Ako je tlo u vašem vrtu bogato humusom i biljnim hranivima, ako dobro zadržava vodu i nije teško za obradu, za svoj novi povrtnjak odaberite četveropoljni plodored.
Povrtnjak podijelite na četiri podjednaka polja, a sve povrćarske kulture svrstajte u četiri skupine: A,B,C i D.
U prvoj godini, poslije gnojidbe stajskim gnojem prethodne jeseni, na prvom polju uzgajajte skupinu A, zeljasto povrće iz biljne porodice krstašice, lat. Brassicaceae: kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, raštika, brokula, korabica, žuta repa, bijela repa, rotkva, rotkvica i kineski kupus.
Na drugom polju neka bude skupina B: plodovito povrće iz porodice ponoćnice, lat. Solanaceae: rajčica, paprika i patlidžan te povrće iz porodice tikvenjača, lat. Cucurbitaceae: krastavci, tikvice, dinje, lubenice i bundeve.
Na treće polje smjestite skupinu C : lukovičasto povrće iz porodice ljiljana, lat. Liliaceae: luk, češnjak, poriluk i luk kozjak; korjenasto povrće iz porodice štitarki, lat. Apiaceae: mrkvu, celer, peršin, pastrnjak te povrće iz porodice pepeljuge, lat. Chenopodiaceae: ciklu i blitvu.
Skupinu D, na četvrtom polju, čini mahunasto povrće iz porodice lepirnjača, lat. Fabaceae: grašak, grah mahunar, slanutak i bob te kukuruz šećerac iz porodice trava, lat. Poaceae.
Neke vrste povrća, kao špinat, salata, matovilac, endivija i radič, mogu se neprestano uzgajati na istom mjestu, pa ih možete uzgajati kao međuusjev, podusjev ili naknadni usjev uz glavnu kulturu na svim poljima.
Svake godine sve četiri skupine, kao i kod
tropoljnoga plodoreda, premjestite po abecedi na sljedeća polja, pa će se u
četiri godine na svim poljima izmijeniti sve četiri skupine. Svake godine u jesen, kad s polja D poberete mahunarke, na to polje uštihajte stajski gnoj ili
pognojite mineralnim gnojivom i posijte raž ili pšenicu za zelenu gnojidbu.
Pete godine u rano proljeće, prije sadnje presadnica povrća iz skupine A, koja
ponovo dolazi na to polje nakon mahunarki, zelenu masu žitarice uštihajte u
tlo. Time počinje nova ophodnja, povrće iz sve četiri skupine vraća se na
isto mjesto tek nakon četiri godine; tijekom te četiri godine cijeli povrtnjak bit će pognojen stajnjakom. Ako je vaš povrtnjak malen i ne planirate ga gnojiti stajskim gnojem nego samo kompostom i mineralnim gnojivima, možda ćete pomisliti da ne trebate uzgajati povrće u plodoredu. Varate se! I vi isplanirajte plodored tj. prostornu i vremensku izmjenu povrćarskih kultura. Za svaki povrtnjak, ma koliko malen bio, bez obzira na gnojidbu stajskim gnojem, plodored je važan. Povrće se, naime, kao i ratarske kulture, ne smije neprestano uzgajati na istoj površini jer se u tlu nagomilavaju štetne tvari, uzročnici biljnih bolesti, štetnici i korovi, a hraniva se iz tla troše jednostrano i nepravilno.