhice, turske karamfile, šeboj i ostale dvoljetnice, lukovičasto cvijeće, trajnice, osjetljivo grmlje i drugo ukrasno bilje. Pri niskim temperaturama bez snijega mnoge bi se biljke, osobito osjetljive trajnice i grmlje, mogle smrznuti.
No previše snijega u vrtu nije poželjno jer može prouzročiti ozbiljne štete na bilju. Težak i mokar snijeg može primjerice polomiti grane voćaka i ukrasna grmlja; dok suhi snijeg u prahu teži 30 kg/m³, nabijeni stari snijeg na tlu može doseći masu od 500 kg/m³, a čvrsti snijeg čak do 800 kg/m³. Pod dugotrajnim debelim zbijenim snježnim pokrivačem prekrivenim ledenom korom nema dovoljno kisika, bilje troši pričuve hranjiva jer se pojačava disanje, iscrpljuje se i strada od različitih gljivičnih bolesti. Otopi li se debeo snježni pokrivač prenaglo, tlo ne može odmah upiti svu vodu, ona se predugo zadrži na površini tla i oštećuje ukrasno bilje.
Za voćke u našim dvorištima nije tako velik problem ni snijeg ni niske temperature - neke vrste mogu izdržati temperature niže i od -20 ºC – glavni problem je zatopljenje u veljači pa nakon toga ponovno jako zahladnjenje. To može prouzročiti izmrzavanje cijelih stabala marelica, bresaka i drugih osjetljivih sorti i vrsta voćaka.
Nepovoljna strana snježnog pokrivača u našim vrtovima je i stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj gljivica na biljkama. Naime, ispod snijega nema dovoljno kisika pa biljke troše rezervu hranjiva jer se pojačava disanje. Zbog toga dolazi do iscrpljivanja biljkaka pa one mogu stradati od raznih gljivičnih oboljenja. Osim toga visok snijeg može poslužiti kao zaštita od niskih temperatura mnogim štetnicima koji prezimljuju u tlu i ispod kore u donjem dijelu debla.
A koliko snijega može pasti u našim krajevima?
Meteorolozi DHMZ-a kažu da „maksimalna visina snježnog pokrivača u Hrvatskoj od kada postoje mjerenja iznosi 322 cm, a izmjerena je 21. 3. 2013. na Zavižanu, našoj najvišoj meteorološkoj postaji. Maksimalne visine snježnog pokrivača mjerene su od studenog do ožujka. Mjesec s daleko najviše izmjerenih maksimuma je veljača, a slijede ga siječanj, ožujak, prosinac i studeni. Godine s najviše izmjerenih maksimuma su 2012., 2018. i 2013., a s kraja prošlog stoljeća ističu se još 1986. i 1993. Važno je imati na umu da je većina postaja počela raditi u drugoj polovici XX. stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja ističe se 1929. godina.“
I na kraju ove priče o snijegu u našim vrtovima dodajmo jednu od najraširenijih pučkih izreka posvećenih siječanjskom vremenu: Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, vrtu, dolu i brijegu.
Za voćke u našim dvorištima nije tako velik problem ni snijeg ni niske temperature - neke vrste mogu izdržati temperature niže i od -20 ºC – glavni problem je zatopljenje u veljači pa nakon toga ponovno jako zahladnjenje. To može prouzročiti izmrzavanje cijelih stabala marelica, bresaka i drugih osjetljivih sorti i vrsta voćaka.
Nepovoljna strana snježnog pokrivača u našim vrtovima je i stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj gljivica na biljkama. Naime, ispod snijega nema dovoljno kisika pa biljke troše rezervu hranjiva jer se pojačava disanje. Zbog toga dolazi do iscrpljivanja biljkaka pa one mogu stradati od raznih gljivičnih oboljenja. Osim toga visok snijeg može poslužiti kao zaštita od niskih temperatura mnogim štetnicima koji prezimljuju u tlu i ispod kore u donjem dijelu debla.
A koliko snijega može pasti u našim krajevima?
Meteorolozi DHMZ-a kažu da „maksimalna visina snježnog pokrivača u Hrvatskoj od kada postoje mjerenja iznosi 322 cm, a izmjerena je 21. 3. 2013. na Zavižanu, našoj najvišoj meteorološkoj postaji. Maksimalne visine snježnog pokrivača mjerene su od studenog do ožujka. Mjesec s daleko najviše izmjerenih maksimuma je veljača, a slijede ga siječanj, ožujak, prosinac i studeni. Godine s najviše izmjerenih maksimuma su 2012., 2018. i 2013., a s kraja prošlog stoljeća ističu se još 1986. i 1993. Važno je imati na umu da je većina postaja počela raditi u drugoj polovici XX. stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja ističe se 1929. godina.“
I na kraju ove priče o snijegu u našim vrtovima dodajmo jednu od najraširenijih pučkih izreka posvećenih siječanjskom vremenu: Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, vrtu, dolu i brijegu.
Super slike itekst
ReplyDeletehvala, lijep pozdrav
Delete