 |
| Ilustracija K. Skozret |
Na jednogodišnjim izbojcima voćaka mogu se uočiti generativni ili rodni pupovi, deblji i zaobljeni, iz kojih će se razviti cvijet, cvat ili mladica s lišćem i cvjetovima.
Iz drvnih pupova, šiljastih, izduženih i manjih, nastat će mladice s lišćem.
Lisni su pupovi po veličini i obliku između drvnih i rodnih, a iz njih se razvija lišće na kratkoj drvenoj osnovi.
Pupove kontinentalnih voćaka od vode zaštićuju ljuske prekrivene smolom, a dlačice ispod njih sprečavaju smrzavanje zimi.
Kako bismo rezidbom mogli regulirati rodnost voćaka važno je poznavati smještaj pupova na izbojcima.
U jezgričavih voćaka - jabuka, kruška, oskoruša i mušmula - cvjetni su pupovi uvijek na vrhu izbojka, pa u njih nastaje razgranato pršljenasto rodno drvo.
Specifični rodni izbojci ovih voćaka su rodni štrljci, dugački 2-5 cm, stapke, izbojci dugački 5-15 cm, te duge rodne šibe, izbojci dulji od 15 cm.
Osim toga na mjestima na kojima se grančica spaja s peteljkom ploda nagomilavaju se hranjive tvari, pa nastaju plodnjaci. Na njima se iduće godine oblikuju štrljci, a plodovi koji na njima nastaju uvijek su odlične kakvoće. Koštuničave voćke - breskva, marelica, višnja i trešnja - stvaraju pak svibanjske kitice, te kratke i duge rodne šibe, na vrhu kojih je uvijek lisni ili drvni pup, a bočno cvjetni ili lisni. Neke voćke, kao malina, kupina i dunja, imaju mješovite pupove na jednogodišnjim izbojcima iz kojih će nastati mladice s listovima i cvatovima. Orah stvara također na vrhu jednogodišnjih grančica mješovite pupove, ali iz njih nastaju mladice s listovima i jednospolnim ženskim cvjetovima, dok su muški cvjetovi skupljeni u rese smještene na jednogodišnjim izbojcima.
