Izbor drveća i grmlja za obiteljski vrt

 U želji da kuća što prije dobije zelenu kulisu, a vrt postane lijepo oblikovan prostor, često sadimo previše bujnih voćaka, visokog listopadnog drveća i grmlja te četinjača. Zaboravljamo da je bilje dinamično i da svake godine postaje sve više, šire i gušće. Obična smreka, primjerice, može narasti 50 m visoko, Pančićeva omorika 30 m, breza 25 m, tisa, grab i pačempres 20 m, bagrem, klen, oskoruša i tuja oko 15 metara, planinski bor 10 m, a glog 4 m. Visoko i bujno drveće, ovisno o uvjetima rasta, može razviti i veoma široku krošnju. 

Kako godine prolaze tako slobodan prostor vrta biva sve manji, hladniji i sjenovitiji. Ispod četinjača nema dovoljno svjetla i tlo je suho, pa ne uspijevaju ni najskromnije biljke koje nemaju velike prohtjeve. Visoko listopadno drveće nije pogodno za sadnju u neposrednoj blizini kuće, kako u oluk ne bi padalo lišće i začepljivalo ga. Razgranato korijenje bujnih stabala može razoriti izolaciju kućnih temelja pa lako prodire  voda i oštećuje zidove. 

Imajte na umu i to da bujno drveće posađeno preblizu vrtnih staza ometa normalno hodanje jer pojedine grane, osobito kod visećih vrsta, prekrivaju stazu. Ako ih odrežete, nagrđujeto stablo i ono gubi ljepotu. Dijelovi krošnje visokih stabala mogu prorasti između električnih vodova pa ni ta mjesta ne smijemo izabrati za sadnju drveća. 

Želite li izbjeći navedene neželjene posljedice brzopleta oblikovanja vrta, brižljivo izaberite drveće i grmlje primjereno veličini vrta i posadite ih na sigurnoj udaljenosti od kuće, imajući na umu koliki će prostor za nekoliko godina pojedina vrsta zauzeti. A to ćete saznati tako da malo prolistate knjige i časopise te vrtlarske i botaničke internetske stranice. Možete pitati za savjet i prodavače u rasadnicima i vrtnim centrima kad budete kupovali sadnice, jer bi i oni trebali o bilju koje prodaju bar nešto znati.