Zasnivanje nove tratine

 Premda se trave mogu sijati tijekom cijele godine, novu tratinu najčešće zasnivamo u rano proljeće, u ožujku i travnju, kad je vlažnost i temperatura tla i zraka povoljna za nicanje. Ljeta su u našim krajevima, i na Jadranu i u kopnenom području, posebice proteklih godina, prilično vruća i sušna, pa bi novozasijanu tratinu trebalo neprestano zalijevati. No trave koje će činiti vaš lijepi novi zeleni sag možete posijati i potkaj ljeta i na početku jeseni, potkraj kolovoza, u rujnu i na početku listopada. Brižljivo izaberite najpogodniju travnu smjesu za svoj vrt. Koje ćete trave izabrati ovisi o plodnosti tla, klimi i svojstvima trava, ali i o tome hoće li tratina biti samo ukras vrta ili će služiti za dječju igru, smještaj stola i roštilja, ležaljki za odmor i slično. Važno je i koliko vremena namjeravate utrošiti na tratinu, jer neke trave zahtijevaju redovitu gnojidbu i njegu. Da bi tratina bila lijepa i ravnomjerno zelena cijele godine, trave se moraju gusto razrastati i brzo obnavljati nakon košnje, te dobro podnositi gaženje, bolesti, niske temperature i snježni pokrivač.

U poljoprivrednim ljekarnicama i vrtnim centrima možete pronaći raznovrsne travne smjese u manjim pakiranjima za male vrtove, i to za različite namjene i položaje. Za sunčane dijelove vrta i plitka, pjeskovita i suha tla izaberite travne smjese koje sadržavaju tankolisnu rosulju, običnu i crvenu vlasulju, engleski ljulj, puzavi troskot i trstastu vlasulju. Za sjenovite dijelove vrta izaberite travne smjese koje sadržavaju engleski ljulj, crvenu vlasulju, busenastu crvenu vlasulju, pršljenastu crvenu vlasulju, livadnu vlasnjaču, šumsku vlasnjaču i tankolisnu rosulju. Smjesa za vlažna i teška glinasta tla može sadržavati i nisku, vrlo otpornu sitnolisnu bijelu djetelinu koja odlično veže tlo, uspijeva i na kiselim tlima te upija dušik iz zraka. Tratina će svake godine u proljeće biti posuta bijelim točkicama dodate li travnoj smjesi i sjeme običnih tratinčica.

U posve zasjenjenim dijelovima vrta, posebice ispod velikih stabala bora, smreke i jele, tlo je suho, iglice četinjača ga zakiseljuju, pa trava ne uspijeva. Ne ustrajte na tratini, nego tlo pospite grubo usitnjenom korom drveća.

Kao dobra zamjena za travu, posebice na manjim površinama što nisu predviđene za hodanje, mogu poslužiti i niske trajnice, vazdazeleno grmlje i puzavice. Na polusjenovitu i sjenovitu staništu tlo će vrlo brzo prekriti volujsko oko, kavkaska potočnica, jaglaci, pjenica, bergenija, patuljasta astilba, niske mlječike, modrica, ljubica, krespin, broćika, valdštajnija, vrkuta, mala pavenka, puzava kurika, golterija, pahisandra ili sitnolisni bršljan. 

Ne patite li za travnatim sagom, u prijatelja ili susjeda poljoprivrednika u kraju u kojem namjeravate oblikovati novu tratinu pokupite sjeme koje se natrusilo ispod stoga ili bala sijena. Sjetvom tog sjemena dobit ćete prirodan travnjak s velikim brojem različitih vrsta, koji će i bez zalijevanja u ljetnim mjesecima lakše prebroditi sušu i visoke temperature. Neovisno o tome koje ćete trave izabrati, za svaki četvorni metar tratine pripremite 30 – 35 g travne smjese. Prije sjetve tlo preorite, preštihajte ili prekopajte, usitnite grabljama i uklonite korov, osobito korijenje i podanke nepoželjnih višegodišnjih biljaka, pa cijelu površinu što bolje poravnajte. Tlo slabije plodnosti pritom pognojite bilo kojim organskim gnojivoom: stajnjakom, kompostom, gnojem peradi ili tvorničkim peletiranim organskim gnojivima, kako biste poboljšali mikrobiološku aktivnost i mrvičavost tla te sposobnost zadržavanja vode. Ljepljivim glinastim tlima dodajte i pijesak za popravljanje mehaničkog sastava tla i poboljšavanje propusnosti. 

 Tlo povaljajte ili lagano ugazite daskama pričvršćenim na vrtlarske čizme remenčićima ili uzicom. Uz rubove buduće tratine motičicom izvucite jarčiće i posebno ih zasijte kako bi rub gusto obrastao travom. Potom cijelu površinu podijelite na nekoliko dijelova, a ukupnu količinu sjemena razdijelite u isto toliko posudica. Zasijte iz zamaha, hodajući polako u dva smjera, svaki dio tratine posebno, kako bi se sjeme što ravnomjernije raspodijelilo po cijeloj površini. Grabljicama sjeme ukopajte na dubinu 1-1,5 cm. Ponovno cijelu površinu čvrsto ugazite ili povaljajte te lagano poprskajte. Bude li vrijeme povoljno, a tlo dovoljno vlažno, trava će niknuti za 8 – 14 dana. Za lijepih i toplih dana, uz jaku noćnu rosu, trava brzo raste pa će vaša lijepa zelena tratina ubrzo doseći visinu od desetak centimetara kad je valja prvi put pokositi.